DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Preliminarna istraživanja potencijalnih staništa dabra Preliminary Investigation into the Potential Habitat of the Beaver Tablica 1 Lokalitet Budaševo Čigoč Mužilovčica Suvoj Mužilovčica Turopoljski lug Nart-šljunčare Žutica Žutica Repaš Repaš Gola Gabajeva Greda Legrad Sigetec Vodotok Tišina Lukmarčica Mužilovčica Suvoj Materijal graba Odra Šljunčara Česma Lonjica Mala Čambina Velika Čambina Ješkovo Stara Drava Stara Drava Stara Drava Drveće SASTAV VEGETACIJE U % Grmlje Tršćaci Livade Oranice Dubina vode Kolebanje raz. vode Ocjena 4.4 42.4 45.2 — 0.8 >100 ±20 cm 2 49.3 35.2 13.2 0.0 2.3 50-200 do 50 cm 4 40.0 22.9 11.4 -25.7 do 300 do 200 cm 3 20.0 25.0 55.0 --30-150 do 50 cm 3 20.0 60.0 -20.0 -do 300 do 300 cm 4 19.3 34.1 46.6 --do 300 do 250 cm 4 20.0 60.0 10.0 -10.0 >200 do 200 cm 3 17.9 67.9 7.1 7.1 ->200 do 200 cm 5 70.0 30.0 --->50 do 300 cm 4 33.1 14.6 46.9 3.7 1.7 do 150 do 50 cm 4 27.5 11.2 61.3 --do 150 do 50 cm 4 5.0 10.0 85.0 --do 150 do 100 cm 3 52.1 30.0 15.7 2.2 -do 200 do 200 cm 4 50.0 30.0 20.0 --do 150 do 200 cm 5 20.0 23.3 56.7 --do 200 do 150 cm 5 Detaljna istraživanja potencijalnih staništa dabra Lokalitet Žutica Lokalitet Žutica nalazi se u širem prostoru Lonjskog polja, 40 km istočno od Zagreba, južno od autoputa Zagreb — Lipovac, odnosno južno od mjesta Križ i Novoselec. Potencijalna staništa dabra nalaze se na vodotocima Česma i Lonja odnosno njihovim rukavcima i u novije vrijeme hidromeliorativno reguliranim dijelovima vodotokova. Oba vodotoka prolaze samim rubom gospodarske jedinice »Žutica«, kojom gospodari šumarija Novoselec. Rijeka Česma protječe jugoistočnim dijelom gospodarske jedinice, a rijeka Lonja i njen regulirani tok zapadno i jugozapadno od gospodarske jedinice Žutica. Česma se ulijeva u Lonju na najjužnijem dijelu gospodarske jedinice te Lonja nastavlja dalje tok prema jugoistoku, odnosno kroz Lonjsko polje. (Karta 2) Lokalitet Legrad Lokalitet Legrad nalazi se u Podravini nedaleko Koprivnice odnosno kraj mjesta Legrad, u dijelu gospodarske jedinice »Koprivničke nizinske šume«, sjeverno od mjesta Legrad uza samu rijeku Dravu. Taj lokalitet omeđen je s južne strane nasipom a sa sjeverne maticom rijeke Drave. Djelomično je uključen i prostor kojeg omeđuju matice Drave i Mure, trokutastog oblika, bolje poznat kao ornitološki rezervat »Veliki Pažut«. Prostor koji je obuhvaćen kao potencijalno stanište dabra prostire se u dužini oko 5 km i širinu 500 do 1000 metara. Cijeli lokalitet isprepleten je brojnim rukavcima (meandrima rijeke Drave) koji su povezani međusobno i s matičnom rijekom, čineći tako brojne otoke i poluotoke. Kod detaljnog istraživanja bilježeno je znatno više podataka, (ispunjavana su dva obrasca i detaljno je obiđen cijeli lokalitet), dok je u preliminarnom istraživanju lokalitet obiđen parcijalno i više informativno. Tijekom rada ispunjavan je obrazac 1 koji je ispunjavan i kod preliminarnog istraživanja, no kod detaljnog istraživanja mreža stajališta bila je znatno gušća i detaljno su se po segmentima lokaliteta upisivali elementi (segment predstavlja liniju između dva stajališta i u obrazac se unose podaci koji se odnose na elemente koji se nalaze isključivo između dva susjedna stajališta koja ga omeđuju). Dodatni obrazac (obrazac br. 2) imao je zadaću dopune podataka iz obrasca 1, njime su evidentirani još neki važni elementi za određivanje staništa dabra. Taj se obrazac ispunjavao na stajalištu i podaci koji se nalaze u obrascu vezani su isključivo za jedno određeno stajalište. U obrazac br. 2. unošeni su slijedeći elementi: stajalište br., obala — niska, visoka — strma, umjerena, blaga, širina vodotoka (m), uvjeti ishrane — ljeti (1—5) i zimi (1—5), uvjeti za nastambu — humku (1—5) i jamu (1—5), značaj za šumarstvo, uzgoj i selekciju, i napomena. Na svakom stajalištu čiji razmak ovisi o nizu čimbenika, a najviše o homogenosti elemenata na vodotoku i uz njega, bilježeni su podaci o karakteru obale, širini vodotoka (vodene površine), uvjetima ishrane kroz cijelu godinu i mogućnostima podizanja jednog od tipova nastambi dabra. Pozornost je usmjerena i na mogući negativan utjecaj na uzgoj priobalnih sastojina, obzirom da se uglavnom radi o površinama obraslim vrbama i topolama, te na selekciju mekih listača koja je prisutna na širem prostoru Posavine i Podravine. Tijekom rada, odnosno detaljnog obilaska i istraživanja svih dijelova i detalja u svakom lokalitetu, paralelno su ispunjavana oba obrasca. Na stajalištima je |