DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— Staništa dabra nalaze se gotovo uvijek na aluvijalnim
tlima.
— Analiza klimatskih elemenata istraživanog područja
u Bavarskoj (srednja godišnja temperatura zraka,
srednja godišnja količina oborina, Langov kišni faktor)
i usporedba istih elemenata za područja u kojima se
nalaze potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj, pokazala
je visok stupanj koincidencije.
— Usporedba biljnih zajednica nizinskog područja
Bavarske i naših u Podunavlju, Posavini i Podravini,
ukazuje na veliku sličnost.
Nakon obimnog posla u obradi prikupljenih podataka
u Bavarskoj, odnosno u aktivnim staništima dabra
u porječjima rijeka Salzach, Inn, Isar i Dunav, pristupilo
se istraživanju staništa u Hrvatskoj.


Nakon tih, relativno optimističkih rezultata, prije
početka rada na terenu bilo je potrebno dobiti barem


načelnu podršku nadležnih institucija koje gospodare
tim područjem. One su upoznate s našim nastojanjima,
a ujedno je od njih zatražena načelna suglasnost za
pokretanje akcije ponovnog naseljavanja dabra u Hrvatsku.


Priopćenja i molbe za suglasnost upućene su odgovarajućim
državama i drugim institucijama.


Zamoljene državne institucije dale su pozitivno mišljenje
i podršku za pokretanje akcije. Zbog ograničenog
vremena i materijalnih sredstava predviđenih za
istraživanja, bilo je potrebno pažljivo isplanirati tijek
istraživanja i ograničiti područje istraživanja na samo
neke lokalitete. Da bi se odabrala barem dva prikladna
staništa za dabra koja neće biti u međusobnom doticaju,
a ujedno nisu predaleko, jer bi to povećalo troškove
istraživanja, odlučeno je najprije preliminarno istražiti
nekoliko lokaliteta.


PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA


Orijentacijski je područje koje bi trebalo istražiti
određeno na osnovi poznavanja nekih lokaliteta, podataka
suradnika s terena i podataka koji se mogu očitati
na kartama (Ml:25000). Uzevši u obzir ta tri izvora,
odlučeno je preliminarno istražiti područja uz rijeku
Savu i rijeku Dravu.


Prvo područje obuhvatilo je prostor Posavine i
Lonjskog polja od Zagreba i nizvodno do Siska i Kutine.
Uglavnom su u razmatranje uzete manje pritoke


Preliminarno


Preliminarno istraživanje sastojalo se od kratkotrajnog
obilaska pojedinih lokacija. Na osnovi »blic« analize
pojedinih elemenata važnih za staništa dabra, lokacija
je uvrštavana u one koje ulaze u uži izbor za
detaljno istraživanje, ili se eliminirala kao nepogodna
za obitavanje dabra. Preliminarno istraživanje baziralo
se na iskustvu pri istraživanju dabrovih staništa u Bavarskoj.


Prilikom preliminarnog istraživanja ispunjavao se
obrazac u koji su se unosili podaci o: dužini obale,
sastavu vegetacije uz obalu, dubini vode (najmanjoj),
kolebanju razine vode kroz godinu, karakteru staništa,
općoj ocjeni uvjeta za dabra i dr.


Sam način rada daje dovoljno podataka o tome da
li se lokalitet može svrstati u povoljno ili nepovoljno
stanište dabra. Ako je lokalitet svrstan u povoljno,
uslijediti će detaljna istraživanja kojima će se dobiti
točniji i potpuniji podaci.


Preliminarnim istraživanjem obuhvaćeno je 9 lokaliteta
u Posavskom području, uključujući i Lonjsko
polje, te 6 lokaliteta u Podravini. Detaljniji podaci o
pojedinom lokalitetu nalaze se u tablici br. 1. (Tablica


1)


i stajaće vode, dok sama rijeka Sava nije predviđena
kao stanište dabra zbog niza nepogodnosti, kao što su
zagađenost vode i velike oscilacije vode.


Drugo područje koje je predviđeno za istraživanje
je prostor uz rijeku Dravu od Donje Dubrave do Repaša,
zaključno s Malom i Velikom Čambinom. I u
ovom slučaju izuzeta je sama matica rijeke Drave.
Uglavnom se kao staništa predviđaju rukavci, odnosno
stara korita Drave.


istraživanje


Nakon obavljenog preliminarnog istraživanja na 15
lokaliteta (na dva područja) odlučeno je, na osnovi
općih ocjena uvjeta, da će se detaljno istražiti samo
lokaliteti s ocjenom 4 i 5 (vrlodobar i odličan). U
daljnji postupak uvršteno je pet lokaliteta u Posavini
i isto toliko u Podravini. Preliminarno istraživanje pokazalo
je da ima više pogodnih staništa za dabra i da
je odabir područja koja su predviđena za potencijalna
staništa bio dobar.


Kako je odlučeno da će se dabrove jedinke za
početak ispustiti na samo dva lokaliteta, izabrani su
oni koji imaju najbolju povezanost vodotoka s preostalim
prostorom, zatim oni koji se nalaze na društvenim
površinama, posebno pod nadzorom J. P. »Hrvatske
šume«, oni koji imaju najprikladniji vegetacijski sastav
i koji su manje pod utjecajem čovjeka tj. oni koji se
ne uznemiravaju te ih je lako čuvati. Budući da će se
u početnoj fazi jedinke ispusti na užem prostoru, mora
postojati mogućnost kasnijeg prirodnog rasprostranjenja
na širem području. Te kriterije zadovoljili su lokaliteti:
Žutica (Redni br. 8 i 9) vodotoci Česma i Lonja
koji čine jednu cjelinu, te rukavci Stara Drava kod
Legrada.