DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 49 <-- 49 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*634.02 Šum. list CXVII (1993) 507 NAČIN GOSPODARENJA ŠUMAMA G. J. »TRAKOŠĆAN« Miroslav BENKO* SAŽETAK: U radu autor prikazuje osnovne podatke gospo darske jedinice »Trakošćan«, te opisuje dosadašnji jednodoban način gospodarenja i probleme vezane za gospodarenje jelom i bukvom na ovom području. Nakon provedene analize autor pred laže preborno gospodarenje na većem dijelu gospodarske jedinice. Ključne riječi: jela, prebor, Trakošćan, estetska i rekre ativna funkcija UVOD Jela {Abies alba Mill), kao specifična vrsta sastojina prebornog oblika gospodarenja, dolazi u području sjeverozapadne Hrvatske na Macelju, Strahinčici, Trakošćanu, Ravnoj Gori, Ivančici i Medvednici (Medvedović , 1991). Tu se ona nalazi na krajnjem rubu svog areala u zajednici sa bukvom. U g. j . »Trakošćan« šumama jele i bukve različito se gospodarilo u posljednjih 40-tak godina. Zbog svoje specifičnosti, krajolika, položaja, jezera uz dvorac Trakošćan, te su šume imale estetski i rekreativni značaj još za vrijeme grofa Draškovića u čije je doba postojao i uređajni elaborat. Izgradnjom asfaltirane ceste kroz središnji dio te jedinice prema magistrali Zagreb-Maribor, te su šume postale dostupnije većem broju posjetitelja posebno dio oko dvorca. Zdravstveno stanje jele je narušeno. (J prošlosti, veći dio ovih šuma pripadao je vlastelinstvu Trakošćan grofa Draškovića, a manji dio bivšim zemljišnim zajednicama i to urbar skim zajednicama Brezova gora i Vrana Jela. Šume ovih zajednica nastale su na temelju carskog propisa iz 1857. godine, a kojim su bile otcjepljene stanovite površine od vlastelinskih šuma i pašnjaka u korist bivših podanika, a sa svrhom trajnog osiguranja odnosno podmirenja potrebnog ogrijeva, građe, paše i ostalih potreba iz šume stanovnicima (ovlaštenicima) okolnih sela. Takvo stanje posjedovnih odnosa zadržano je do sredine 40-ih godina, kada su zakonima iz 1946. i 1947. godine ove šume nacionalizirane i predane na upravljanje Šumariji Ivanec. OPĆI PODACI G. j . »Trakošćan« nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog Zagorja, 15-ak kilometara sjeverno od Krapine, kao nastavak Macelj* Mr. Miroslav Benko, Šumarski institut Jastrebarsko. 507 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ske gore prema istoku, što znači da je ustvari krajnji ogranak Alpa prema istoku. Trakošćansko jezero je umjetno. Stvoreno je branom kod kupališta, a zaustavlja površinske vode oborinskog područja zapadnog dijela sliva Bednje. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,8°C, a prosječna godišnja količina oborina 1.005 mm. Geološku podlogu čine paleozojski pješčenjaci, škriljavci i brusilovci. Tla ove gospodarske jedinice su pretežno distrična smeđe tipična i ilimerizirano — luvisol. Najzastupljenija biljna zajednica (94%) je šuma jele s rebračom (Blechno abietetum boreale, Horvat), a uz koju dolaze još šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum boreale, Horvat) i brdska šuma bukve (Fagetum illyricum boreale montanum, Horvat). Najzastupljeniji EGT je II-C-10. Bukovo jelove šume ove jedinice fitocenološki spadaju u ilirske bukovo jelove šume, čije se tipične sastojine te asocijacije nalaze u Gorskom kotaru, te sjevernom i srednjem Velebitu, gdje zauzimaju pojas od 650—1.200 m nadmorske visine, dok su ovdje u pojasu 250—300 m. Vodopropusna litološka podloga s bogatom mrežom potoka donekle kompenzira za jelu najpovoljnije prilike hladnijih i više vlažnih terena Gorskog kotara. Iz tog se razloga čiste jelove sastojine nalaze u potočnim jarugama i često na sjevernim strmim padinama. Površina gospodarske jedinice Trakošćan iznosi 983,76 ha, od čega je obraslog tla 958,15 ha. Podijeljena je na 24 odjela, odnosno 