DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 81 <-- 81 --> PDF |
OBLJETNICE DEVEDESETOGODIŠNJICA HRVATSKOG NAPUTKA ZA SASTAVAK GOSPODARSTVENIH OSNOVA Plansko gospodarenje šumama u Hrvatskoj temeljeno na zakonskim odrednicama pisanim na hrvatskom jeziku je staro 224 godine. U tom je vremenu doneseno više instrukcija, naputaka i pravilnika. »Naredba kr. hrv.-slav.-dalm, zemaljske vlade, za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. godine br. 23152 glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se određuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom« kao i »Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa« koji je bio sastavni dio naredbe doneseni su prije upravo 90 godina. Tim povodom želim evocirati na neke povijesne činjenice podsjećajući štovano čitateljstvo na »naputak« i njegovog autora gospodina dipl. inž. Andriju Borošića. Prvom instrukcijom za uređivanje šuma u Hrvatskoj smatramo Zakonsku uredbu o šumama dovršenu 1769. godine u vrijeme Marije Terezije na hrvatskom jeziku. Ta se je instrukcija odnosila na dijelove Hrvatske koji su bili pod političkim utjecajem Austrije. Kako po zakonskoj regulativi tako i u šumarskoj operativi hrvatsko je šumarstvo bilo uz bok europskom bilo po već spomenutom austrijskom u Provincijalu, ili po francuskom u obalnim dijelovima (Istra, Primorje i Dalmacija) za vrijeme Napoleona. Razvojačenjem Vojne krajine 50% tada državnih šuma dodijeljeno je imovnim općinama što je bilo oko 381.121 ha šuma. Da se zadrže te šume u manje više normalnom stanju dovršen je 1881. godine »Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojitbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-slavonskoj krajini od 1881.«. Naputak je propisivao potrajnost prihoda a obračun etata po formuli austrijske kameralne takse. Donesen je paralelno na njemačkom i hrvatskom jeziku, a odnosio se samo na određene krajeve — krajinu — i to ne na sve šume već samo na imovne općine. Da osigura potrajnost u gospodarenju i kod ostalih kategorija šuma kraljevska vlada donosi 26. ožujka i 25. travnja 1894. godine Zakon kojim je propisano da se šume zemljišnih zajednica kao i ostale šume stojeće pod osobitim javnim nadzorom imadu urediti za potrajno uživanje i s njima polog odobrenih šumsko gospodarstvenih osnova gospodariti (Partaš, 1896). Na temelju toga zakona godine 1903. donesena je naprijed citirana »Naredba« i »Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova i programa« od kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, Naputak se odnosio na sve šume osim državnih, a pisan je hrvatskim jezikom. Naputak je imao ove osnovne dijelove: A. Sastavak gospodarstvene osnove: I. Predradnja: ustanovljenje šumskih površina i uređenje međa, gospodarstveno razdjeljenje šuma, izmjera šuma, opis sastojina, proračunavanje drvne zalihe i prirasta, skrižaljka dobnih razreda. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Skraćeni izvorni tekst NAREDBE i NAPUTKA za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa, uzet iz dokumentacije Šumarskog fakulteta Naredba kr. hrv.-slav-đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152., glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnfh predloga po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom (Sbbrnik 1894., kom. IX., br. 29.). Gospodarstvene osnove odnosno gospodarstveni programi. § 1. Gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom (§§. 1. i 3., al. 3. i 14. b—h, zakona), imade se u pravilu urediti gospodarstvenom osnovom. Ako ukupna šumska površina ne ima više od 100 kat. jutara, tad se ima za takovu šumu sastaviti gospodarstveni program. Za šume od veće površine može se predhodnom dozvolom kr. zemaljske vlade sastavili gospodarstveni program samo tada, ako su prilike šume obzirom na njezin položaj i promet nepovoljne. Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa. A. Sastavak gospodarstvene osnove. I. Predradnje. I. Ustanovljenje šumske površine i uredjenje medja. §. i Šumska površina ima se ustanoviti pomoćju gruntovnice, zemljarinskog katastra, scgregacionalnih operata i eventualno postojećih odobrenih gospodarstvenih osnova, a zatim se imaju obići i točno pregledati sve šumske medje, kao i medja.šni znaci. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 83 <-- 83 --> PDF |
