DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 85     <-- 85 -->        PDF

AKTUALNO


LOCIRANJE FINANCIJSKOG (NE)USPJEHA
I POTICAJNO PLAĆANJE ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU
Doktorat šumarskih znanosti Dr. mr. Stjepana Klasića, dipl. ing. šum.


Ako promatramo cjelinu šuma, npr. Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i
njegove pojedine uprave šuma, šumarije, sječine i njihove drvne Sortimente,
te glavne djelatnosti šumarstva, lako ćemo doći do ovih zapažanja:


a) Pojedini dijelovi tih šuma međusobno se razlikuju objektivno : po
bonitetu zemljišta (staništa), položaja prema tržištu (mjestu realizacije), vrstama
drveća, tipovima njihova uzgoja, njihovoj asortimentaciji, obrastu, sklopu,
konfiguraciji terena, tipu obavljanja sječa, otvorenosti šumskim prometnicama,
odnosu faktične godišnje sječne drvne mase prema tečajnom drvnom prirastu
(odnosno godišnjem šumskouređajnom sjeenom etatu), udjelu drva iz prorednih
sječa (posebno mladih šumskih sastojina) prema ukupnoj faktičnoj sječnoj drvnoj
masi, pa i »cijeni proizvodnje« (troškovi »cijene koštanja« plus prosječni
profit na uložen kapital /»nagomilani ljudski rad« ili »isplaćeni novac«/) šumskobiološke
jednostavne reprodukcije sječnog drva, neophodne šumskobiološke proširene
reprodukcije i nužnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicima.


b) U navedenoj cjelini obavlja se ne samo uzgajanje i zaštita šuma u šumskobiološkoj
produkciji drva, nego i iskorišćivanje šuma (sječnog drva i dr.). U
tu svrhu organizacijski dijelovi tih šuma i djelatnosti šumarstva raspolažu
mnogim različiitm materijalima i sredstvima za rad. Navedene dvije glavne i
druge djelatnosti obavljaju zaposleni raznih stručnosti na razne tehničke, tehnološke
i organizacijske načine — prema konkretnim uvjetima, raspoloživim
materijalima i adekvatnim sredstvima za rad, postižući različite utroške materijala,
sredstava za rad i radne snage, tj. veće ili manje ili jednake diferenciranim
tehničkim normativima, tj. njihovim planskim iznosima. Ti normativi
predstavljaju objektivne normalne razine, a faktična ostvarenja se od
njih razlikuju zbog subjektivn e različite umješnosti, vještine i zalaganja
zaposlenih. Prema tome, zaključujemo da se plaće zaposlenima za njihov rad
moraju temeljiti na objektivnim niormativima, a da budu ujedno i poticajne,
valja ih korigirati premaši van j ima i podbacivanjima u njihovu ostvarivanju koja
su subjektivnog značaja.


c) S obzirom na objektivn e razlike vidljive iz navedenog pod a), a
trajno g šumskog gospodarenja u cjelini šuma Javnog poduzeća »Hrvatske
šume«, za tu cjelinu planski prosječn i financijski normativi za jednostavnu
biološku produkciju drva, proširenu šumskobiološku reprodukciju šuma i nužno
otvaranje šuma stalnim šumskim prometnicama bit će za pojedinu šumariju,
pa i upravu šuma, objektivn o preveliki, premali ili jednaki. To će se utvrditi
usporedbom »cijena proizvodnje« obračunskog ostvarenja konkretno normalnih
navedenih financijskih normativa sa samim navedenim planskim pros


543




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 86     <-- 86 -->        PDF

ječnim financijskim normativima. Objektivne viškove obračunskog ostvarenja
naknadit će Generalna direkcija putem konkretne Uprave šuma konkretnim šumarijama,
a obračunske uštede putem konkretne Uprave šuma dostavit će konkretne
šumarije Generalnoj direkciji šuma. U Glavnoj direkciji će se te svote
u godini međusobno izjednačiti i njihov saldo iznositi nula. Na taj način će se
postići da svi dijelovi šumarske cjeline »Hrvatskih šuma« mogu šumskobiološku
reprodukciju uredno i disciplinirano obaviti prema vlastitim objektivnim financijskim
planskim konkretnim normativima, ne omogućavajući njihovim zaposlenima
ni veće ni manje plaće, osim razlika subjektivno g značaja (navedenih
pod b).


