DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Uvjeti za nastambe Dabar radi nastambu na onom mjestu gdje nalazi najviše hrane, potreban mir i prikladan zaklon. Da li Rezultati obrade i analize Analogno obradi podataka za prethodni lokalitet izvršena je obrada podataka i za lokalitet Legrad. Kriteriji, način rada i obrasci su istovjetni. Tijekom rada uočene su značajne razlike u staništima lokaliteta Žutica koji se nalazi u posavskom području i staništa u lokalitetu Legrad koji se nalazi uz rijeku Dravu. Dok su potencijalna staništa dabra u lokalitetu Žutica na manjim vodotocima i relativno dosta udaljeni od rijeke Save s kratkotrajnom godišnjom oscilacijom razine vode, staništa u lokalitetu Legrad nalaze se uz samu rijeku Dravu, koja na sve rukavce ima znatan utjecaj. Posebno je značajno da kolebanje razine vode Drave ima dnevne oscilacije (pa i više puta u jednom danu) koje iznose i do jedan metar. Pored toga značajne su razlike i fitocenološkom sastavu, pedološkim karakteristikama i nizu drugih detalja. Unatoč razlikama i jedan i drugi lokalitet pružaju uvjete za obitavanje dabra, a nakon lokaliteta Žutica prikazat ćemo najosnovnije značajke i elemente staništa bitne za dabra u lokalitetu Legrad. Dužina vodotoka Dužina vodotoka možda i nije najbolji izraz za ovaj lokalitet, jer se potencijalna staništa za dabra nalaze i na brojnim rukavcima uz rijeku Dravu i ne predstavljaju klasične dijelove kroz koje protječe voda. Neki od njih imaju karakter stajaćih voda, drugima voda protječe u oba smjera, ovisno da li vodostaj Drave raste ili opada, a samo u nekima imamo stalni, jednosmjerni protok vode. Unatoč toj specifičnosti, dužina tih rukavaca iznosi ukupno 6.800 metara. Cjelokupno je lokalitet podijeljen u tri dijela: prvi u dužini 5.200 metara, drugi 1.150 metara i treći dužine samo 450 metara, no značajan je jer se nalazi s druge strane Drave u sklopu ornitološkog rezervata Veliki Pažut. Dubina vode Dubinu vode bilo je teško prikazati zbog čestih oscilacija čemu je uzrok hidroelektrana »Dubrava« na rijeci Dravi, koja se nalazi tek oko 5 km uzvodno od istraženog područja. Oscilacije iznose oko jedan metar, a ponekad se ponavljaju i 2-3 puta na dan. Pokušali smo iznijeti podatke za najnižu razinu vode, dakle kada su ustave hidroelektrane zatvorene. Kod najnižeg vodostaja najveći dio rukavaca ima vodu koja predstavlja mrtvicu ili protječe jedan manji dio vode njihovim koritom. Uglavnom se razina vode zadržava na visini između 30 i 200 cm. Neki manji vezni kanali presuše, no njih nismo niti istraživali, iako kod viših vodostaja mogu će graditi humke ili jame ovisi o karakteru obale i kolebanju razine vode. Ocjena uvjeta za gradnju nastambi prikazana je uzimajući u obzir upravo navedene elemente. podataka za lokalitet Legrad biti vrlo privlačni dabru prvenstveno za pronalaženje hrane. Rijeka Drava nije uzeta u analizu iako ima znatnu dubinu vode (više od 2 m) zbog svoje jakosti i brzine matice te specifičnih osobina - odnošenja dijela obale. Ona je zamišljena kao kontaktna mreža cijelog staništa te za prirodno širenje dabra nizvodno na prikladne lokalitete. Širina vodotoka Osim rijeke Drave, koja mjestimice ima širinu korita i preko 100 metara, rukavci koji predstavljaju staništa dabra imaju širinu između 3 i 15 metara (prosječno oko 8 m). Kolebanje razine vode Dnevno kolebanje razine vode je redovita pojava no ponekad u vrijeme visokih vodnih valova zbog oborina ili naglog topljenja snijega u alpskom prostoru dolazi do dodatnog povećanja razine vode, tako da se kroz godinu susreću rasponi vodostaja od 200-250 cm. To nije zabrinjavajuće, ali obzirom da je Drava brza rijeka, taj najviši val vode u koritu rijeke i neposredno uz njega ima veliku rušilačku snagu pa u usporedbi s visokim vodnim valom u Posavini, Dravski ima znatno razornije djelovanje, o čemu treba voditi računa i u svezi s naseljavanjem dabra. Sastav vegetacije Vegetacijski pokrov u sva tri dijela tj. u cijelom lokalitetu dosta je ujednačen. Cijeli prostor obrastao je sastojinama vrba i topola ispod kojih se razvila bogata zeljasta vegetacija. Uz obalu rukavaca nalaze se grmovi vrba. Floristički sastav ovog lokaliteta detaljno je istražen pa je poznat i sastav vegetacije po vrstama (Rau š 1992). U tablici 2 prikazan je udio pojedinog vegetacijskog elementa po pojedinom dijelu lokaliteta. Zanimljivo je da u zoni najveće aktivnosti dabra nema niti livada niti oranica. Uvjeti ishrane Uvjeti ishrane imaju maksimalnu ocjenu, a razlog je to što 100% vegetacijskog pokrova predstavlja hranu za dabra bez opasnosti da će nanijeti bilo kakve gospodarske štete. Tijekom cijele godine hrana mu je dostupna i u velikom izboru nalazi se na svakom dijelu staništa. |