DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*639.1 (914/497.13) Šum. list CXVII (1993) 519 STANJE FARMSKOG UZGOJA DIVLJACI U EUROPI Dominik RAGUŽ, Marijan GRUBEŠIC* SAŽETAK: Međunarodni seminar o farmskom uzgoju divljači u Europi održan je od 14—17 rujna 1993. godine u Nitri (Republika Slovačka), a dao je prikaz stanja i perspektive farmskog uzgoja divljači. Posebno je značajan razvoj farmi za uzgoj jelenske divljači, jer je ta divljač najbrojnija u dosadašnjem uzgoju, a ima i najbolju perspektivu u farmskom uzgoju. Razvoj farmskog uzgojadivljači u Europi datira od početka osamdesetih godina ovog stoljeća te u proteklih 12—13 godina, a u nekim zemljama i znatno manje, postignuti su vrlo dobri rezultati. Prema podacima za 1991. godinu u nekoliko zemalja gdje je najrazvijeniji farmski uzgoj bilo je 5.926 farmi, s oko 156.700 grla jelena lopatara i običnog jelena. Ključne riječi: farme, farmski uzgoj, jelen lopatar, jelen obični. UVOD Farmski uzgoj divljači posljednjih godina pokazuje tendenciju razvoja kako u zemljama Europe tako i u zemljama na drugim kontinentima. Ciljevi takvog uzgoja divljači različiti su u pojedinim zemljama. Najviše farmi osnovano je zbog proizvodnje mesa. Divljač se uzgaja u farmama i zbog proizvodnje visokotrofejnih grla i povećanja odstrelne kvote. U farmama se uzgajaju prvenstveno jelen lopatar, jelen obični, divlje svinje, zatim fazani, jarebice i divlje patke. Postoje i farme krznaša, u kojima se uzgajaju nutrije, vidrice, polarne i srebrne lisice pa čak i farme nojeva, zbog proizvodnje krzna i koža. SEMINAR O FARMSKOM UZGOJU DIVLJAČI S ciljem da se sagleda stvarno stanje farmskog uzgoja divljači u Europi te da se ostvari bolja suradnja u domeni ove djelatnosti, održan je od 14. do 17. rujna 1993. godine u Nitri (Republika Slovačka) međunarodni seminar o farmskom uzgoju divljači u Europi. Organizator seminara bio je FAO — regionalni ured za Europu. Tom se prilikom u Nitri okupilo 38 * Prof. dr. Dominik Raguž, mr. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 62 <-- 62 --> PDF |
stručnjaka iz 17 zemalja. Pored predstavnika europskih zemalja bili su nazočni i stručnjaci iz Novog Zelanda i SAD. Tijekom seminara razmatrana su sva važna područja u farmskom uzgoju divljači kao što su uzgojne metode, zdravstvena zaštita, reprodukcija divljači te ekonomska i marketinška pitanja. Na početku rada seminara predstavljeno je stanje farmskog uzgoja divljači na prostoru Europe u 1991. godini Iako se podaci odnose samo na dio europskih zemalja dok se farmski uzgoj divljači, više ili manje razvijen, susreće u svim europskim zemljama, oni su ipak svojevrsni pokazatelj trenda kretanja te djelatnosti u Europi. FARMSKI UZGOJ DIVLJACI U EUROPI Životinjske vrste koje se uzgajaju ili se mogu uzgajati u farmskom uzgoju su brojne ali samo neke zauzimaju relativnu i apsolutnu većinu u samom uzgoju. Prikaz stanja farmskog uzgoja jelenske divljači u Europi (graf. 1) potvrđuje dominaciju jelena lopatara (Dama dama L.,) i običnog jelena (Cervus elaphus L.) u odnosu na ostale vrste iz porodice Cervida (SI. I)1 Slika 1. Proporcionalni odnos vrsta iz porodice jelena u farmskom uzgoju u pojedinim europskim zemljama Postoje velike razlike u dostignućima iz oblasti farmskog uzgoja divljači i orijentaciji ka toj djelatnosti među europskim zemljama. To je logična pojava jer je taj način uzgoja divljači, posebno krupne, relativno noviji. Naime, tek se u proteklih 10 do 15 godina broj farmi i broj grla 1 Slike preuzete iz: Barloš, L. & Šiler, J., 1993: Survey of Game Farming in Europa. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 63 <-- 63 --> PDF |