99 odsjeka prosječne površine 9,68 ha. Usporedimo li podatke iz 1955. i 1985. godine (tab. 1), vidimo da se učešće bukve i listača ukupno povećalo, dok je došlo do znatnog smanjenja učešća jele. 1985. godine utvrđen je ukupni prirast od 5.640 m3, odnosno godišnji tečajni prirast 5,89 m3/ha ili prosječni postotak prirasta 2,3%. Osnovom iz 1985. godine utvrđeno je 9 uređajnih razreda (tab. 2). Stanje drvnih masa tijekom četiri revizije Tablica 1. Stanje drvnih masa Vrsta drva 1955. g. 1965. g. 1975. g. 1985. g. m3 % m3 % m:i % m3 % Bukva 92.325 40 79.838 38 91.029 41 116.215 47 Hrast 15.158 6 15.985 7 11.763 5 13.957 6 Grab — — — — 835 — 4.347 2 OTL — — — — 5.025 2 8.291 3 OML — — — — 156 — 506 — Jela 99.399 43 79.779 38 80.198 35 56.931 23 Smreka 19.658 8 29.210 14 29.935 13 36.917 15 O. bor 6.773 3 6.083 3 7.760 4 8.299 4 O. čet. — — — — 129 — 368 — Ukupno: 233.313 100 210.895 100 226.830 100 245.831 100 Uk. obr. povr. ha 932,00 946,56 959,69 958,18 m3/ha 250 223 236 257 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Pregled stanja po uređajnim razredima iz 1985. god. Tablica 2. Površina Drvna masa Prirast Pro Uređajni Ophod Namjena sječno razred nja ha % J m3/ha m-> % m % Jela-Bukva 100 GOSP. Š. 670,48 70 167.105 68 3.721 66 249 Bukva iz SJ 100 GOSP. Š. 61,82 7 8.531 4 264 5 138 Hrast iz SJ 120 GOSP. Š. 36,59 4 10.409 4 219 4 284 Jela 100 GOSP. Š. 20,87 2 6.114 3 132 2 293 Smreka 80 GOSP. Š. 126,71 13 42.624 17 990 17 336 Bukva iz PA 60 GOSP. Š. 28,80 3 5.792 2 211 4 201 Uk. GOSP. Š. 945,27 99 240.575 98 5.537 98 254 Jela SJEM. S. 4,89 1.607 1 30 1 328 Smreka SJEM. S. 5,37 1 2.660 1 57 1 496 Ob. bor SJEM. S. 2,62 988 17 376 Uk. SJEM. S. 12,88 1 5.255 2 103 2 407 Sveukupno 958,15 100 245.831 100 5.640 100 256 SL2.- Zastupljenost uređajnih razreda prema povišini (stanje 1985. god} BjJKVAKSJEMENA (7.0%) SJBWSÄsroJWE(LO*J- JELA-*UKVApQO%) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Danas je najzastupljeniji uređajni razred jela-bukva. Izdvojeno je 34 odsjeka sa površinom od 670,48 ha ili 70%. To su mješovite sastojine, pretežno grupimicna rasporeda. Uz jarke se pretežno nalazi čista jela, čiji je pojas širi što je teren blaže nagnut. Iznad njega dolazi mješoviti pojas bukve i jele, koja se sada pretežno javlja pojedinačno, dok u najvišim predjelima bliže grebena, prevladava gotovo čista bukva. Uz same grebene pojedinačno i u grupama dolazi lošiji i jači hrast te uneseni obični bor. U tim dijelovima teren je vrlo strm, mjestimično na površinu izbija kamen, pa su te sastojine pretežno zaštitnog karaktera. U pojasu jele podstojno često dolazi grab, bukva, OTL i OML. DOSADAŠNJI NAČIN GOSPODARENJA Do 1947. godine samo su šume Draškovićevog posjeda imale uređajne elaborate. Za njih je još u prošlom stoljeću izrađen prvi nacrt u mjerilu 1:10.000 i plan gospodarenja. 1947. godine pristupa se izradi izv. »brze inventarizacije šuma« koja se može smatrati prvim elaboratom za ovu jedinicu kao cjelinu. Njime su dani samo grubi pregledi sječnih drvnih masa. 1952. godine izrađena je »Dugoročna osnova sječa i obnove šuma«, ali njome još nije formirana gospodarska jedinica »Trakošcan« u današnjem smislu. To se dogodilo povodom revizije spomenute »Dugoročne osnove sječa« 1955. godine. Tada su formirani odjeli i odsjeci, snimljeni na terenu i izmjerena je drvna masa. Na bazi geodetske izmjere izrađen je nacrt u mjerilu 1:10.000. Ovom osnovom propisano je preborno gospodarenje na 629 ha (70%), dok je na ostalom dijelu (364 ha ili 30%) propisano sastojinsko gospodarenje. Zbog blizine dvorca Trakošcan koji sa susjednim jezerom i okolinom čini estetski vrlo skladnu cjelinu, čitavo je ovo područje već i tada imalo turistički, a i raritetni značaj. Iz tog razloga, idućih godina doneseno je nekoliko zakonskih odredaba koje su regulirale