DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Dabar (Castor fiber L.)


DOSADAŠNJA


Istraživanja dabrovih staništa u Bavarskoj tijekom
1990/91. godine bila su motiv za pokretanje akcije za
ponovno naseljavanje dabra u Hrvatsku. Iskustva stečena
tom prilikom, poslužila su pri istraživanju i ocjeni
potencijalnih dabrovih staništa kod nas, jer da bi ta
vrsta uopće mogla biti reintroducirana bilo je potrebno
pronaći staništa koja imaju prikladnu vegetaciju, zadovoljavajući
pedološki sastav, klimu i hidrološke prilike
(Grubešić 1992).


Obradom podataka iz Bavarske, dobiveni su slijedeći
rezultati:


— Vegetacijski sastav u cijelom istraženom obalnom
i priobalnom području (cea 65 km aktivnih staništa)
sačinjava: a) drveće - 47,7%, b) grmlje - 20,3%,
c) tršćaci - 12,9%, d) livade - 13,1 % i e) oranice
- 6,0%.
— Od 22 drvenaste vrste koje je dabar koristio za
hranu, najzastupljenija je vrba (radi se isključivo o
drvenastim vrstama jer je istraživanje rađeno tijekom
zime). Prema evidenciji kod oborenih stabala vrba je
zastupljena s 44% (vjerojatno se radi o znatno većem
postotku od 70 do 80%, ali je zbog načina evidentira-
KARTA 1


Rasprostranjenost dabra u Europi između 1965—75.
(Fraye 1978)
(1 — 4 autohtone populacije)


ISTRAŽIVANJA


nja, koji je onemogućio prikazivanje učestalosti svake
vrste posebno, vrba prikazana s ostalim vrstama zajedno).


— Od ukupno 18 486 evidentiranih stabala čak
87% ih je oboreno, dok ih je 13% oštećeno. Uglavnom
se radi o stabalcima manjeg promjera (do 10 cm).
— U istraživanom području pronađeno je 60 aktivnih
dabrovih nastambi, od toga 36 humki i 24 jame.
To ukazuje na nazočnost 60 obitelji s najmanje 120
jedinki.
— Kretanje dabra vezano je neposredno uz vodenu
površinu, pa je tako na istraženom prostoru prosječno
udaljavanje dabra od vode iznosilo 5 m, a maksimalno
40 m. To odgovara ranijim istraživanjima gdje je utvrđeno
da je najveća aktivnost dabra u zoni 15 m uz
obalu.
— Udaljavanje dabra od nastambe, uzvodno i nizvodno
iznosi prosječno oko 1200 m, što odgovara
veličini revira jedne obitelji. Koliko će to udaljavanje
biti, ovisi ponajprije o količini dostupne hrane, veličini
obitelji i gustoći populacije na dotičnom lokalitetu.