DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 88     <-- 88 -->        PDF

AKTUALNO


ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVA HRVATSKE KAO UPORIŠTE ZA
HRVATSKU ŠUMARSKU POLITIKU


Na temelju zakona o šumama od 1990. godine (Narodne novine, 52/90) izrađena
je šumskogospodarska osnova za jedinstveno šumskogospodarsko područje Republike
Hrvatske.


Osnovu je izradila služba za uređivanje šuma javnog poduzeća »Hrvatske šume
« u Zagrebu pod rukovodstvom Mr. Gašpara Fabijanića, uz suradnju šumarskih
inženjera: Marijana Šagovca, Ivice Milkovića, Dubravka Janeša i Gorana Kovača.


Komisija šumarskih stručnjaka imenovana od Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva Vlade Republike Hrvatske, u sastavu: akademik Dušan Klepac (predsjednik),
prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr. Šime Meštrović, dr. Karlo Bezak i Mr.
Miroslav Benko, pregledala je spomenutu osnovu i predložila je Ministarstvu na
odobrenje dne 23. srpnja 1993. godine.


Nova šumskogospodarska osnova izrađena je na temeljnim podacima iz 1986.
godine na osnovi sedamgodišnje analize gospodarenja (1986.—1992.), tako da će ona
vrijediti od 1986.—1995. godine, s napomenom da se oslanja na projekciju gospodarenja
do 2025. godine, koja projekcija je sastavni dio osnove.


Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2,457.648 ha
ili 43% od teritorija Hrvatske. Površina svih šuma (tj. obraslog šumskog zemljišta)
u Hrvatskoj je 2.06L509 ha. Iz tog slijedi da u Hrvatskoj ima 396.139 ha neobraslog
šumskog zemljišta. Od toga je samo 80% (okruglo 300.000 ha) sposobno za šumsku
proizvodnju.


Što se tiče vlasništva, država ima 81%, a privatnici 19% šuma i šumskog
zemljišta.


Hrvatske su šume sastavljene od ovih vrsta drveća: bukva (35%), hrastovi (27%),
grab (8%), jasen (3%), ostale tvrde listače (7%), meke listače (4%), jela i smreka
(13%), borovi (2%), i ostalo (1%).


Gospodarenje hrvatskim šumama može se obilježiti uglavnom ovim trima šumarskim
djelatnostima:


— oplodne i prebirne sječe s njegom šuma (čišćenje, prorjeđivanje i sanitarne
sječe) na površini od 1 milijun ha;



konverzije (pretvorba) degradiranih šuma u sjemenjače na oko 1 milijun ha
(to je drugi milijun hektara šuma);

nova pošumljavanja ili tzv. proširena biološka reprodukcija na neobraslom,
ali produktivnom šumskom zemljištu na oko 300.000 ha.
Takvo gospodarenje proizlazi iz naše stvarnosti, jer u Hrvatskoj ima oko 1 milijun
ha šuma iz sjemena, dok je drugi milijun ha sastavljen od degradacij skih
šumskih oblika: panjača (647.053 ha), makija (31.974 ha), gariga (11.408 ha), šikara


(192.784 ha) i ostalog (116.781ha).
440




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Intenzivno gospodarenje u sjemenjačama na površini od 1 milijun ha treba
omogućiti u prvom redu reprodukciju postojećih šuma (ili tzv. jednostavnu biološku
reprodukciju), kao i njihovo poboljšanje u zdravstvenom i kvalitetnom pogledu,
s time da se s ostvarenom dobiti postepeno izvrši konverzija degradiranih
šuma i ostvari proširena biološka reprodukcija pošumljivanjem neobraslih šumskih
površina. To su tri polazišta za hrvatsku šumarsku politiku.


U tom smjeru nova osnova gospodarenja predviđa da će se jednostavna biološka
reprodukcija izvršiti svake godine na površini od 48.341 ha, od čega otpada
91% na državne šume.


Proširena biološka reprodukcija, tj. nova pošumljivanja, predviđena su spomenutom
osnovom na površini od 7.436 ha svake godine, tako da bi se tijekom
30 godina, tj. do 2025. godine pošumilo 200.000 ha neobraslih proizvodnih šumskih
površina.


U spomenutoj osnovi planirana je zaštita šuma, i to posebno zaštita od požara,
s time da se osim organiziranja protupožarne službe svake godine izgradi 1.394 km
protupožarnih prosjeka i puteva.