d) U svezi s pod a) navedenim različitim objektivni m uvjetima, deduktivno
(polazeći od tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma) izračunate konkretno
normalne »šumske takse« moraju sadržavati za sve šume trajnog šumskog
gospodarenja Javnog poduzeća »Hrvatske šume« prosječne konkretno normalne
´cijene proizovodnje´ »financijskih normativa šumskobiološke reprodukcije« (tri
koje smo naveli pod c) i eventualne »interne« planske objektivn e pozitivne ili
negativne ekstradohotke. Te objektivne ekstradohotke, ako su pozitivni, šumarije
putem njihove Uprave šuma dostavljat će Generalnoj direkciji šuma, a ako
su negativni, potraživat će putem njihove Uprave šuma od Generalne direkcije.
Izbor sječina i njihovih drvnih sortimenata za realizaciju, te mjera racionalizacije,
mora se temeljiti na studioznoj pripremi i planiranju, tako da saldo svih
»internih«, pa i »eksternih« navedenih objektivnih ekstradohodaka pri Generalnoj
direkciji bude pozitivan i što većeg iznosa (za investicije i dr.). Upravni odbor,
na osnovi posebnog pravilnika, ocijenit će uspješnost tog izbora, tj. pripreme i
planiranja, pa će s tim u svezi posebno odrediti nagrade, odnosno penale, zaposlenim
u tim službama i odnosnim menađerima. Zaposleni u djelatnosti iskorišćivanja
šuma dobit će plaće za njihov rad na osnova objektivnih tehničkih
normativa, a da budu ujedno i poticajne, valja ih također ispraviti ostvarenim
subjektivnim ekstradohocima, prema ostvarenim premašivanjima i podbacivanjima
planskih normativa.


e) U slučaju da se drvo i ostali šumski proizvodi i usluge, te nabavke, izgradnje
i si. »eksterno« realiziraju na tržištu uz nepredvidive (n e) p o v o 1 j n i j e
tržišne cijene, odnosno troškove, od onih predviđenih u pripremi i planiranju,
i to zbog objektivni h uzroka (promjene na tržištu, devalvacije hrvatskih
dinara, odnosno kalamiteta i si.), ili zbog subjektivni h uzroka (održavanje
ugovorenih rokova isporuka, dogovorene asortimentacije i si.), što predstavljaju
izuzetne (ne)spošobnosti u proizvodnji i njezinoj komercijalnoj službi — to će
sve registrirati »ostatak faktičnog dohotka«, tj. »nepredvidivi pozitivni, odnosno
negativni, ekstradohoci«.


f) U uvjetima intenzivne inflacije — da ne bi sve navedeno bilo iluzorno,
mišljenja smo da se može za sve to provoditi tzv. plansko-obračunsko
knjigovodstvo. Pri njemu se u trenutku isplata i trošenja, odnosno primitka i
prihoda, stalno knjiže dva iznosa. Onaj u faktičnim dinarima i onaj u planskim
dinarima (potonji ispravljen pomoću koeficijenta inflacije (putem službenog tečaja
DEM). Na svršetku godine godišnji uspjeh i knjiženu imovinu valja svesti
na trenutačne suvremene dinare, prema kojima će se obaviti i planiranje za
narednu godinu.


544




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Taj naš opis naveli smo za »Hrvatske šume« u jednostavnim potezima da bi
bio zanimljiviji čitateljima i razumljiviji našoj stručnoj javnosti.


Naš postdiplomant iz studija »organizacije i ekonomike šumarstva« Stjepan
Klasić, dipl. inž. šum., koji je godine 1980. magistrirao s radnjom »Ekonomski
opravdane cijene proizvodnje ukupnog šumskog transporta po drvnim sortimenlima
Šumarije Koska po planu za 1978. godinu« — 4. siječnja 1993. javno je odbranio
svoju disertacijsku radnju upravo o navedenoj problematitci. Naslov te
disertacijske radnje je bio: »ORGANIZACIJSKO-EKONOMSKA PRIPREMA GOSPODARSKOG
RAČUNA U RADNIM JEDINICAMA ŠUMARSTVA« (radni naslov
bio je: »Istraživanje financijsko-ekonomskih elemenata u pripremi djelatnosti
biološke reprodukcije drva i radilišta iskorišćivanja šuma«).


Ta radnja odnosila se na godinu 1981., i to na Šumariju Koska, kao dijelu
šumskogospodarskog područja »Krndije« (Šumskog gospodarstva »Krndija Našice)
i SŠGO »Slavonska šuma« Vinkovci. U njoj su prihodi razrađeni u dvije
varijante: »A« prema propisanim cijenama drvnih sortimenata, »B« prema predvidivim
realnim cijenama drvnih sortimenata pri tadašnjoj intenzivnoj inflaciji.