i taj aspekt ovih šuma. Tako je 1961. godine dio ovih šuma proglašen »rezervatom prirodnih šuma«. To je dio jedinice koji je u prošlosti pripadao Draškovićevom posjedu (dijelovi odjela 7—20 bez zemljišnih zajednica). Početkom 1963. godine g. j . »Trakošcan« cijelom je površinom ušla u sastav šumsko-privrednog područja »Ivančica«. Krajem 1963. godine rezervat prirodnih šuma podijeljen je na dvije zone i to: užu zonu zaštite od 86,66 ha koja je predana na upravljanje Upravi dvorca Trakošcan (odjel 12 i dijelovi odjela 18 i 19 koji sada čine Park Šumu Trakošcan) i širu zonu zaštite (ostali dio gospodarske jedinice). 1965. godine izrađena je nova osnova gospodarenja koja na cijeloj površini propisuje preborno gospodarenje. Tom prilikom konstruirane su (po Klepcu ) normale i određena je dimenzija zrelosti jele od 60 cm. »Uža zona zaštite« potpuno je izdvojena. »Širom zonom zaštite« obuhvaćeni su i dijelovi bivših zemljišnih zajednica ukupne površine od 436 ha. Ostali dio ove jedinice (odjeli 1—7 i 21—25) površine od 525 ha tretiran je kao privredna šuma. Smilajevo m podjelom Republike Hrvatske područje ove jedinice našlo se u oblasti jednodobnih šuma. Prema osnovi iz 1975. g. »preborno gospodarenje propisano za cijelu jedinicu u određenim momentima izazivalo je određene probleme, kao na pr.: 510 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— u čistim ili skoro čistim bukovim sastojinama koje su se znatno pomladile u prošlosti, pa se moralo pristupiti oplodnim sječama, — počela se masovnije sušiti jela, pa se njihov etat namirivao sječom sušaca, — umjetno podignute sastojine smreke počele su djelomično gubiti vitalnost, počele su se šuški, nastajale su progale na kojima se formirala jelova podstojna etaža.« Zbog svih tih razloga, a po mišljenju većeg broja šumarskih stručnjaka, tom osnovnom propisano je jednodobno gospodarenje na cijeloj površini. Ta osnova propisivala je između ostalog formiranje tzv. »kulise« pojasa širine 100 m uz obje strane glavne ceste, tretiranu blagim zahvatima, koja bi se nakon 10 godina morala izlučiti u poseban uređajni razred. Isto tako je u starim sastojinama, gdje prevladava jela, propisano skupinasto-oplodna sječa, pomladnog razdoblja 20—30 godina i ophodnje od 100—120 godina. Jednodobno gospodarenje propisano je i osnovom iz 1985. g. na cijeloj površini jedinice. U proteklih 16 gdina Šumarija Ivanec gospodarila je ovim šumama po načelu jednodobnog gospodarenja. Međutim, na dijelu jedinice i u određenim trenucima takvo gospodarenje izazivalo je određene probleme. 1. Zbog jednodobnog gospodarenja utvrđena je starost sastojine. U odsjecima koji su bili otvorenijeg sklopa došlo je do znatnog pomlađenja, ali tokom dugog niza godina (do 30 godina). U njima je starost utvrđena samo na temelju ostatka zrele sastojine. Međutim, u propis oplodne sječe ušla je sva drvna masa iznad 10 cm. 2. Propisani etat glavnog prihoda u I/l polurazdoblju iz 1985. godine iznosi 65.000 m3 na površini od 437 ha (46% od cijele jedinice), a u 1/2 118.560 m3 na 470 ha. 3. Pojas uz sjeverni i južni greben (granica g. j.) vrlo je strm i pretežno je zaštitnog karaktera, te se u tom dijelu ne smije obavljati sječa. Međutim, ti su predjeli sastavni dijelovi odsjeka koji se dobrim dijelom protežu do ceste i u kojima je propisana sječa na cijeloj površini. 4. Pojas »kulise« također je tretiran na sličan način. 5. Estetski i rekreativni karakter ovih šuma propisan je načelno, ali ne i konkretno kod određivanja propisa etata po odsjecima i ukupno. 6. Pritisak javnog mnijenja zbog specifičnosti ovih šuma i krajolika vrlo je izražen. 7. Pojava sušaca i dalje je izražena. 8. Sastojine ove jedinice izvanredno se pomlađuju jelom u donjim dijelovima (bliže cesti) pod zasjenom. Nakon izvršenih sječa i izvlačenja, došlo je do ošteeivanja dijela mlade sastojine koja je kao takva bila izložena velikom sunčevom utjecaju, te je propadala. Ti su dijelovi popunjavam smrekom, koja je mjestimično zaostajala u rastu. Gospodarenje šumama bilo je otežano jer su se morali poštivati različiti uvjeti i to zakonski, prirodno-biološki i uvjeti koje je postavljalo javno mnijenje. 511 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Slika 3. Debljinska struktura karakterističnih sastojina |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 55 <-- 55 --> PDF |
