DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 55 <-- 55 --> PDF |
U si. 3 prikazane su strukture broja stabala karakterističnih primjera ove jedinice. Frekvencijske krivulje broja stabala u odsjecima 6/b i 20/a imaju oblik Liocurt-ove krivulje, koja je nažalost narušena, u oba slučaja, provođenjem propisa jednodobnog gospodarenja, odnosno sječe. Krivulje u odsjeku 21/a pokazuju nepravilnu strukturu. Tu nailazimo i prebornu i jednodobnu sastojinu. Promatramo li iste odsjeke, vidimo da njihova struktura po drvnoj masi nije tako idealna kako se to čini kod distribucije broja stabala. U sva tri slučaja očituje se najveći nedostatak mase najdebljih stabala. Etatom propisanim 1985. godine (za I. razdoblje) potrebno je posjeći 907,03 ha glavnog prihoda (tab. 3). Provede li se detaljna analiza po odsje- Etat propisan 1985. god. Tablica 3. I/l 1/2 Vrsta prihoda :l :! ha mha m Glavni 437,02 65.005 470,01 118.562 Prethodni 249,01 5.816 177,65 3.001 Ukupno: 686,03 70.821 647,66 121.563 cima u razdoblju od tih 20 godina potrebno je posjeći 482,00 ha glavnog prihoda i to oplodnom ili čistom sječom. To je 50% od površine cijele jedinice. Spomenimo ovdje da prosječni obrast po masi uređajnog razreda jele i bukve utvrđen 1985. godine iznosi 0,57, što govori da je već tada dio jedinice bio u fazi oplodne sječe. Kod opisa sastojina stoji podatak da je pomlađeni dio starosti 1—25 godina. Svi ti podaci ukazuju na dvije stvari: 1. na dugo pomladno razdoblje 2. pokušajmo zamisliti kako bi izgledala ta gospodarska jedinica nakon izvršenih sječa 2005. godine, a imajući pred očima estetsku i rekreativnu funkciju, koja iz dana u dan ima sve veći značaj. Veći dio jedinice bio bi tada starosti 10—45 godina, dakle u I. i II. dobnom razredu. Usporedimo li sada ukupni propisani etat I/l polurazdoblja od 70.821 m3 prema 10-godišnjem tečajnom prirastu od 56.400 m3 vidimo da on iznosi 26% više od prirasta. Pretpostavimo li da se u 1/2 polurazdoblju 10- godišnji prirast neće bitno izmijeniti, u tom periodu trebalo bi posjeći 116% više od prirasta, odnosno dvostruki prirast. Šume i šumsko tlo daju višestruku korist (Klepac , 1965). Uz proizvodnju što veće i vrijednije drvne mase imaju funkciju zaštite, stvaranje estetskog ugođaja u turističkom smislu, kao i ostale općekorisne funkcije šume, gdje prvenstveno spada proizvodnja kisika, očuvanje okoline, potreba rekreacije, lova, zaštite i regulacije vodnog režima, sporedni šumski proizvodi, obrana i dr. 513 |