DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 76 <-- 76 --> PDF |
PROSLAVA 200-te OBLJETNICE ROĐENJA JOSIPA RESSELA Proslava 200-te obljetnice rođenja Josipa Ressela nakon dvogodišnjih priprema pod naslovom »Savjetovanje Ressel — Kras jučer i danas« održana je 23. i 24. rujna 1993. godine na području nekadašnjeg rada Ressela. Organizatori proslave bila su šumarska društva Austrije (Oesterreichischer Forstverein), Hrvatske (Hrvatsko šumarsko društvo), Italije (Regione autonoma Friuli — Venezia Giulia, Direzione regionale della foreste e dei parchi) i Slovenije (Zveza društev inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije). Zveza je bila i izvršni organizator proslave Pokrovitelji proslave bili su predsjednik Republike Milan K u č a n i radna zajednica ALPE-JADRAN. Cjelokupna proslava sastojala se od tematskog dijela tj. referata o Josipu Resselu i o kraškoj problematici, od ekskurzija i otkrivanja spomenploče Josipu Resselu. TEMATSKI DIO Tematski dio, tj. referati, održan je 23. rujna u Portorožu s referatima o radu i značaju Josipa Ressela prijepodne i referatima o »Kras jučer i danas« poslije podne te završnom večerom sudionika. Savjetovanje je otvorio predsjednik Zveze društev inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije prof. dr. Milan Hočeva r a slijedili su govori predsjednika Republike Slovenije Milana K u č a n a, državnog sekretara za šumarstvo mr. Franza F e r 1 i n a te pozdravi predstavnika šumarskih društava Hrvatske, Italije, Austrije, Bavarske i Mađarske. U ime Hrvatskog šumarskog društva nazočne je pozdravio prof. dr. Branimir Prpić . Kao »najljepši način, da se strukovni nasljednici poklone geniju šumara Josipa Ressela« izdan je njegov »Plan ponovnog pošumljivanja općinskih zemljišta u Istri«. Knjigu je predstavio prof. dr. Boštjan A n k o, koji ju je priredio za tisak. Plan je predočen faksimilom Resselova rukopisa, pisan goticom i tiskan latinicom, te prijevodi, prema redosljedu u knjizi, na slovenskom, češkom, hrvatskom i talijanskom jeziku. »Život i rad J. Ressela iz kuta gledanja četiri države«, kako glasi naslov u programu prvog dijela rada prikazali su: Mayer , dr. Friedrich: Dok je još mornarica imala šumu, P i š k o r i ć, dipl. ing. Oskar: Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu, Johann , dr. Elisabeth: Šumar Josip Ressel, Staccioli , dr. Valerio: Ressel izumitelj brodskog vijka, Sambolek , dipl. ing. Miroslav: Brodovi, njihovi vijci i šumar Joseph Ressel. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 77 <-- 77 --> PDF |
U drugom dijelu rada pod naslovom »Kras jučer i danas« o temi su govorili: Mlinšek , prof. dr. Dušan: Slovenski kraški prostor — laboratorij s prikazom zdrave revitalizacije sa seoskim sačuvanim prostorom, P r p i ć, prof. dr. Branimir: Turistički, ekološki i ekonomski značaj šuma na krasu, Čehovin , dipl. ing. Silvo: Razvoj šume na krasu i čuvanje šuma, i Krav i na, dott. Giuseppe: Gospodarenje goričko-tršćanskim krasom, današnje stanje i perspektiva. Programom predviđeni referat prof. dr. Herberta K i 11 i a n a »Od uzora do pobunjenika«, zbog bolesti autora nije održan, ali je objavljen u časopisu Osterreichische Forstzeitung, br. 9/1993.* U istom broju objavljeni su i referati dr. Mayera i dr. E. Johann te sažeci referata Ing. Piškorića i prof. dr. Prpića. Na zajedničkoj večeri održanoj u hotelu Slavije govorili su prof. Hočevar i dipl. ing. Bertman BI in, predsjednik Austrijskog šumarskog saveza. Prof. Hočevar zahvalio je svim aktivnim i pasivnim sudionicima proslave i odao priznanje organizatoru regate Lošinj — Portorož, koja je održana u čast proslave. Tijekom večeri više pjesama s temama o šumi, šumarima, lovcima i si., otpjevao je muški zbor iz Dekana (poviše Kopra) i grupa Balun iz Vodnjana. DAN EKSKURZIJA Od sedam ekskurzija koje su bile u programu, četiri su bile u Sloveniji na području slovenskog krasa, dvije u Hrvatskoj u Istri, a jedna na području i okolici grada Trsta. Jedna ekskurzija pod vodstvom dipl. ing. Radovana L u k a č i ć a održana je na Brijunima a druga, pod vodstvom dipl. ing. Đure Ma r koje , bila je na potezu Motovunska šuma — Istarske toplice — akumulacija Botonega — Motovun — šuma Kornerija. Informacije o lokalitetima koje posjećuju ekskurzije objavljeni su u već navedenom broju Oesterreichische