U si. 3 prikazane su strukture broja stabala karakterističnih primjera ove jedinice. Frekvencijske krivulje broja stabala u odsjecima 6/b i 20/a imaju oblik Liocurt-ove krivulje, koja je nažalost narušena, u oba slučaja, provođenjem propisa jednodobnog gospodarenja, odnosno sječe. Krivulje u odsjeku 21/a pokazuju nepravilnu strukturu. Tu nailazimo i prebornu i jednodobnu sastojinu. Promatramo li iste odsjeke, vidimo da njihova struktura po drvnoj masi nije tako idealna kako se to čini kod distribucije broja stabala. U sva tri slučaja očituje se najveći nedostatak mase najdebljih stabala. Etatom propisanim 1985. godine (za I. razdoblje) potrebno je posjeći 907,03 ha glavnog prihoda (tab. 3). Provede li se detaljna analiza po odsje- Etat propisan 1985. god. Tablica 3. I/l 1/2 Vrsta prihoda :l :! ha mha m Glavni 437,02 65.005 470,01 118.562 Prethodni 249,01 5.816 177,65 3.001 Ukupno: 686,03 70.821 647,66 121.563 cima u razdoblju od tih 20 godina potrebno je posjeći 482,00 ha glavnog prihoda i to oplodnom ili čistom sječom. To je 50% od površine cijele jedinice. Spomenimo ovdje da prosječni obrast po masi uređajnog razreda jele i bukve utvrđen 1985. godine iznosi 0,57, što govori da je već tada dio jedinice bio u fazi oplodne sječe. Kod opisa sastojina stoji podatak da je pomlađeni dio starosti 1—25 godina. Svi ti podaci ukazuju na dvije stvari: 1. na dugo pomladno razdoblje 2. pokušajmo zamisliti kako bi izgledala ta gospodarska jedinica nakon izvršenih sječa 2005. godine, a imajući pred očima estetsku i rekreativnu funkciju, koja iz dana u dan ima sve veći značaj. Veći dio jedinice bio bi tada starosti 10—45 godina, dakle u I. i II. dobnom razredu. Usporedimo li sada ukupni propisani etat I/l polurazdoblja od 70.821 m3 prema 10-godišnjem tečajnom prirastu od 56.400 m3 vidimo da on iznosi 26% više od prirasta. Pretpostavimo li da se u 1/2 polurazdoblju 10- godišnji prirast neće bitno izmijeniti, u tom periodu trebalo bi posjeći 116% više od prirasta, odnosno dvostruki prirast. Šume i šumsko tlo daju višestruku korist (Klepac , 1965). Uz proizvodnju što veće i vrijednije drvne mase imaju funkciju zaštite, stvaranje estetskog ugođaja u turističkom smislu, kao i ostale općekorisne funkcije šume, gdje prvenstveno spada proizvodnja kisika, očuvanje okoline, potreba rekreacije, lova, zaštite i regulacije vodnog režima, sporedni šumski proizvodi, obrana i dr. 513 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Danas ima bezbroj korištenja šuma i šumskog tla. Sve su veći zahtjevi za estetsko i rekreativno uređivanje šuma. U takvim šumama treba voditi računa o tim višestrukim koristima i izbalansirati načine gospodarenja. Kao prvo, treba provoditi takvu sječu koja će što manje modificirati pejzaš. Zatim, s estetskog gledišta najbolji je način gospodarenja koji šumi osigurava najširu distribuciju svjetlosti i kao treće, koji osigurava najbolju smjesu drveća različite dobi i različitih vrsta. Imajući to u vidu, ta se tri pravila mogu najbolje zadovoljiti prebornim oblikom gospodarenja. Estetski i rekreativno uređene šume usklađuju zahtjeve stanovništva za korištenjem ostalih funkcija šuma s načelima biologije i šumske znanosti. KAKO DALJE GOSPODARITI U TRAKOŠĆANU? Nakon svega ovog naprijed navedenog, sagledavajući