DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Uvjeti za nastambe


Dabar radi nastambu na onom mjestu gdje nalazi
najviše hrane, potreban mir i prikladan zaklon. Da li


Rezultati obrade i analize


Analogno obradi podataka za prethodni lokalitet
izvršena je obrada podataka i za lokalitet Legrad. Kriteriji,
način rada i obrasci su istovjetni. Tijekom rada
uočene su značajne razlike u staništima lokaliteta Žutica
koji se nalazi u posavskom području i staništa u
lokalitetu Legrad koji se nalazi uz rijeku Dravu. Dok
su potencijalna staništa dabra u lokalitetu Žutica na
manjim vodotocima i relativno dosta udaljeni od rijeke
Save s kratkotrajnom godišnjom oscilacijom razine vode,
staništa u lokalitetu Legrad nalaze se uz samu
rijeku Dravu, koja na sve rukavce ima znatan utjecaj.
Posebno je značajno da kolebanje razine vode Drave
ima dnevne oscilacije (pa i više puta u jednom danu)
koje iznose i do jedan metar. Pored toga značajne su
razlike i fitocenološkom sastavu, pedološkim karakteristikama
i nizu drugih detalja. Unatoč razlikama i
jedan i drugi lokalitet pružaju uvjete za obitavanje
dabra, a nakon lokaliteta Žutica prikazat ćemo najosnovnije
značajke i elemente staništa bitne za dabra
u lokalitetu Legrad.


Dužina vodotoka


Dužina vodotoka možda i nije najbolji izraz za ovaj
lokalitet, jer se potencijalna staništa za dabra nalaze
i na brojnim rukavcima uz rijeku Dravu i ne predstavljaju
klasične dijelove kroz koje protječe voda. Neki
od njih imaju karakter stajaćih voda, drugima voda
protječe u oba smjera, ovisno da li vodostaj Drave
raste ili opada, a samo u nekima imamo stalni, jednosmjerni
protok vode. Unatoč toj specifičnosti, dužina
tih rukavaca iznosi ukupno 6.800 metara. Cjelokupno
je lokalitet podijeljen u tri dijela: prvi u dužini 5.200
metara, drugi 1.150 metara i treći dužine samo 450
metara, no značajan je jer se nalazi s druge strane
Drave u sklopu ornitološkog rezervata Veliki Pažut.


Dubina vode


Dubinu vode bilo je teško prikazati zbog čestih
oscilacija čemu je uzrok hidroelektrana »Dubrava« na
rijeci Dravi, koja se nalazi tek oko 5 km uzvodno od
istraženog područja. Oscilacije iznose oko jedan metar,
a ponekad se ponavljaju i 2-3 puta na dan. Pokušali
smo iznijeti podatke za najnižu razinu vode, dakle
kada su ustave hidroelektrane zatvorene. Kod najnižeg
vodostaja najveći dio rukavaca ima vodu koja predstavlja
mrtvicu ili protječe jedan manji dio vode njihovim
koritom.


Uglavnom se razina vode zadržava na visini između
30 i 200 cm. Neki manji vezni kanali presuše, no njih
nismo niti istraživali, iako kod viših vodostaja mogu


će graditi humke ili jame ovisi o karakteru obale i
kolebanju razine vode. Ocjena uvjeta za gradnju nastambi
prikazana je uzimajući u obzir upravo navedene
elemente.


podataka za lokalitet Legrad


biti vrlo privlačni dabru prvenstveno za pronalaženje
hrane.


Rijeka Drava nije uzeta u analizu iako ima znatnu
dubinu vode (više od 2 m) zbog svoje jakosti i brzine
matice te specifičnih osobina - odnošenja dijela obale.
Ona je zamišljena kao kontaktna mreža cijelog staništa
te za prirodno širenje dabra nizvodno na prikladne
lokalitete.


Širina vodotoka


Osim rijeke Drave, koja mjestimice ima širinu korita
i preko 100 metara, rukavci koji predstavljaju staništa
dabra imaju širinu između 3 i 15 metara (prosječno
oko 8 m).


Kolebanje razine vode


Dnevno kolebanje razine vode je redovita pojava
no ponekad u vrijeme visokih vodnih valova zbog oborina
ili naglog topljenja snijega u alpskom prostoru
dolazi do dodatnog povećanja razine vode, tako da se
kroz godinu susreću rasponi vodostaja od 200-250
cm. To nije zabrinjavajuće, ali obzirom da je Drava
brza rijeka, taj najviši val vode u koritu rijeke i neposredno
uz njega ima veliku rušilačku snagu pa u usporedbi
s visokim vodnim valom u Posavini, Dravski ima
znatno razornije djelovanje, o čemu treba voditi računa
i u svezi s naseljavanjem dabra.


Sastav vegetacije


Vegetacijski pokrov u sva tri dijela tj. u cijelom
lokalitetu dosta je ujednačen. Cijeli prostor obrastao
je sastojinama vrba i topola ispod kojih se razvila
bogata zeljasta vegetacija. Uz obalu rukavaca nalaze
se grmovi vrba. Floristički sastav ovog lokaliteta detaljno
je istražen pa je poznat i sastav vegetacije po
vrstama (Rau š 1992). U tablici 2 prikazan je udio
pojedinog vegetacijskog elementa po pojedinom dijelu
lokaliteta. Zanimljivo je da u zoni najveće aktivnosti
dabra nema niti livada niti oranica.


Uvjeti ishrane


Uvjeti ishrane imaju maksimalnu ocjenu, a razlog
je to što 100% vegetacijskog pokrova predstavlja hranu
za dabra bez opasnosti da će nanijeti bilo kakve gospodarske
štete. Tijekom cijele godine hrana mu je dostupna
i u velikom izboru nalazi se na svakom dijelu
staništa.