Forstzeitung i to Ing. Lukačića pod naslovom Brioni — otoci ljepote i mira, te ing. Markoja pod naslovom Hrvatski kras. Hrvatski kras u odnosu na slovenski, jer je u tekstu prikazana Uprava šuma Buzet, Motovunska šuma s posebnim osvrtom na tartufe, grad Motovun, akumulacija Botonega i šuma Kornerija. Ekskurzijom je obuhvaćen grad Motovun, jer je u njenom otkrivanju spomen ploča na kući u kojoj je Ressel stanovao za svog službovanja u tom gradu. Na ploči, koju je otkrio Oskar Piškorić, nalazi se sljedeći tekst: JOSIP RESSEL, šumar i izumitelj 1793—1993. Povodom 200-te obljetnice rođenja postavlja se ova spomen ploča u znak priznanja za višegodišnji doprinos unapređenju šumarstva u Hrvatskoj. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 535 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Otkrivanju ploče bio je uz ostale nazočan i općinski načelnik Motovuna dipl. ing. Ivan Benčić , koji je sudionicima predstavio grad i priredio koktel. Istarski dio proslave organizirali su kolege šumari iz Uprave šuma Buzet na čelu s upraviteljem dipl. ing. Mladenom Čalct a te, već naprijed navedene, i dr. Đuro K o v a č i ć. Sudionici iz Hrvatske bili su smješteni u Umagu, a za ugodan boravak i kolegijalno druženje zahvaljuju navedenim kolegama. Bilježimo, da su referati prof. Prpića i ing. Piškorića bili vrlo dobro primljeni i od inozemnih sudionika. Nažalost ne može se mimoići činjenica da u referatima tehničara nije bio dovoljno naglašen značaj Resselovog vijka ni s tehničkog a još manje s ekonomskog stajališta. Svjetski značaj izuma brodskog pogonskog vijka naglasio je predsjednik M. Kučan, iako je i on veći dio govora posvetio Resselu kao šumaru. Oskar Piškurlć JOSIP RESSEL, ŠUMAR I IZUMITELJ (Govor na otkrivanju spomen-ploče u Motovunu 24, rujna 1993.) Okupili smo se danas u ovom ponosnom istarskom, dakle i hrvatskom gradu, kao dijela aktivnosti za upoznavanje i odavanje priznanja Josipu Resselu, šumaru i izumitelju. Ressel je rođen prije 200 godina, 29. lipnja 1793´. godine, u češkom gradiću Chrudimu u središnjoj Češkoj, a život završio 10. rujna 1857. godine u Ljubljani, kamo je poslovno došao iz Trsta, njegovog službenog sjedišta kao mornaričkog šumarskog intendanta. Josip Ressel po zvanju i zanimanju bio je šumarski stručnjak, ali i mnogostruki izumitelj. Šumarske nauke polazio je u Šumarskom zavodu (školi) u Mariabrunn- u kod Beča i 1816. godine završio dvogodišnji tečaj. Ovo školovanje omogućila mu je stipendija iz osobnih sredstava austrijskog cara Franje I. Prvo mjesto dobiva 1817. godine kao okružni šumar u Pleterju (Slovenija) odakle nakon četiri godine prelazi u Provincijsku upravu državnih dobara za Primorje u Trstu. Ova Uprava bila je nadležna za područje tadašnjeg Carskog namjesništva u Trstu, odnosno ilirsku provinciju Istru iz doba Napoleona tj. od Soče preko današnjeg Slovenskog primorja i Istre do kvarnerskih otoka (Krka i dr.). Iz ove Uprave 1838. godine prelazi u Mornaričku upravu, brodograđevnu jedinicu tj. jedinicu kojoj je bila zadaća nabava brodograđevnog drva. Tim poslom ostao je i dalje vezan za Istru, ali i dalju Hrvatsku sve do Požeške doline, do šuma Kutjevačkog vlastelinstva. Kakve su veze Ressela s Motovunom? Bio je višegodišnji stanovnik ovoga grada. Najprije kao upravitelj državnih šuma u Istri i na otoku Krku i šume * U tom referatu stoji: Kao što o mnogim znamenitim ljudima postoje legende tako se i kroz Resselov životopis provlači legenda o stipendiji cara Franje I. koju je dobio posredstvom svog rođaka Jelineka, osobnog carevog sluge. Istina je da je Ressel dobio stipendiju u visini 400 forinti godišnje iz osobnih carevih sredstava, ali prema dokumentaciji u Bittschrifrenprotokollbuch-u (urudžbeni zapisnik molbi upućenih kabinetu) tek po drugoj molbi nakon prvog semetra uz prilog dokaza o izvrsnom uspjehu školovanja). Stipendiju je Ressel dobio za dvije školske godine, a kada je stekao znanje »šumara« treću stipendiju nije dobio, a ona je davala zvanje za rukovodeće položaje šumarske struke. Međutim, kako su radovi Ressela dokazivali, on je i bez toga bio vrli stručnjak. