DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 65     <-- 65 -->        PDF

U tim farmama se uzgaja čak 104.719 grla jelena lopatara (u SR Njemačkoj
55% od ukupnog broja).


Farmski uzgoj običnog jelena u nekim zemljama poput Španjolske,
Mađarske i Velike Britanije ima prioritet u odnosu na uzgoj lopatara, no
u cijeloj Europi on zaostaje za lopatarom po broju farmi i broju uzgajanih
grla. Tako se obični jelen uzgaja na 1.281 farmi s ukupnim brojem od


51.981 komada. U uzgoju običnog jelena prednjače Velika Britanija (300 farmi,
fond od 20.000) i SR Njemačka (840 farmi, fond od 14.400 grla).
Zanimljiv je prikaz porasta broja farmi za uzgoj jelena lopatara i običnog
jelena te broja grla u farmskom uzgoju za razdoblje između 1981. i
1991. godine (SI. 5. i 6).


Iz grafikona je vidljivo da je farmski uzgoj oživio početkom osamdesetih
godina ovog stoljeća, te da je nagli trend porasta farmi i broja grla
zadržen do danas. Zasigurno će inicijativa organizacije FAO, uključujući i
seminar u Nitri, dati poticaj za daljnji rad i ulaganja u farmski uzgoj divljači.


Prikazano stanje odnosi se samo na dvije, istina najzastupljenije, vrste
krupne divljači, iako ni ostale vrste i njihov broj ne smijemo zanemarivati.
Pored uzgoja krupne divljači u farmski uzgoj ubrajaju se i fazanerije, odnosno
centri za umjetni uzgoj pernate divljači. Iz iskustva znamo da je
taj oblik farmskog uzgoja jedan od najstarijih i najbolje usavršen, kako
kod nas tako i u ostalim europskim zemljama.


Kada analiziramo podatke o uzgoju pernate divljači u farmama i njenom
značaju za lovni turizam te kada im pridodamo podatke o farmskom
uzgoju krupne divljači, vidimo da je to vrlo razvijena »industrija« bez
koje bi danas teško mogli zamisliti lovnu djelatnost kod nas ali i u drugim
zemljama.


Glavnina visokotrofejnih grla jelena običnog, jelena lopatara, muflona
i divlje svinje odstrijeljenih posljednjih godina na prostoru Europe potječe
izravno ili neizravno (preko potomaka) iz nekog oblika farmskog uzgoja
divljači.


Lov pernate divljači ne bi imao tako veliki opseg i odstrelnu kvotu da
nema uzgoja u fazanerijama. Fazanerije u Hrvatskoj godišnje proizvode oko


300.000 kljunova fazana, trčki i divljih pataka, koje se uglavnom ispuštaju
u lovišta radi udomljavanja i povećanja odstrelne kvote napose u lovnom
turizmu.
ZAKLJUČAK


Bogatstvo populacije divljači u prirodnim staništima Hrvatske ne smije
se nikako dovesti u pitanje i ugroziti ga farmskim uzgojem jer su to najvrijedniji
elementi s kojima se Hrvatska predstavlja u svijetu. Davanje
prioriteta farmskom uzgoju divljači nije bio cilj ovog članka, ali pokazuje
progres tog načina uzgoja u Europi, te otvara mogućnosti daljnjeg unapređivanja.
Hrvatska nije izvan tih trendova, iako nije prikazana u prethodnim
grafikonima, jer iskustva u uzgoju divljih svinja, muflona i jelena lopatara
u intenzivnom (farmskom) uzgoju ima zapaženu tradiciju, a posebno
uzgoj pernate divljači.