DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 95 <-- 95 --> PDF |
istaknuti da između varijanata s kultivacijama i s preparatom Dualin ne postoje značajne razlike u urodima soje, što opravdava primjenu mehaničkog uništavanja korova u širokoj praksi«. Prof. dr. Mirko G a g r o (Poljoprivredni institut Križevci) i dipl. ing. Ivan Gašpa r (INA-PETROKEMIJA Kutina) u br. 1—2. izvješćuju o utjecaju pojačanih količina N, P, K hraniva na količinu i kakvoću priroda sladorne repe. Podaci su rezultat petogodišnjeg rada pa su rezultati to vjerniji, jer je u stanovitoj mjeri eliminiran i utjecaj klimatskih uvjeta u pojedinim godinama. U zaključku se uspoređuju samo urodi i digestija bez gnojidbe i uz maksimalnu gnojidbu. Uz maksimalnu, a ne i one s prihranom manjih količina a oni su svakako značajniji od ekstremnih uvjeta. Stoga usporedimo urod i digestiju kod prihrane sa 150 kg/ha N, 100 kg/ha P2Os i 200 kg/ha K20 s prihranom od 200 kg/ha N, 150 kg.ha P205 i 300 kg/ha K,0 tj. kada su razlike iznosile od 33% (za N) do 50°/0 (za P i K). Urod sladorne repe u prvonavedenoj prihrani iznosio je 42440 kg/ha digestije 16,13% a uz drugu, maksimalnu, 46175 kg/ha digestije 16,75%. To znači da je urod uz maksimalnu gnojidbu bio 8,8%, veći a digestija 3,8% pa se postavlja pitanje u kojem su vrijednosnom iznosu utrošeni hranivo i urod s digestijom. Nije, dakle, mjerodavan samo maksimalan urod i maksimalna digestija nego opravdanost povećanog troška hraniva. Ta razlika zacijelo nije tolika da bi opravdala s jedne strane povećane troškove proizvodnje a s druge strane, i to značajnije, što biljka nije iscrpila svu količinu hraniva i ono ostaje u tlu i bude isprano sve do vodotoka dakle ekološki nepovoljno djeluje na životni okoliš. Može se postaviti pitanje u kakvoj su svezi članci Ciglar-Budinščaka i Ane Skender sa suradnicima sa šumarstvom i šumarima? Veza postoji i to dvostruka. Jedna je u informaciji o općoj i količinskoj primjeni gnojiva i kemijskih sredstava u biljnoj proizvodnji, dakle i u šumarskoj, ne samo obzirom na financijsku stranu nego i iz ekoloških razloga, zaštite čovjekovog okoliša. Druga je veza u mogućnosti da i šumar upozori seljaka na razumnu upotrebu tih sredstava. Uostalom i svjetski je trend proizvodnje hrane uz što manje, minimalne, korišćenje tih sredstava ako se već ne može bez njih. Na tome se i radi a jedan primjer toga nalazimo u istom, Agr. Glasnik br. 1—2. u članku Prof. J. Kišpatića Angers — francuski centar za selekciju voćaka. Konkretno su opisani načini selekcijskim putem uzgojiti biljke jabuke otporne na krastavost ploda i na bakteriju Erwinia amylovora i biljke kruške otporne na krastavost ploda i tu istu bakteriju. Za suzbijanje Erwinije selekcijski način je to značajniji, jer se ta bakterija, uvezena iz SAD, vrlo teško suzbija poznatim baktericima. Selekcioniranje jedinki otpornih na navedene bolesti dugotrajan je posao, jer se dosadašnjim radom uspjelo od 15 do 20 tisuća ponika uzgojiti tek nekoliko desetaka koje su preživjele umjetnu infekciju i koje biljke mogu poslužiti za daljnje razmnožavanje. Oskar Piškorić |