probleme s kojima se susreće šumarska praksa, postavlja se pitanje: kako dalje gospodariti šumama u g. j . »Trakošćan«? Evo nekih osnovnih ciljeva kojima treba težiti: 1. poštivati biologiju jele i uvjete u kojima se nalazi; 2. iskoristiti uočenu mogućnost prirodnog pomlađivanja u najvećoj mogućoj mjeri, a posebno prirodnu agresivnost jele u tome; 3. zadržati izgled krajolika, te time estetsku i rekreativnu namjenu šume; 4. zaštititi tlo od erozije na strmim dijelovima; 5. uskladbi zahtjeva stanovništva za korištenjem ostalih funkcija šume s načelima biologije i šumarske znanosti. SI A- Omjer smjese prebornog dijela Glede stanja ovih šuma, koje su 15 godina gospodarene jednodobnim načinom, njihova struktura je nepravilna. Mnoge od njih imaju prijelazan oblik. One su između jednodobnih i prebornih šuma. Biti će potrebno uložiti mnogo truda, energije i vremena u gospodarenje tim šumama kako bi se one približile prebornoj strukturi i kako bi se njima moglo tako i gos |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 57 <-- 57 --> PDF |
podariti. To prijelazno razdoblje će biti dugo i naporno, ali ga treba započeti odmah. Od ukupno 99 odsjeka ove jedinice u 64 odsjeka treba preborno gospodariti i taj preborni dio u odnosu na cijelu jedinicu iznosi po površini 81%, po masi 86%, a po prirastu 78%. S1.5.- Izvršene sjeo:: od l´)86.-91. god. (izraženo u m3) ´SJEĆENO (3:560) U razdoblju od 1986. do 1991. godine u tom dijelu posječeno je 32.560 m:i drvne mase. Imajući pred očima da ove šume imaju nepravilnu strukturu i da je njihov obrast ispod normale, a s druge strane količinu do sada posječene mase, dio koji će se moći posjeći biti će vrlo malen u preostalom razdoblju Pregled izvršenih sjeća Tablica 4. Godina Zdrava stabla Šušci Ukupno % — Tak sušaca m3 3:2 3:4 1 2 3 4 5 6 1986. 3.652 1.894 5.546 52 34 1987. 5.053 1.890 6.943 37 27 1988. 7.906 1.175 9.081 15 13 1989. 7.283 1.381 8.664 19 16 1990. 7.268 232 7.500 3 3 1991. 7.290 1.044 8.334 14 13 1992. 1.662 — — — — do kraja važenja osnove. To tim više što treba voditi brigu o sanitarnoj sječi i smanjenom obrastu. To potkrepljuje i podatak dobiven doznakom iz 1992. g. provedene po načelima prebornog gospodarenja (tab. 5). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Usporedba jednodobnog propisa i preborne doznake Tablica 5. Drvna masa Uređajni razred Odjel Odsjek Površina Propisano 1985. Posječeno 1985.—91. Doznačeno 1992. % ha m3 1 2 3 4 5 6 7 Jela-bukva Jela-bukva Jela Smreka Smreka 11/c 20/a 6/h 20/b 21/a 11,49 46,00 6,38 5,50 10,79 1.874 8.820 1.117 1.745 4.745 194 1.469 225 1.265 430 69 312 114 53 487 4 4 13 11 11 Ukupno: 80,16 18.301 3.583 1.035 7 (Napomena: kolona 7 izračunata je po formuli K7 = , odnosno 100 kolona 7 prikazuje %-tak doznačene mase u odnosu na razliku posječene od propisane.) ZAKLJUČAK Na osnovi prikazanih podataka, njihovih analiza, biološko-ekoloških svojstava karakterističnih vrsta, prilika i spomenutih funkcija šuma gospodarske jedinice »Trakošćan«, proizlaze slijedeći zaključci: 1. Na dijelu jedinice, gdje to dozvoljavaju stojbinske i gospodarske prilike, treba promijeniti način gospodarenja iz jednodobnog u preborni. 2. Preborno gospodarenje provoditi grupimičnim načinom. 3. Dio jedinice, gdje dozvoljavaju prilike, gospodariti na jednodoban način. 4. Na strmim terenima, gdje postoji opasnost od erozije tla, izdvojiti zaštitne dijelove i njima tako i gospodariti. 5. Sječu provoditi umjerenim intenzitetima, prilagođavajući strukturi i rasporedu po debljinskim razredima. 6. Prije redovne sječe najprije izvršiti sanitarnu sječu. 7. Voditi preciznu evidenciju sušaca. 8. Podržavati estetsku i rekreativnu funkciju šuma jedinice Trakošćan. 9. U primjeni prebornog načina gospodarenja prilagoditi sječu, izradu i izvlačenje drvne mase. 10. Promjenom načina gospodarenja neće se moći u kratkom razdoblju znatno poboljšati struktura sastojine. Ona će još dugo ostati nepravilna. Samo dugotrajnim i strpljivim radom te će šume polako prelaziti u preborni oblik, dobivajući osnovna obilježja, koja će na kraju rezultirati postavljenim ciljem. 11. Možda će estetsko rekreativna funkcija ovih šuma poprimiti još veći značaj tijekom prebornog dijela gospodarenja, pa će te šume u budućnosti trebati proglasiti jednom od kategorija šuma s posebnom namjenom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 59 <-- 59 --> PDF |