Napominje se, da je Šumarija Koska tada imala površinu 9.174 ha (89,69%
obraslo, 9,55% neobraslo, 0,76%, neplodno) s godišnjim tečajnim drvnim prirastom
61.392 m3, prosječnim godišnjim šumskouređajnim etatom 29.000 m3 (jedva
47% tečajnog drvnog prirasta! od kojeg glavni prinos čini 12.000 m3 a prinos proreda
čak 17.000 m3 (58,6%) brutto sječne drvne mase. To su nizinske, pretežito
mješovite sjemenjače hrasta lužnjaka i poljskog jasena (s primjesama graba,
klena, bagrema, brijesta like, johe, vrbe i topole) — jednodobne, oplodne sječe.
Stupanj otvorenosti prometnicama (šumskim i javnim) godine 1991. s tvrdom
podlogom iznosio je 17,1 m/ha, a srednja dužina privlačenja do1 prometnica s
tvrdom podlogom 233 m.


Iz opisa se vidi: radi se o vrijednoj šumi s hrastom lužnjakom, ali već prije
godine 1945. preiskorišćenoj, pa se 53% tečajnog drvnog prirasta naturalno investira
u šumskobiološku produkciju, planski približavajući osnovne drvne zalihe
njihovim normalnim veličinama, što obećava optimalne buduće drvne priraste!
Iako novčanu cijenu tog neposječenog dijela tečajnog drvnog prirasta zasad
šumarstvu nitko ne regresira, pa se ukupna cijena šumskobiološke reprodukcije
prevaljuje na samih 47%, tečajnog drvnog prirasta, što približno podvostručuje
»cijenu proizvodnje« po jedinicama drvnih sortimenata na panju faktične
posječene drvne mase — zbog dragocjene hrastovine, iako i ona potječe
pretežito od financijski problematičnih proreda, Šumarija Koska daje cjelini
njezina šumskogospodarskog područja interne objektivne viškove od svoje jednostavne
biološke produkcije drva 7.679.769 dinara, od svoje proširene šumskobiološke
reprodukcije 27.585 dinara, a u ime svojeg internog objektivnog manjka
za izgradnju stalnih šumskih prometnica potražuje od njezinog šumskogospodarskog
područja 4.698.348 dinara. To su sve »interni« pozitivni, odnosno negativni,
objektivni ekstradohoci šumskobiološke produkcije sječnog drva! Prema
tome, zaposleni Šumarije Koska dobijaju plaće koje ovise samo o navedenim
financijskim i tehničkim normativima, te o subjektivnim ekstradohocima u svezi
s ostvarenim uštedama, odnosno premašivanjima, svih planskih normativa.


Na osnovi brojnih detaljnih planskih konkretno normalnih kalkulacija sječe
i izrade, te ukupnog šumskog transporta drva raznim sredstvima za rad pri raznim
objektivnim uvjetima, uvažavajući pritom i »zakon mase komada« (Stiick




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 88     <-- 88 -->        PDF

massegesetz) za pojedine drvne Sortimente, pojedine sječine i sumarno za Šumariju
Koska, izračunali su se — prema varijanti »B«: financijski rezultati (pozitivni,
negativni, ukupni njihov saldo 15.659.556 dinara), te »interni« objektivni
ekstradohoci (pozitivni, negativni, ukupni njihov saldo 4.902.048,7 dinara). Potonji
iznos Šumarija Koska ustupa njezinom šumskogospodarskom području. Prema
tome, zaposleni Šumarije Koska i iz djelatnosti iskorišćivanja šuma dobijaju
plaće koje ovise samo o tehničkim normativima, te o subjektivnim ektradohocima
u svezi s ostvarenim uštedama, odnosno premašivanjima, tehničkih normativa!


Iz podataka navedenih u prethodnom stavku prema varijanti »B« autor zaključuje:
od ukupno 11 sječina njih dvije ostvaruju negativan financijski rezultat,
odnosno njih četiri ostvaruju negativne interne objektivne ekstradohotke.