u farmskom uzgoju višestruko povećao, a od tada se i ozbiljnije pristupa takvom načinu uzgoja. Prikaz koncentracije grla jelenske divljači u farmskom uzgoju dat je na priloženoj karti Europe (slika 1). Na karti je vidljivo da vodeće zemlje u farmskom uzgoju — SR Njemačka i Austrija, imaju više od 11 grla na 100 km2 površine (SI. 2). U U Odo 1 JELEN 2 do 5 JELENA m 6 do 10 JELENA H 11 i više. JELENA Slika 2. Distribucija vrsta iz porodice jelena u farmskom uzgoju na prostoru Europe (broj na 100 km2) Veći dio zemalja ima manje od 1 grla jelenske divljači u farmskom uzgoju na 100 km2 površine. Iz tog podatka proizlazi da u Europi postoje velike mogućnosti za razvoj farmskog uzgoja divljači. Naravno, cilj uzgoja, potražnja na tržištu i ekonomski momenti imaju presudnu ulogu za podizanje farmi, no obzirom na namjenu i broj vrsta koje se uzgajaju postoji opravdanost za takav uzgoj. Brojno stanje farmi i broj grlo jelena lopatara i običnog jelena u nekoliko zemalja Europe pokazuju nam graf 2. i 3. Raspon od npr. jedne farme u kojoj se uzgaja jelen lopatar pa do impozantne brojke od 3.360 farmi u SR Njemačkoj govori o razlikama u razvijenosti farmskog uzgoja jelena. Na žalost, podaci nisu kompletni za cijelu Europu, iako je i u drugim zemljama koje nisu prikazane (poput Hrvatske), nazočan farmski uzgoj divljači, a posebno jelena lopatara (SI. 3. i 4). Kada se zbroje podaci prikazani u prethodnim grafikonima, proizlazi da u navedenim europskim zemljama postoji 4.645 farmi u kojima se uzgaja jelen lopatar. Od toga na SR Njemačku otpada 72,3% ukupnog broja farmi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Španjolska ****$9KM Madžarska Slovačka Poljska Češka V. Britanija Francuska Danska Italija Švedska Njemačka 0 1 2 3 c HesžL I|!j20jl SI SSM HM; 4 5 r k -i 3360 J´ 84CT 0 1000 2000 3000 500 1500 2500 3500 Jelen lopatar ^ | Obični jelen Q j Slika 3. Broj farmi za uzgoj jelena lopatara i običnog jelena u 1991. godini Španjolska !i®b J I T; « Madžarska Slovačka Poljska Češka Norveška JT55Ö H11 1056 0 400 800 1200 200 600 1000 V. Britanija 57600 0 20000 40000 60000 10000 30000 50000 0biäniielen Jelen lopatar B Q Slika 4. Broj grla jelena lopatara i običnog jelena u farmskom uzgoju 1991. godine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U tim farmama se uzgaja čak 104.719 grla jelena lopatara (u SR Njemačkoj 55% od ukupnog broja). Farmski uzgoj običnog jelena u nekim zemljama poput Španjolske, Mađarske i Velike Britanije ima prioritet u odnosu na uzgoj lopatara, no u cijeloj Europi on zaostaje za lopatarom po broju farmi i broju uzgajanih grla. Tako se obični jelen uzgaja na 1.281 farmi s ukupnim brojem od 51.981 komada. U uzgoju običnog jelena prednjače Velika Britanija (300 farmi, fond od 20.000) i SR Njemačka (840 farmi, fond od 14.400 grla). Zanimljiv je prikaz porasta broja farmi za uzgoj jelena lopatara i običnog jelena te broja grla u farmskom uzgoju za razdoblje između 1981. i 1991. godine (SI. 5. i 6). Iz grafikona je vidljivo da je farmski uzgoj oživio početkom osamdesetih godina ovog stoljeća, te da je nagli trend porasta farmi i broja grla zadržen do danas. Zasigurno će inicijativa organizacije FAO, uključujući i seminar u Nitri, dati poticaj za daljnji rad i ulaganja u farmski uzgoj divljači. Prikazano stanje odnosi se samo na dvije, istina najzastupljenije, vrste krupne divljači, iako ni ostale vrste i njihov broj ne smijemo zanemarivati. Pored uzgoja krupne divljači u farmski uzgoj ubrajaju se i fazanerije, odnosno centri za umjetni uzgoj pernate divljači. Iz iskustva znamo da je taj oblik farmskog uzgoja jedan od najstarijih i najbolje usavršen, kako kod nas tako i u ostalim europskim zemljama. Kada analiziramo podatke o uzgoju pernate divljači u farmama i njenom značaju za lovni turizam te kada im pridodamo podatke o farmskom uzgoju krupne divljači, vidimo da je to vrlo razvijena »industrija« bez koje bi danas teško mogli zamisliti lovnu djelatnost kod nas ali i u drugim zemljama. Glavnina visokotrofejnih grla jelena običnog, jelena lopatara, muflona i divlje svinje odstrijeljenih posljednjih