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Dletvo kod Klane, a zatim kao predsjednik Mornaričke šumarske agenture u Motovunu. Stoga se današnja svečanost prvenstveno odnosi na rad Ressela kao šumara i to posebno iz ovog sjedišta. Kao upravitelj u Motovunu prvenstveno se brinuo o Motovunskoj šumi. Ne samo brinuo nego i borio za njezin opstanak. Najprije protiv nakane da se pola šume iskrči i pretvori u pašnjak s ciljem da erar dođe do novca a zatim da se spriječi njezino zatrpavanje nanosima rijeke Mirne. Kako Motovunska šuma, osim manjeg dijela iskrčenog za vrijeme talijanske vladavine između dva svjetska rata, i danas postoji možemo zaključiti da je Resselovo zauzimanje za njezin opstanak bilo uspješno. Ressel je počeo gospodariti Motovunskom šumom mimo ondašnjih krutih školskih shema i protiv onih, koji su bili »gluhi za razloge a slijepi za brojke «, kako je sam napisao u svojoj »Povijesti mornaričkih šuma« i time došao u sukob s pretpostavljenima. To je bio i razlog da je prešao u službu Mornaričke uprave. Međutim, prema nekim bilješkama namjeravao je prijeći u Zadar, dakle Carskom namjesništvu za Dalmaciju na čisto šumarske poslove. Ressel je izradio i elaborat »Plan o ponovom pošumljivanju općinskih zemljišta u Istri«. Prvenstvena namjena tih pošumljivanja bila je uzgoj hrastovih stabala za brodograđevne svrhe, ali je naglasio da će se tim pošumljivanjima poboljšati i ispaša za stoku istarskog seljaka. I u tom elaboratu ide samostalnim putem u kojem šumu promatra i zbog njezinih općekorisnih funkcija a ne samo kao izvora /.a drvo. Po svojim navodima Ressel je preteča današnjem ekološkom gledanju prirode. Dakle, gotovo prije 150 godina, Ressel je razmišljao poput današnjeg čovjeka da zahvati u prirodi budu u skladu s njezinim zakonima razvitka i opstojnosti. Na početku označismo Ressela njegovim zanimanjem i kao izumitelja. Kao izumitelja stoga, što je to zapravo druga grana njegove djelatnosti. Izumima Ressel se bavio cijeloga života, jer je pored pogonskog brodskog vijka imao cijeli niz izuma i originalnih zamisli u svojim elaboratima. Brodski je vijak samo njegov najznačajniji izum, izum za koji je sam Ressel predviđao, da će omogućiti preplovljavanje Atlantika, razmaka između Europe i Sjeverne Amerike, za šest do sedam dana! Izum, koji mu je donio mnogo gorkih trenutaka, a priznanje je dobio tek po smrti. Naime, njegova udovica primala je mirovinu u visini njegove plaće umjesto mnogo manju koja bi joj po propisima pripadala. Priznanje deset godina po njegovoj smrti odao je admiral Tegetthof, koji je rekao, da je talijansku mornaricu u borbi kod otoka Visa pobijedio zahvaljujući što su njegovi brodovi imali pogon na Resselov vijak. Od brojnih drugih izuma spomenimo samo neke. Tako je patentirao valjaonicu vrućeg željeza te proizvodnju kugličnih i valjkastih ležaja, predlaže korišćenje pneumatskih naprava za izvlačenje ugljena i rudača iz rudnika pa i prijenos istim načinom pošte od Trsta do Beča (udaljenost 568 km) i to ukapanjem cijevi u zemlju. U nastojanju da pomogne istarskom seljaku konstruira novi tip pluga, planira pogon mlinova, pilana i crpaljki za vodu pomoću vjetra a predlaže i načine konzerviranja hrane, mesa i brašna. ltd., ltd. Ne smiju se mimoići ni Resselovi prijedlozi na ekonomsko-socijalnom području, što je izložio u brošuri izdatoj 1848. godine u Trstu na vlastiti trošak. Navodimo samo one za malog čovjeka kao osiguranje novca vlasnicima nekretnina za poboljšanje njihovog gospodarstva i kuća, javno osiguranje vlasničkih nekretnina od šteta požara i vode, a stoke od zaraznih bolesti, pa osnivanje ubožnica te stipendiranje školovanja nadarene siromašne omladine. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 80 <-- 80 --> PDF |
U svojoj Povijesti mornaričkih šuma Ressel posebno spominje i općinu Motovun. Naime, piše da je motovunska općina svojedobno pridržala pravo drvarenja iz najbližih dolinskih šuma kao dovoljne površine za podmirenje potreba stanovništva općine. Od posebnih dokumenata u mletačkom arhivu pronašao je samo jedan — »o prodaji građevnog drva družini Flego iz Motovuna za neki mlin«, pa iz toga zaključuje da su se tijekom 300 godina i ostali Motovunjani opskrbljivali drvom iz tog dijela dolinske hrastove šume. Ukratko, Ressel zavređuje da bude i ovdje, u Motovunu, trajno obilježen za potsjećanje kako stanovnika ovog grada tako i svakog namjernika. Zato i Hrvatsko šumarsko društvo postavlja ovu spomen ploču s natpisom »Josipu Resselu, šumaru i izumitelju« na trajni spomen! Oskar Piškorić |