Prostorno drvo i jeftinija oblovina donosi negativne interne objektivne ekstradohotke
i u inače sumarno pozitivnim sječinama, a vredniji i najvredniji drvni
sortimenti donose znatne i velike interne objektivne ekstradohotke i u inače sumarno
negativnim sječinama. Pritom, razrađujući posao koji inače spada u pripremu,
autor analizira uzroke navedenih negativnih iznosa i donosi racionalizacijske
prijedloge (tehničke, tehnološke i organizacijske) za njihovo smanjivanje,
odnosno otklanjanje. Ta je obrada vrlo korisna za provođenje pripreme prije samog
planiranja u praksi. U tu svrhu autor je dapače razradio navedene elemente
za različite dužine privlačenja (0,20, 0,30, 0,40, 0,50, 0,60 i 0,80 km), te utvrdio
da se prosječna stopa profita na tipična osnovna i obrtna sredstva (kapitale)
može normalno ostvariti uz srednju dužinu privlačenja 0,33 km (a ona je u Šumariji
Koska godine 1991. iznosila 0,233 km). S obzirom da je Šumarija Koska
u godini 1980. imala stupanj otvorenosti šumskim i javnim prometnicama s
tvrdom podlogom jedva 4,9 m/ha sa srednjom dužinom privlačenja čak 816 m —
vidi se da je u posljednjih 10-ak godina dosta popravljena situacija. Ali, ako
se hoće povećati njezine navedene interne objektivne ekstradohotke, valja i nadalje
povećavati otvaranje njezinih šuma stalnim šumskim prometnicama.


Svo prikazano obračunavanje obavljeno je na jedinstvenom obrascu za koji
je autor izradio poseban »set« elektroničkog kompjutorskog programa, što osigurava
komforno rijesavanje odnosnog problema i njegovu elastičnu primjenu
pri raznim varijantama financijsko-gospodarskog sustava.


Tom obradom autor je znalački produbio pripremu i planiranje razmjerno
velikog poduzeća šumarstva, locirano financijske (ne)uspjehe na određene dijelove
šumskih površina, djelatnosti i kolektiva zaposlenih, ispravno razlikujući
internu i eksternu realizaciju, objektivne i subjektivne ekstradohotke, te tako
kristalno jasno uspostavio ispravne financijske odnose po gospodarsko-računskim
jedinicama i poticajno plaćanje zaposlenih u poduzeću šumarstva.


Svime što smo naveli autor je svojim dugogodišnjim iskustvom, učenjem i
marljivim istraživanjem obradio djelo koje je briljantno javno odbranio i promptno
dao odgovor na desetak pitanja što su mu postavili članovi Komisije za
javnu obranu disertacije. To je njegovo djelo znatan doprinos odnosnim znanostima
i vrlo korisno za našu šumarsku operativu, a posebno za naše Javno
poduzeće »Hrvatske šume«.


Mišljenja smo da bi ga valjalo uključiti u Glavnu direkciju tog javnog poduzeća,
gdje bi mogao biti vrlo1 koristan član kompetentnog stručnog tima, zaduženog
za uspostavu sustava pripreme, planiranja, financijsko-ekonomske ana


546




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 89     <-- 89 -->        PDF

liže, racionalizacije, gospodarsko-računskih jedinica i poticajnog plaćanja zaposlenih.
To bi omogućilo primjenu u praksi najnovijih naših rezultata istraživanja
u mikroekonomici šumarstva i provedbi gospodarskog računa i poticajnog
plaćanja zaposlenih putem gospodarsko-računskih jedinica u velikom
poduzeću šumarstva, uz pomoć elektroničkog računanja u uvjetima tržišne privrede
i demokracije.


Koliko cijenim tu disertaciju Dr. mr. Stjepana Klasića, dipl. ing. šumarstva,
može se vidjeti i po tome što sam već, čitajući njegov rukopis te radnje (kao
mentor), bio potaknut da objavim svoj III. rad između deset radova u svojoj
knjizi »Daljnja ekonomska istraživanja u šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi
drva«, vlastita naklada, Zagreb 1992., str. 1—184 -f I—VII (vidi str. V i
19—36).


Prof. dr. Branko Kraljić




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 90     <-- 90 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Mirko Vidaković: ČETINJAČE, MORFOLOGIJA I VARIJABILNOST,
Zagreb 1993, str. 741, 463 slike, većinom u boji, izdavači:
Grafički zavod Hrvatske i »Hrvatske šume«.


To je drugo izdanje »Četinjače« u proširenom obliku. U knjizi je obrađeno
preko 2.200 vrsta, nižih taksona, kultivara i hibrida od kojih je veliki broj
egzota.


