DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 23     <-- 23 -->        PDF

1000 biljaka (Ptl.Vfaa


Graf. 5. Pomlađivanje brijesta (Ulmus minor) u istraženim šumskim zajednicama
kod različitih stupnjeva opterećenja svinjama


Postotni udjeli vrsta štete na pomlađivanju brijesta


Tablica 3.


C.b.-Q.r. G .e.-Q,r. L.-F.a.
Red 1 2 3 1 2 3 1 2 3
bolesno
zagrizeno
oguljeno
13
4
0
24
0
0
0
0
0
3
5
0
0
6
20
0
1
3
12
25
25
11
24
7

C.b.-Q.r. = Carpino betuli-Quercetum roboris
G.e.-Q.r. = Genisto elatae-Quercetum roboris
L.-F.a. = Leucoio-Fraxinetum angustifoliae


redovima (neopterećeno) i 2 (divlje svinje) šume poljskog jasena i šume hrasta
lužnjaka s velikom žutilovkom do 25%. Obični grab i klen ne pokazuju
nikakve tendencije. Svakako u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, koja
je opterećena divljim svinjama, zagriženo je 23% običnog graba. Nasuprot
tome nismo našli nijednog oštećenog graba u predjelima u kojima pasu
pitome svinje.


Međutim, vrlo su bitni podaci koje smo dobili za bagremac (Amorpha
frucitosa). Taj neofit danas je veliki problem uzgajanja nizinskih šuma. Iz
graf 6. vidimo d a se bagremac najbrojnije pomlađuje gdje
djeluju svinje — prije svega divlje svinje. Amorpha fruticosa
je očigledno vitalna jer nismo našli nijedne bolesne biljke.


3.2. Rovanje i utjecaj na rizosferu
Fizički utjecaj svinja na tlo može se izraziti prema površini i dubini
rovanja. Graf. 7 a-c pokazuje srednji postotni udio površine rovanja za pokusni
krug u predjelima u kojima ruju pitome svinje odnosno divlje svinje.
Iako je gustoća pitomih svinja (625 komada/1000 ha) skoro 19 puta veća od
gustoće divljih svinja (33 komada/1000 ha), pitome svinje ruju samo duplu
površinu u odnosu na divlje svinje (graf. 7 b-c). U šumi hrasta lužnjaka i
običnoga graba (graf. 7a) udio površine rovanja u sastojinama s divljini svi