godina na prostoru Europe potječe izravno ili neizravno (preko potomaka) iz nekog oblika farmskog uzgoja divljači. Lov pernate divljači ne bi imao tako veliki opseg i odstrelnu kvotu da nema uzgoja u fazanerijama. Fazanerije u Hrvatskoj godišnje proizvode oko 300.000 kljunova fazana, trčki i divljih pataka, koje se uglavnom ispuštaju u lovišta radi udomljavanja i povećanja odstrelne kvote napose u lovnom turizmu. ZAKLJUČAK Bogatstvo populacije divljači u prirodnim staništima Hrvatske ne smije se nikako dovesti u pitanje i ugroziti ga farmskim uzgojem jer su to najvrijedniji elementi s kojima se Hrvatska predstavlja u svijetu. Davanje prioriteta farmskom uzgoju divljači nije bio cilj ovog članka, ali pokazuje progres tog načina uzgoja u Europi, te otvara mogućnosti daljnjeg unapređivanja. Hrvatska nije izvan tih trendova, iako nije prikazana u prethodnim grafikonima, jer iskustva u uzgoju divljih svinja, muflona i jelena lopatara u intenzivnom (farmskom) uzgoju ima zapaženu tradiciju, a posebno uzgoj pernate divljači. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Broj farmi za uzgoj jelena lopatar Broj jelena lopatara u farmskom uzgoju Slika 5. Razvoj farmskog uzgoja jelena lopatara između 1981. i 1991. godine Mogućnosti razvoja farmskog uzgoja divljači na prostoru Hrvatske nalaze se u supstituciji napuštenog ekstenzivnog stočarstva uzgojem adekvatnih vrsta divljači. Posebno su se za takav uzgoj, bilo radi proizvodnje mesa ili trofeja, dobri pokazali jelen lopatar i muflon u mediteranskom i submedi |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 67 <-- 67 --> PDF |
teranskom području — tamo gdje ima najviše napuštenih pašnjačkih površina. Stručna i materijalna pomoć u početku takve orijentacije uzgoja divljači od strane organizacije FAO neophodna je i nadasve potrebna. Stoga bi Broj farmi za običnog jelena Broj običnog jelena u farmskom uzgoju Slika 6. Razvoj farmskog uzgoja običnog jelena između 1981. i 1991. godine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 68 <-- 68 --> PDF |
trebalo započeti s prikupljanjem stvarnih podataka na terenu o raspoloživim površinama i mogućnosti uzgoja divljači te izradom plana i programa farmskog uzgoja divljači kako bi se već na slijedećem skupu, poput ovog održanog u Nitri, mogla prezentirati dostignuća Hrvatske u farmskom uzgoju divljači te realni planovi daljnjeg razvoja farmskog uzgoja divljači. LITERATURA Bartoš , L. & J. Šiler , 1993: Suvering of Game Farming in Europa, 1—61. Rim. Kartusek, V., Slamečka, J., Bakoš, L., Ju r čik, R. & Z. Mi narova, 1993: Review of Game Farming in Slovakia.* Da vi es, M. H., 1993: Game Farming in the UK. Vigh-Larsen , F., 1993: Deer Farming in Denmark, status as of 1993.* Pi net, J. M., 1993: Game farming in France.* Sugar, L., Horn, P. & J. Nagy, 1993: The trends and actual situation of red deer Farming, Hungary* Nummi , P., 1993: Game Farming in Finland* State of the Farm Breeding of Game in Europe Summary An international seminar on farm breeding of game in Europe, held on 14—17th September 1993 in Nitra (Slovak Republic), gave an account of the state and perspectives of farm breeding of game. Particularly important is the development of the farm for the breeding of deer game as it has been the most numerous in breeding so far, and shows the best perspective in farm breeding. Farm breeding of game in Europe has existed since the beginning of the eighties. During the last 12—13 years, even less in some countries, very good results have been achieved. According to the results for 1991 in some countries, with the most developed farm breeding, there were 5,926 farms with approximately 156,700 heads of fallow deer and red deer. Key words : farms, farm breeding, fallow deer, red deer * Referati izlagani na »Technical Consultation on Game Farming in Europa«, Nitra 14.—17. rujna 1993. godine. |