DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 124     <-- 124 -->        PDF

IVO SERTIĆ,
dipl. ing. šumarstva
(1913—1993)


U Karlovcu je nakon kratke i teške
bolesti umro naš umirovljeni kolega Ivo
Sertić, dipl. ing. šumarstva.


Na ispraćaju na vječni počinak na
karlovačkom groblju Švarča nazočni su
bili mnogobrojni djelatnici Uprave šuma
Karlovac te mnogobrojni građani.


U ime Uprave šuma, te mnogobrojnih
kolega oprostio se od pokojnika Mr.
Ivo Mrzljak, koji je tom prigodom rekao:


DRAGI PRIJATELJI I KOLEGE!


U nedjelju 16. svibnja 1993. godine
umro je u 81. godini života IVO SERTIĆ,
diplomirani inženjer šumarstva — šumarski
savjetnik u mirovini.


Taj veliki mirni čovjek, Gospodin, otišao
je mirno i tiho, upravo onako kako
je u dostojanstvu živio svoj život vrijedan
najdubljeg poštovanja.


Rođen je 2. travnja 1913. godine u
KRNJAUSI u Bosni i Hercegovini, gdje


je njegov otac tada radio u šumarskoj
struci. Djetinjstvo je proveo u STAJNICI
u Lici, odakle odlazi u Sušak u srednju
školu. Iza toga polazi studij šumarstva
u Zagrebu. Šumarski fakultet završava
1935. godine. Rad u šumarskoj struci
počinje kao vježbenik u Direkciji na
Sušaku, gdje ostaje do 1938. godine kada
prima mjesto upravitelja šumarije u
RAVNOJ GORI.


Za vrijeme službovanja u Ravnoj Gori
osniva obitelj — ženi se svojom suprugom
ŠARLOTOM koja mu je rodila
dva sina — Mladena 1942. godine, koji
je sada diplomirani inženjer građevinarstva
i DRAŽENA 1943. godine koji je
nastavio obiteljsku tradiciju i kao diplomirani
inženjer šumarstva radi u Upravi
šuma Karlovac.


Iz Ravne Gore dolazi služba u šumariji
NOVI VINODOLSKI. Tu je Ivo upravitelj
do 1952. godine. Slijedi povratak
u šumariju Ravna Gora gdje je upravitelj
do 1955. godine. Tada dolazi KARLOVAC,
Iskorištavanje šuma u Drvnoj
industriji Karlovac.


Osnivanjem Šumskog gospodarstva
Karlovac 1960. godine, iskorišćivanje šuma
opet je u šumarstvu i Ivo Sertić dolazi
u Šumsko gospodarstvo Karlovac
na mjesto šefa Iskorišćivanja šuma. Vodi
Iskorišćivanje šuma do sedamdesetih
godina kada postaje savjetnik u kom
svojstvu radi sve do umirovljenja 1977.
godine.


Sve te godine ispunjene su poštenim
i vrijednim radom šumarskog stručnjaka
koji je svoje iskustvo i svoje znanje
rado poklanjao mlađim kolegama. Bez
nametljivosti i sa mjerom — gospodski.


Dragi Ivo, bilo je pravo zadovoljstvo
s Tobom surađivati i raditi u toj našoj
lijepoj šumarskoj struci. Hvala ti na
svemu što si za nju učinio u Tvome




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 125     <-- 125 -->        PDF

prebogatom radnom vijeku. Hvala ti za
svu ljepotu druženja s tobom. Hvala na
ljepoti uspomena koje si nam ostavio i
koje ćemo ponijeti u našim sjećanjima
i u našim srcima.


Privržen svojoj obitelji, sve si nas
oduševljavao svojim pripovjedanjem o
vremenu provedenom u igri sa svojim
unucima, koji su došli dok si još bio u
službi. Bili su to dirljivi izlivi ljubavi
jednog prekrasnog djeda — nonića —
kako si sam znao reći, prema svojim
unucima, prema svojoj obitelji.


Svima nama koji smo te poznavali
mnogo i dugo ćeš nedostajati. Međutim
najviše ćeš nedostajati svojoj dragoj obitelji
kojoj izražavamo našu najdublju
sućut, Tvojoj supruzi Sarloti, sinovima
Mladenu i Draženu, snahama MarioliniZlati, tvojoj unučadi Borisu, Ivani, Marini
i Jurju kojima će njihov dragi »nonić
« jako, jako nedostajati, te Tvojoj cjelokupnoj
rodbini.


Dragi naš Ivo za sve što si učinio,
za svu ljepotu i dobro kojima si nas
obdario neka ti je vječna Slava i Hvala.


Mr. Ivo Mrzljak




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 126     <-- 126 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja
(savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i
časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu,
podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava.


Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.


Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku,
te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako
uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost
za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista,
odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije,
crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tablice) tada je potrebno za svaku stranicu
priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve
strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to
za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. Ukoliko se za
sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode
na engleski jezik. Ukoliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku
na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu
primjenu u praksi.


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to:
prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa,
naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si.
moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg
formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tablica, grafikona,
crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba
po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to
je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni
tušem, a tablice mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus,
pisaći i gusti pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice,
crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može
biti i fotokopija.


Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno
sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj
cijeni, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti
30 separata.


Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv
svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na
koji se uplaćuje porez od autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 444-206