DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 35 <-- 35 --> PDF |
(13.971 m3) to za povećanje trgovačke mornarice, za potrebe c. i kr. ratne mornarice te za izvoz ostaje na raspolaganju 219.732 kub. stope (7.030 m3). Teorija o metodi pošumljivanja Pod tim naslovom Ressel prvo upozorava na ekološke uvjete o kojima ovisi uspjeh radova, a sažeti su u rečenici: »u Istri na golim pašnjacima i na neplodnim zemljištima ni hrastova ni ariševa biljka ne mogu se održati«. Ne mogu se održati, jer: — zimi nema snježnog pokrova koji bi štitio mlade biljke od golomrazice zbog koje se od glavnog korijena otkidaju postrani korjenčići, »pravi prehrambeni organi«; — u proljeće biljkama ponestaje vlage zbog pomanjkanja dugotrajnijeg sniježnog pokrova zimi, a u proljeće vjetrovi isušuju tlo; — ljeti sunce suši tlo jer nema češće kiše te u vegetacijskom dobu nedovoljna je ishrana biljaka i lišće se suši; — kako vegetacijsko doba počinje u proljeće i traje do mjeseca srpnja, biljkama ne mogu pomoći jesenje kiše. Ove spoznaje Ressel temelji na osnovi svojih pokusa »u više državnih šuma u Istri« te sadnje hrastovog žira u državnoj šumi Gardnja na otoku Krku. Naime na pet plješina u toj šumi po nalogu Dvorske komore sađen je žir. Rezultat te sadnje: biljke su prve godine bile vrlo dobre, druge godine se prirast smanjio, treće godine pola biljaka se posušilo, a pete su se osušile sve do jedne> Nasuprot tome u susjednoj sastojim (šumi) podmladak pod matičnim stablima razvijao se bez zastoja. Na osnovi toga Ressel naglašava (svoj tekst je podvukao), da se u Istri uspjeh sadnje sjemena može postići samo ako će biljka tijekom nekoliko godina, točnije pet, imati nadstojnu zaštitu. Zaštitu ponika i mladih biljaka Ressel nalazi u borovici (smriču, Juniperus sp.). Borovica je udomaćena u Istri, zaključuje Ressel, i toliko raširena da se može svake godine sakupiti dovoljno sjemena (plodova) za sjetvu predkulture pod čijom će se zaštitom saditi hrastov žir ili sijati ariševo sjeme. Uspjeh sjetve borovice je siguran, a ponik i mlade biljke ne brsti stoka. Šumarska nauka, zaključuje Ressel, »pozna uzgajanje šuma za građevno i ogrjevno drvo«, ali ne i za brodograđevno. Hrast za brodograđevne Sortimente, naglašava podcrtanim tekstom, kakav treba uzgojiti u Istri, zahtijeva sastojine rijetkog obrasta te nepotpun i nepravilan sklop. Takove sastojine treba podizati, jer: — općenito uzevši istarska tla siromašna su hranivima pa pojedinom stablu hrasta i ariša treba osigurati veću površinu kako bi se mogle namaknuti potrebne količine hraniva, 2a Analogan je uspjeh bio i uspjeh sadnje žira kojeg je Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu obavljala 1947—1949. godine u Dalmaciji. 493 |