Najprije dolazi opća materija važna za razumijevanje prikaza vrsta i nižih
taksona. Slijedi kratki prikaz o klasifikaciji biljaka, o definiciji vrste, o morfološkim
karakteristikama, o rasprostranjenju biljaka itd. Iza toga naveden je
sistematski opis svih porodica i rodova golosjemenjača. Zatim je opisana morfologija
i varijabilnost pojedinih vrsta. Prikazan je način generativnog i vegetativnog
razmnožavanja s podacima o cvatnji, o oplodnji, o fruktifikaciji i si.
Za svaku vrstu drveća navedeno je područje njezina rasprostranjenja. Sve je
to popraćeno s vrlo instruktivnim fotografijama, grafikonima i crtežima.


Na kraju knjige nalazi se potpuno kazalo botaničkih naziva a zatim slijedi
pregled narodnih i izvedenih naziva rodova, vrsta i nižih taksona uključujući
i kultivare.


Autor knjige Mirko Vidaković je dipl. inženjer šumarstva, doktor šumarskih
znanosti Zagrebačkog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta u Šopronju, redoviti
član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, pisac velikog broja znanstvenih
i stručnih članaka itd. Nema potrebe predstavljati ga šumarskoj javnosti,
jer je dobro poznat, pošto je bio dugogodišnji sveučilišni profesor iz dendrologije
i šumarske genetike na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Profesor Mirko Vidaković je napisao ovo opsežno djelo oslanjajući se na
ideju da prikaže šumsko drveće i grmlje sa gledišta evolucije i njihove varijabilnosti
koja je uvjetovana naslijeđem i okolinom te djelovanjem čovjeka. U
tome se razlikuje Vidakovićeva dendrologija od ostalih koje su objavljene u nas
i u svijetu. To je razlog da je prvo izdanje knjige (1982) naišlo na veliko odobravanje
i zanimanje pa je vrlo brzo bilo rasprodano. Ali i svjetska šumarska
javnost zanimala se također za Vidakoviceve »Četinjače«. To je ponukalo autora
da se potrudio prevesti svoju knjigu na engleski jezik uz pomoć profesorice
Maje Soljan. Engleska verzija »Četinjača« pod naslovom »Conifers«, izdana je
1991., na str. 754. U biti engleska verzija je prijevod ovog drugog, proširenog
hrvatskog izdanja. O njoj je bilo govora u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti
u Zagrebu kada je ondje bila — 17. svibnja 1991. — predstavljena (v.
Sum. list br. 6—9/1991. str. 400-^04). Tom prilikom bilo je rečeno da je Vidakovićeva
monografija »Conifers« novi prilog hrvatske šumarske znanosti svjetskoj
znanstvenoj literaturi iz područja taksonomije, dendrologije, biologije, genetike
i uzgoja cmogoričnih vrsta drveća. Danas ću reći da je drugo ili bolje
reći treće izdanje »Četinjače« slijedeći veliki prilog hrvatskoj šumarskoj literaturi.
Zašto veliki prilog? Zato što je znanstveno obrađen golemi broj crno


548




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 91     <-- 91 -->        PDF

goričnih vrsta drveća sa različitih gledišta ali i zato što je danas omogućeno
čitatelju da istovremeno čita hrvatski i engleski tekst i da na taj način obogati
svoje znanje engleskog jezika terminima iz oblasti botanike, dendrologije i Šumarske
genetike na dva jezika — hrvatskom i engleskom. Za šumarske stručnjake
a posebno za šumarske znanstvenike to je prilika za njihovo usavršavanje.
U tome vidim veliku vrijednost hrvatskog i engleskog izdanja.


Kad imam u rukama Vidakovićevu knjigu »Četinjače« napisanu na 741 stranica,
onda se pitam je li teže takvu knjigu napisati ili je teže nju tiskati u
tako luksuznom izdanju. Prvo je teško, jer znanstveno djelo, a pogotovu sveučilišni
udžbenik, treba predstaviti čitatelju znanstvenu istinu sa suvremenim
dostignućima iz određene oblasti. Drugo je teško zato, jer je tiskanje stručnih
knjiga uvijek bilo a i sada je skupo, posebno zbog ograničenog broja naklade.
I jedna i druga teškoća su svladane, jer je autor pripremao svoju knjigu
dugo godina i imao je prilike da sam osobno i s drugim znanstveiicima u zemlji
i usvijetu utvrdi znanstvena dostignuća na polju dendrologije i šumarske genetike
i da ih predstavi šumarskoj javnosti. Druga teškoća je svladana, jer je
javno poduzeće »Hrvatske šume« imalo smisla i sredstava da omogući tiskanje tog
opsežnog djela. Autor je pokazao svoju vitalnost, svoje veliko znanstveno i
stručno znanje a »Hrvatske šume« odnosno hrvatsko šumarstvo opet je dokazalo
svoju snagu, čvrstinu i homogenost. I autor i izdavač — mislim pritom i
na Grafički zavod Hrvatske — zaslužuju najviše komplimente.


