DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 84 <-- 84 --> PDF |
7 »hvatanje i ubijanje škodljivih pticah, navedenih u prilogu C, slobodno je u svako doba...« Među te škodljive ptice bilo je onomad uključeno i 8 vrsta orlova, 3 vrste sokola i sova! Prirodno je da su se, tijekom vremena, kriteriji i suvremene biologijsko-ekologijske spoznaje o članovima, sastavnicama i funkcioniranju prirodnih ekosustava uvelike promijenili. O tom svjedoče »Naredba o trajno zaštićenoj divljači, o divljači zaštićenoj lovostajom i o nezaštićenoj divljači (Narodne novine, 47, Zagreb 1953.) i njezina dopuna od god. 1955. prema kojim se orlovi, strvinari, sokolovi, sove, nesiti, labudovi, ždralovi, rode, čaplje i rijetke ptice navode kao trajn o zaštićen a pernata divljač. »Dosadašnja zaštita životinja u Hrvatskoj nije bila ni približno u razmjeru s bogatstvom naše faune, a osobito je bila nedovoljna briga onih koji na terenu mogu najbolje pomoći provedbi zaštite, a ti su šumari, lovci, lugari i lovočuvari«^ U Hrvatskoj je zasad na snazi Zakon o lovstvu (N. n., 32, Zagreb, od 11. VIII. 1973.), odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (N. n., 8, Zagreb, od 8. III. 1976.). Donošenje našega novoga zakona o lovu (ili lovstvu?) očekuje se krajem godine 1993, U Zavodu za zaštitu prirode pri Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske, u travnju 1992., sastavljen je nacrt novoga zakona o zaštiti prirode. Zbog usuglašavanja s ostalim zakonima on nije donesen pa je još na snazi stari zakon (N. n., 54, Zagreb, od 25. XII. 1976.). U tom je Zavodu priređena za tisak »Crvena knjiga biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj «. Zbog zaštite ugroženoga životinjskoga svijeta, priprema se i »Crvena knjiga životinjskih vrsta u Republici Hrvatskoj«. Ratne posljedice i posljedice udruženoga četničkoga srbo-crnogorskog uništavanja u Hrvatskoj umnogo će utjecati na sadržaje lovnih i prirodozaštitnih zakona i sastav tzv. crvenih lista hrvatske ugrožene i zaštićene cvjetane i životinjstva. A u provedbi zaštitnih mjera u životu i opet će moći i morati aktivno pripomoći naše terenske šumarske službe. Plitvička jezera će doista trebati urediti i poljepšati... Plitwitzer Seen bedürfen in der Tat Einrichtung und Verschönerung... Gotovo je zaboravljeno, aji glede današnjega stanja treba podsjetiti, da je pred 130 godina (1862.) na Plitvicama sagrađena prva »putnička kuća« (u narodnom govoru »carska«)10, a pred 100 godina osnovano »Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice«. To se društvo — unatoč tome što stanovite njegove djelatnosti (pošumljivanja, izgradnja različitih objekata i si.), a ni sam naziv društva, nisu bili u skladu s načelima zaštite prirode — odmah po svojem osnutku založilo za izradu statuta Plitvica radi očuvanja okolnih šuma, te zahtijevalo osnivanje zaštitnog područja. Društvo je također povodom prijedloga stranih stručnjaka da se na Plitvičkim jezerima izgradi električna centrala, zajedno s ondašnjim novinstvom, ustalo u obranu Plitvica11. Tada su se vodile oštre polemike oko izgradnje elektrane na slapovima Plitvičkih jezera. Pozvan je i Nikola Tesla (1892.) da se izjasni, ali je on to odbio. Pa ipak je 1934. na Burgetu napravljena omanja elektrana, koja je radila do šezdesetih godina ovoga stoljeća12. Dosadašnja praksa od proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom pokazala je, da je stavljanje 9 Kamenarović M.: Zaštita faune. Zaštita prirode u Hrvatskoj, Zagreb 1961. to Bralić 1.: Nacionalni parkovi Hrvatske, Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb 1990. 11 Kamenarović M.: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Historijat zaštite, Zagreb 1961. 12 Vidaković 1*.: Nacionalni parkovi i turizam, Razvoj nacionalnih parkova, Zagreb 1989. 436 |