DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1000 biljaka (Ptl.Vfaa Graf. 5. Pomlađivanje brijesta (Ulmus minor) u istraženim šumskim zajednicama kod različitih stupnjeva opterećenja svinjama Postotni udjeli vrsta štete na pomlađivanju brijesta Tablica 3. C.b.-Q.r. G .e.-Q,r. L.-F.a. Red 1 2 3 1 2 3 1 2 3 bolesno zagrizeno oguljeno 13 4 0 24 0 0 0 0 0 3 5 0 0 6 20 0 1 3 12 25 25 11 24 7 — C.b.-Q.r. = Carpino betuli-Quercetum roboris G.e.-Q.r. = Genisto elatae-Quercetum roboris L.-F.a. = Leucoio-Fraxinetum angustifoliae redovima (neopterećeno) i 2 (divlje svinje) šume poljskog jasena i šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom do 25%. Obični grab i klen ne pokazuju nikakve tendencije. Svakako u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba, koja je opterećena divljim svinjama, zagriženo je 23% običnog graba. Nasuprot tome nismo našli nijednog oštećenog graba u predjelima u kojima pasu pitome svinje. Međutim, vrlo su bitni podaci koje smo dobili za bagremac (Amorpha frucitosa). Taj neofit danas je veliki problem uzgajanja nizinskih šuma. Iz graf 6. vidimo d a se bagremac najbrojnije pomlađuje gdje djeluju svinje — prije svega divlje svinje. Amorpha fruticosa je očigledno vitalna jer nismo našli nijedne bolesne biljke. 3.2. Rovanje i utjecaj na rizosferu Fizički utjecaj svinja na tlo može se izraziti prema površini i dubini rovanja. Graf. 7 a-c pokazuje srednji postotni udio površine rovanja za pokusni krug u predjelima u kojima ruju pitome svinje odnosno divlje svinje. Iako je gustoća pitomih svinja (625 komada/1000 ha) skoro 19 puta veća od gustoće divljih svinja (33 komada/1000 ha), pitome svinje ruju samo duplu površinu u odnosu na divlje svinje (graf. 7 b-c). U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (graf. 7a) udio površine rovanja u sastojinama s divljini svi |