DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 96 <-- 96 --> PDF |
OSVRTI U POVODU ZAVRŠETKA POSTDIPLOMSKOG STUDIJA PETRA VRGOCA Početkom prošle godine uspješno je završio postdiplomnski studij naš mladi znanstvenik Petar Vrgoč iz područja »Oblikovanja parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata«. U svom magistarskom radu pod naslovom: »Neke autoktone vrste drveća u maniri japanskog minijaturnog drveća« autor je obradio jedno rijetko područje šumarske djelatnosti koje se temelje na rekultivaciji nekih autoktonih vrsta iz prirode u bonsai kulturi. To je zapravo prvi originalni znanstveni rad u Hrvatskoj i u susjednim zemljama (osim Italije) koji obrađuje uže područje tradicionalnog japanskog načina patuljastog uzgoja drveća ili grmlja u posudama. Petar Vrgoč rođen je 15. lipnja 1962, godine u Zenici gdje mu je sticajem okolnosti službovao njegov otac. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Travniku, a zatim se 1982. godine upisuje na Šumarski fakultet u Zagrebu. Kod izbora svog životnog poziva vjerojatno je presudnu ulogu odigrao njegov otac, koji je također završio studij na zagrebačkom Šumarskom fakultetu. Po završetku studija, u prvoj polovini 1987. god. odlazi u SAD gdje u ljetnim kampovima prenosi djeci osnovna znanja iz ekologije i šumarstva. Tada se ujedno prvi put pobliže upoznaje s bonsai kulturom tim čudesnim dostignućem istočnih naroda. Na povratku iz SAD početkom 1988. god. zapošljava se kao referent za lovstvo u Šumskom gospodarstvu Sisak, gdje ostaje do sredine slijedeće godine. Iz tog razdoblja potječe njegov rad o primjeni vlastite metodologije za ustanovljavanje broja divljači na terenu koji je tijekom 1992. godine objavljen na stranicama Šumarskog lista. U 1989. g. upisuje postdiplomski studij, a zatim tijekom ljeta ponovno boravi u SAD gdje sudjeluje na seminarima o praktičnom vođenju rekreacijskih objekata i lovstva. U listopadu 1989. g. zapošljava se kao voditelj R. J. Hortikultura u sastavu HP »Haludovo« Malinska, a odatle krajem prošle godine prelazi u J. P. »Hrvatske šume« p. o. Zagreb — Upravu šuma Senj, Šumariju Crikvenica na mjesto voditelja poznatog rasadnika »Podbadanj« u Crikvenici. U okviru razvojnih planova J. P. »Hrvatske šume« već su u tijeku zamašni radovi na znatnom proširenju kapaciteta i asortimana ovog rasadnika, pa je to za ovog mladog stručnjaka pravi izazov. Za postdiplomskog studija intenzivno radi na magistarskoj radnji pod vodstvom mentora prof. dr. Šime Meštrovića. U svojoj radnji autor je prikazao re |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 97 <-- 97 --> PDF |
zultate dvogodišnjeg rada na rekultivaciji nekoliko domaćih vrsta (crnog bora, crnog jasena — okruglolisnog i bjelograbića) prikupljenih u prirodi koji dosada nisu bili viđeni u bonsai kulturi. Naglašena je mogućnost posjedovanja autoktone baštine u kulturi bonsai s obzirom na autentičnost našeg podneblja i vegetacije koju već posjedujemo. Ovim radom otvoreno je u nas još jedno uže područje bogato mogućnostima novih istraživanja. Tretirani primjerci spomenutih vrsta drveća posjeduju stanoviti stupanj minijaturizacije uslijed nepovoljnih uvjeta staništa koje je moguće postići tijekom 1—2 godine. Zapaženi su njegovi nastupi na zagrebačkom sajmu cvijeća 1989. i 1991. godine gdje je izlagao bonsai primjerke nekih naših vrsta. Upisan je u registar istraživača Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku, a Znanstveno- nastavno vijeće Šumarskog fakulteta izabralo ga je u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog asistenta. U suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom upravo sada intenzivno radi na projektu »Bonsai kultivacija pogodnih primjeraka iz prirode«. Mladi ambiciozni kolega zaokupljen je idejom o proširenju svog znanja iz bonsai kulture, koje bi trebalo rezultirati izradom doktorske disertacije. Vjerujem da će tu svoju veliku želju i ostvariti, pa se nadam da će naša struka dobiti još jednog mladog znanstvenika. U tim njegovim nastojanjima poželimo mu puno uspjeha. Mr. Vice Ivančević |