LITERATURA Klepac , D. (1965): Uređivanje šuma, Zagreb. Medvedović , J. (1991): Sinekologija zajednica obične jele (Abies alba Mill.) u sjevernoj Hrvatskoj i floristički parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovim šumama, Šumarski list, str. 303—316, Zagreb. Osnova gospodarenja g. j . »Trakošćan« (1986—1995.) Osnova gospodarenja g. j . »Trakošćan« (1976—1985.) Osnova gospodarenja g. j . »Trakošćan« (1965—1974.) Uređajni zapisnik i opis sastojina — stanje 1955. god. g. j . »Trakošćan«. Manner of Forest Management in Management Unit »Trakošćan« Summary According to Medvedović (1991), fir, as a specific species in stands that arc managed by selection felling, is spread in northwestern part of Croatia, on Macelj, Strahinčica, Trakošćan, Ravna gora, Ivančica and Medvednica. Management unit »Trakošćan« is situated in the forest part of northwestern part of Croatian Zagorje, 15 km north from Krapina. The most wide spread plant community is a forest of Blechno abietetum boreale, Horvat, occupying 94% of the area, with dominant ecological-management type II-C-10. Average annual air temperature is 9,8 °C, average precipitation is 1.005 mm. Fir grows on 250—300 m height above sea-level. The management unit occupies an area of 983,76 ha, growing stock is 245.831 m:! or (deciduous species 58% and conifers 42%) and annual current income is 5.640 nr. FirFir and beech forest have been differently managed in the last 40 years. Because of its specifically, landscape, position and lake by the Trakošćan castle, these forests had aesthetic and recreational significance way back in the time of count Draskovic when even a management plan existed. The construction of road through the central part of this unit towards the highway Zagreb—Maribor provided greater access of visitors to these forests, particularly to the part around the castle. One part of these forests was categorized as wildlife rehire of natural forests in 1961, in 1963 the unit was divided to strict and wider protection zone and in 1965 for the whole unit selection forest management was prescribed, which remained till the present. Thus, the 1985 management plan prescribes the cut of 70.821 m3 in 1/1 half-period, which makes 26% more than the increment and in 1/2 half-period 121.563 m3 which makes 116% more than the increment. Stands of this unit have a disbalanced structure regarding the number of trees and volume of wood. These are mainly transitional forms, neither uneven- aged nor even-aged. The question is how to manage the forests of this unit in the future, taking into consideration: the biology of fir and conditions in which fir is, utilization of observed possibility of natural regeneration (fir in particular), aesthetic and recreational purpose of these forests, soil erosion control and securing the production of high quality volume of wood. Having all this in mind, it is necessary to: change the manner of management (on cca 80% of the area) from evenaged to selection management, extract the protected parts, carry out medium intensity felling adjusted to the stand structure and regeneration and, hence, to support the aesthetic and recreational purpose of the forests of management unit »Trakošćan«. |