II. Opis šuma. III. Utvrđivanje načina budućeg gospodarenja: svrha gospodarenja, gospodarstveno razdjeljenje, izbor vrsti uzgoja, izbor vrsti drveća, izbor ophodnje, način sječe, upotreba nuzgrednih užitaka, propisi glede gojidbe i njege šuma, izradbe i izvoza šumskih proizvoda, godišnji prihod i sastavak osnova za buduće desetgodište, trajanje gospodarstvene osnove. IV. Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište: visoke šume, niske i srednje šume, pretvorbe u vrsti uzgoja, izvanredni prihod i prethvat. V. Sastavak osnove za buduće desetgodište: posebna porabna osnova, gojitbena osnova, osnova za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih građevina. VI. Uskladba gospodarstvene osnove. B. Sastavak gospodarstvenog programa. C. Očevidnost i kontrola gospodarstvene osnove (programa). D. Revizija gospodarstvene osnove. E. Zaključne ustanove. Zatim su priloženi svi potrebni obrasci koje propisi iz naputka predviđaju: opis međa, iskaz površina, opis sastojina (za visoke šume čiste i oplodne sječe, za visoke preborne šume, za srednje šume), skrižaljka dobnih razreda i opća porabna osnova za visoke šume čiste i ophodne sječe, iskaz o proračunavanju godišnjeg prihoda, opća porabna osnova za visoke preborne šume, opća porabna osnova za srednje šume, posebna porabna osnova za glavni i međutimni užitak i kontrolna knjiga o šumskih užitcih, osnova steljarenja. Naputak je sastavljen na visokoj znanstvenoj osnovi temeljeći osnovne postavke na dostignućima znanosti toga vremena. Stručno je razumljiv i prihvatljiv pa ipak je naišao na kritike određenog kruga stručnjaka toga vremena. Jedan od najznačajnijih kritičara »Naputka« gosp. Ante Kern u svom članku: »Praksa uređivanja šuma uopće a kod zemljišnih zajednica napose« u Šumarskom listu 1916. i 1917. godine iznaša svoj kritički prikaz. No i sam Kern u svom uvodnom dijelu naglašava veliku stručnu vrijednost i značenje naputka a najveća je zamjerka da se na donošenju osnova dugo radi i da nema zainteresiranih stručnjaka koji bi više godina radili u taksacijama i tako sami dovršili započete radove umjesto da ostave nekom tko bez pravih informacija nastavlja njihov rad. To se mora shvatiti kao kritika organizaciji službe, a ne koncepciji naputka i njegovim odrednicama. U svom osvrtu pod naslovom »Tridesetgodišnjica Hrvatskog naputka za sastav šumsko gospodartvenih osnova« gosp. inž. R. Kolibaš 1933. g. podržava kritiku A. Kerna u potpunosti te daje određena zapažanja i vlastita iskustva posebno u svezi obračuna drvne zalihe i etata. Bez obzira na kritike ili pohvale po tom su naputku šumarski stručnjaci u Hrvatskoj sastavljali osnove gospodarenja sve do 1948. godine. »On je odigrao historijsku ulogu u uređivanju šuma« (Klepac, 1965). »Naputak« je detaljno propisivao sve radove, a kako se po njemu radilo gotovo 45 godina ili oko trećinu ophodnje za naše najvrednije vrste drveća, to je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 84 <-- 84 --> PDF |
jasno da je ostavio najčvršći pečat uređivanju ili općenito gospodarenju šumama u nas. Gospodarsko razdjeljenje šuma izrađeno prema tim propisima još se i danas u mnogim dijelovima podržava. Prema propisima šume se dijele na gospodarske jedinice (uređajne razrede), koje se dalje dijele u sjekorede, a oni na odjele, u kojima se izlučuju odsjeci (sastojine). Kriteriji gospodarske podjele koji su se zadržali prihvatljivi su i sada. U gospodarenju za visoke šume propisuje se potrajnost prihoda uz ojihodnju apsolutne zrelosti (zrelosti produkcije najveće drvne mase). Dopušta se i tzv. financijska ophodnja ako to zahtijevaju posebne potrebe šumoposjednika. Za način sječa daje se mogućnost izbora jednog od ovih: čiste, ophodne, preborne, hrpimične. Za visoke šume s čistom i ophodnom sječom propisana je metoda »kombinirano rašestarenje«, znači, kombinacija rašestarenja po masi i površini, koja se sastojala u tome da se svim razredima dodijele podjednake površine, a samo prvim trima približno jednake (progresivne) drvne mase. Time se želi istodobno postići trajnost prihoda i prostorno uređenje, Za visoke preborne šume propisana je bila i »metoda normala«. Za svaku šumu trebalo je izraditi normale, što je u mnogim našim šumama Gorskog kotara urađeno (Meštrović, 1992). Godine 1931. bivše ministarstvo šuma i ruda kraljevine Jugoslavije izdaje »Uputstva za uređivanje državnih šuma koja ni pored svoje detaljne razrade nisu našla široku primjenu u Hrvatskoj. Tek »Opća uputstva za uređivanje šuma«, Beograd 1948. zaustavljaju kontinuitet uređivanja šuma u Hrvatskoj temeljem »Naputka « iz 1903. Opća uputstva za uređivanje šuma iz 1948. god. u Hrvatskoj su primjenjivana samo do 1968. godine i to u regularnim šumama. Tada naime izlazi ponovno jedinstvena regulativa za uređivanje šuma u Hrvatskoj pod nazivom »Pravilnik o izradi šumsko privrednih osnova, osnova gospodarenja šumama i programa za gospodarenje šuma«. Taj Pravilnik doživljava nekoliko preinaka (1976, 1981 i 1985 te 1991) te se u nešto dorađenoj formi održao do danas. Koncepcija pravilnika iz 1968. pripisuje se pok. dr. Draženu Cestaru. Tijekom 1993. godine radi se na novom Pravilniku za uređivanje šuma koji će eto na 90. godišnjicu izlaska Naputka iz 1903. kao jednog od najkorištenijih instrukcija za uređivanje šuma vjerovatno biti završen a svoje kvalitete moći će velikim dijelom zahvaliti upravo gosp. A. Borošiću i njegovom Naputku. Prof. dr. sc. Sime Meštrović Šumarski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 |