Knjiga »Četinjače« nije mrtvo slovo na papiru. Ona ima svoju sliku u Republici
Hrvatskoj u kojoj je osnovano 75.000 ha kultura četinjača. To je djelo
šumarskih stručnjaka, Vidakovićevih đaka i sljedbenika među kojima su se posebno
istaknuli djelatnici Šumarskog Instituta u Jastrebarskom kojemu je svojedobno
bila namijenjena uloga proširenja četinjača na teritoriju cijele bivše
Jugoslavije, jer smo oskudijevali a i danas oskudijevamo na četinjačama kojih
imamo oko 16%. Danas 75.000 ha kultura četinjača vi Hrvatskoj dobro raste i čeka
šumarske stručnjake da nastaave svoj uspješni rad u njihovoj njezi. Njega
kultura odnosno njihovo proređivanje postavlja se kao aktualan problem kako sa
šumskouzgojnog tako i s gospodarskog gledišta, jer mnoge kulture mogu putem
prorjeđivanja pružiti dragocjeni građevni materijal u obnovi naše zemlje.


U zadnje vrijeme crnogorične vrste drveća jako propadaju u kontinentalnom
dijelu naše zemlje a u submediteranu i mediteranu one su na udaru čestih šumskih
požareva. Te činjenice trebale bi biti izazov za šumarske znanstvenike pa
bi valjalo istražiti i pronaći takve hibride pojedinih crnogoričnih vrsta drveća
koji bi bili otporni na onečišćenje zraka i vode. U tom smjeru su poučni rezultati
iz poljoprivrede a posebno iz voćarstva.


Vidakovićeva knjiga »Četinjače« baš je usmjerena u tom pogledu pa je ona
danas još vrednija nego što je bila jučer. Spominjem veliki uspjeh akademika
Vidakoviča u teme što mu je pošlo za rukom proizvesti nove hibride između
Pinus silvestris (običnog bora) i Pinus nigra (crnog bora). Novi hibridi imaju
svojstva jednog i drugog bora: bolje rastu i prirašćuju od crnog bora a istovremeno
su otporni pa imaju veliku praktičnu vrijednost za pošumljavanje kraških
terena naše zemlje. U tom smjeru trebalo bi nastaviti istraživanja akademika
Vidakoviča.


Što se tiče šumskih požara, jasno je, da listače imaju prednost pred će*
tinjačama, pa će se u buduće dati prednost mješovitim kulturama. Ipak treba


549




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 92     <-- 92 -->        PDF

istaknuti da ima slučajeva a naročito na kršu gdje ćemo i dalje biti prisiljeni
posumljavati s crnim borom u hladnijim a s alepskim i primorskim borom u
toplijim područjima imajući pred očima ono što su naučavali stari profesori
a sada predaju mladi da četinjače imaju prvenstvenu ulogu u poboljšanju edafskih
i mikroklimatskih prilika okoliša kako bi se moglo obaviti uspješno pošumljavanje.
U tome četinjače nemaju premca. To poglavito vrijedi za hortikulturu
koja nalazi u Vidakovićevoj knjizi obilje egzotičnih crnogoričnih vrsta koje
dolaze u obzir u parkovima i urbanom šumarstvu.


Sve u svemu četinjače su u šumarskoj struci vrlo vrijedne i važne šumske
vrste drveća i uvijek tražene. U tom pogledu cjelovita, znanstvena monografija
prof. Vidakovića »Četinjače« odnosno »Conifers« zauzima posebno mjesto u znanstvenoj
i stručnoj šumarskoj literaturi kao vrijedno klasično djelo i odličan sveučilišni
udžbenik. Na tom uspješnom djelu čestitam autoru akademiku Vidakoviću
i izdavačima knjige: Javnom poduzeću »Hrvatske šume« i Grafičkom zavodu
Hrvatske.


Akademik Dušan Klepac