Zaštita od bolesti i štetnika predviđena je ovako: preventivna zaštita šuma na
površini od 59.360 ha i primjena represivnih mjera pretežno biološkim preparatima
na površini od 13.436 ha godišnje.


S obzirom na slabu prosječnu otvorenost hrvatskih šuma (6,8 km/1000 ha),
planira se izgraditi od 1993. do 1995. god. 1950 km novih prometnica.


Osnova gospodarenja predviđa ukupnu godišnju sječu u svim hrvatskim šumama
u bruto iznosu od 5,5 milijuna m3 drva ili takozvani godišnji etat rezultat
je opsežnih obračuna za svaku gospodarsku jedinicu posebno, s napomenom da
njih ima u Hrvatskoj 941. Obračun je izvršen i kontroliran po metodama koje se
osnivaju na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskog resursa, uzimajući u obzir višestruku
funkciju šuma (gospodarsku, ekološku i socijalnu). Projekcija razvoja
šumskog gospodarenja do 2025. godine pokazuje da je trajnost prihoda osigurana
u narednim razdobljima, uz poboljšanje postojećeg stanja šuma i šumskog fonda.


Godišnji bruto etat u iznosu od 5,5 milijuna m3 drva je 1.83% od postojeće
hrvatske drvne zalihe (300 milijuna m:! drva). U odnosu na prirast hrvatskih šuma
spomenuti etat iznosi oko 60% od tečajnog godišnjeg prirasta.


Godišnji bruto etat od 5,5 milijuna m3 drva podudara se s godišnjom sječom
šuma u ovim godinama: 1974., 1975., 1976., 1978., i 1979. Poslije toga, godišnja sječa
šuma u Hrvatskoj smanjena je da bi se, eto sada, ponovo vratila na takozvano
»predratno stanje«.


U državnim šumama Hrvatske godišnji bruto etat iznosi 4,8 milijuna m3 drva,
a njegov je sastav ovakav:


Tehničko drvo 2,3 milijuna m3 ili 48%
(Trupci 82%, T. o. 18%)
Ogrjev 1,8 milijuna m3 ili 37%
Otpad 0,7 milijuna m3 ili 15%


Ukupno 4,8 milijuna m3


Neto etat iznosi 4,1 milijuna m3. Šumskogospodarska osnova predviđa otpad u
iznosu od 0,7 milijuna m3, što će reći da će postotak iskorišćenja drva u Hrvata
skim državnim šumama biti 85%. Ako se to ostvari, može se smatrati da je u




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 90     <-- 90 -->        PDF

sadašnjim uvjetima uporaba šuma u Hrvatskoj uspješna, dakako, misleći pritom
samo na sječu i izradu drva u šumi.
Odnos tehničkog (48%) i ogrjevnog (37%) trebalo bi nastojati poboljšati u
koirst tehničkog drva, s obzirom na to da je odnos glavnog i prethodnog prihoda


56 : 44 u
korist glavnog prihoda.
Struktura etata po vrstama drveća uglavnom odgovara sastavu drvnog fonda
u Hrvatskoj.
Struktura etata po vrstama drveća i sortimentima omogućuje izračunavanje
njegove vrijednosti na panju. Ona iznosi za godišnji etat u državnim šumama:
469,127.670 DEM (prema kursu u travnju 1993. godine). Ovome iznosu treba dodati
još i vrijednost sporednih šumskih prihoda i lovstva).
Radi ilustracije, spominjem da je 1990. godine u Republici Hrvatskoj, u državnim
šumama, posječeno:


— Tehničkog drva
2, 2 milijuna m:l ili 49%
— Ogrjeva
1,6 milijuna m:i ili 36%
— Otpada je bilo
0,7 milijuna m3 ili 15%
Ukupno 4,5 milijuna m:! bruto drva
ili 3,8 milijuna ml neto drva


Za dvije godine, tj. 1995. godine, treba izraditi novu jedinstvenu osnovu za
područje države Hrvatske, pošto je predložena osnova samo revizija stare osnove
iz godine 1986. Pritom treba imati pred očima da su kontinuitet i potrajnost osnovna
načela šumarstva, koja su se dosad u nas poštivala, pa se nadamo da će
tako biti i u buduće.


Akademik Dušan Klepac


(Prema statističkom godišnjaku Republike Hrvatske 1991., str. 210.. Zagreb 1991.)