DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 96     <-- 96 -->        PDF

OSVRTI


U POVODU ZAVRŠETKA POSTDIPLOMSKOG STUDIJA
PETRA VRGOCA


Početkom prošle godine uspješno je završio postdiplomnski
studij naš mladi znanstvenik Petar Vrgoč
iz područja »Oblikovanja parkovnih i prirodnih rekreacijskih
objekata«. U svom magistarskom radu
pod naslovom: »Neke autoktone vrste drveća u maniri
japanskog minijaturnog drveća« autor je obradio
jedno rijetko područje šumarske djelatnosti koje se
temelje na rekultivaciji nekih autoktonih vrsta iz
prirode u bonsai kulturi. To je zapravo prvi originalni
znanstveni rad u Hrvatskoj i u susjednim zemljama
(osim Italije) koji obrađuje uže područje tradicionalnog
japanskog načina patuljastog uzgoja drveća ili
grmlja u posudama.


Petar Vrgoč rođen je 15. lipnja 1962, godine u Zenici gdje mu je sticajem okolnosti
službovao njegov otac. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Travniku,
a zatim se 1982. godine upisuje na Šumarski fakultet u Zagrebu. Kod izbora
svog životnog poziva vjerojatno je presudnu ulogu odigrao njegov otac, koji je
također završio studij na zagrebačkom Šumarskom fakultetu. Po završetku studija,
u prvoj polovini 1987. god. odlazi u SAD gdje u ljetnim kampovima prenosi
djeci osnovna znanja iz ekologije i šumarstva. Tada se ujedno prvi put pobliže
upoznaje s bonsai kulturom tim čudesnim dostignućem istočnih naroda. Na povratku
iz SAD početkom 1988. god. zapošljava se kao referent za lovstvo u Šumskom
gospodarstvu Sisak, gdje ostaje do sredine slijedeće godine. Iz tog razdoblja
potječe njegov rad o primjeni vlastite metodologije za ustanovljavanje broja divljači
na terenu koji je tijekom 1992. godine objavljen na stranicama Šumarskog
lista. U 1989. g. upisuje postdiplomski studij, a zatim tijekom ljeta ponovno boravi
u SAD gdje sudjeluje na seminarima o praktičnom vođenju rekreacijskih
objekata i lovstva.


U listopadu 1989. g. zapošljava se kao voditelj R. J. Hortikultura u sastavu
HP »Haludovo« Malinska, a odatle krajem prošle godine prelazi u J. P. »Hrvatske
šume« p. o. Zagreb — Upravu šuma Senj, Šumariju Crikvenica na mjesto voditelja
poznatog rasadnika »Podbadanj« u Crikvenici. U okviru razvojnih planova


J. P. »Hrvatske šume« već su u tijeku zamašni radovi na znatnom proširenju kapaciteta
i asortimana ovog rasadnika, pa je to za ovog mladog stručnjaka pravi
izazov.
Za postdiplomskog studija intenzivno radi na magistarskoj radnji pod vodstvom
mentora prof. dr. Šime Meštrovića. U svojoj radnji autor je prikazao re




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 97     <-- 97 -->        PDF

zultate dvogodišnjeg rada na rekultivaciji nekoliko domaćih vrsta (crnog bora,
crnog jasena — okruglolisnog i bjelograbića) prikupljenih u prirodi koji dosada
nisu bili viđeni u bonsai kulturi. Naglašena je mogućnost posjedovanja autoktone
baštine u kulturi bonsai s obzirom na autentičnost našeg podneblja i vegetacije
koju već posjedujemo. Ovim radom otvoreno je u nas još jedno uže područje bogato
mogućnostima novih istraživanja. Tretirani primjerci spomenutih vrsta drveća
posjeduju stanoviti stupanj minijaturizacije uslijed nepovoljnih uvjeta staništa
koje je moguće postići tijekom 1—2 godine.


Zapaženi su njegovi nastupi na zagrebačkom sajmu cvijeća 1989. i 1991. godine
gdje je izlagao bonsai primjerke nekih naših vrsta. Upisan je u registar istraživača
Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku, a Znanstveno-
nastavno vijeće Šumarskog fakulteta izabralo ga je u znanstveno-istraživačko zvanje
znanstvenog asistenta. U suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom upravo
sada intenzivno radi na projektu »Bonsai kultivacija pogodnih primjeraka
iz prirode«.


Mladi ambiciozni kolega zaokupljen je idejom o proširenju svog znanja iz
bonsai kulture, koje bi trebalo rezultirati izradom doktorske disertacije. Vjerujem
da će tu svoju veliku želju i ostvariti, pa se nadam da će naša struka dobiti još
jednog mladog znanstvenika. U tim njegovim nastojanjima poželimo mu puno
uspjeha.


Mr. Vice Ivančević