DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Uvjeti za nastambe
istraženom području. Obala Drave nije prikladna za


Uvjeti za podizanje nastambi vrlo su dobri. Humke podizanje nastambi, jer je ponekad snaga matice takva
će biti najvjerojatnije jedini oblik nastambi zbog koleda
odnosi i samu obalu zajedno s vegetacijskim pokrobanja
razine vode i specifičnog pedološkog sastava u vom.


ZAKLJUČCI


Nakon izvršenih terenskih istraživanja u lokalitetima
Žutica i Legrad, kojom prilikom je detaljno upoznat
uži i širi prostor potencijalnih staništa dabra, te
po završetku obrade podataka i njihovim analiziranjem,
moguće je donijeti konačne zaključke i dati konkretne
prijedloge u svezi s realizacijom ponovnog naseljavanja
dabra u Hrvatsku.


a) Odabrani lokaliteti Žutica u Posavini i Legrad
u Podravini pokazali su se kao dobro odabrani, dajući
osnovne uvjete za život dabra a time i optimizam za
njegovo naseljavanje upravo na te lokalitete.


b) Posebno je pogodan vegetacijski sastav u zoni
u kojoj je najveća aktivnost dabra. Zastupljenost drveća,
grmlja i tršćaka (zeljaste vegetacije) ima u cjelini
bolju strukturu nego istraženi aktivni lokaliteti u Bavarskoj.
Niti jedan lokalitet ili njihovi dijelovi nemaju
u blizini poljoprivredne površine ili neke druge gospodarske
objekte na kojima bi mogle eventualno nastati
štete.


c) Predviđeni lokaliteti odnosno potencijalna staništa
dabra nalaze se u cijelosti na površinama koje su
u nadležnosti J. P. »Hrvatske šume«, što olakšava
kontakte i suradnju na terenu. Određeni utjecaj na
drvenastu vegetaciju u zoni aktivnosti dabra neće izazvati
probleme pri gospodarenju šuma, a predviđa se
suradnja djelatnika J. P. »Hrvatske šume« u provođenju
ove akcije.


d) Prihvaćena suradnja djelatnika »Vodoprivrede«
također je značajna, jer su vodotoci i vodene površine
pod njihovom nadležnošću. U prvoj fazi realizacije ove
akcije planira se izvršiti određene tehničke zahvate u
samim staništima, kako bi staništa učinili maksimalno
prikladnima za dabra u vrijeme njegove prilagodbe.


e) Razmatrajući pojedine detalje na terenu i uzimajući
u obzir prilike koje su tamo zatečene, a uglavnom
su proizvod aktivnosti čovjeka, predviđa se izgradnja
jedne manje pregrade (ustave za vodu) na umjetno
izgrađenom kanalu Nova Lonja, lokalitet Žutica kako
bi se za 20—30 cm povisila razina vode kod najnižeg
vodostaja rijeke Lonje u rukavcu starog korita rijeke
Lonje. Tim zahvatom znatno bi poboljšali uvjete za
obitavanje dabra u tim segmentima staništa. Za protok
vode kanalom i njegovu funkciju to ne bi imalo nikakav
značaj.


f) U lokalitetu Legrad predviđa se izgradnja jedne
ustave koja bi spriječila povlačenje vode iz pojedinih
rukavaca tijekom dnevne oscilacije vodostaja. Time bi
se u većem dijelu staništa održavala viša razina vode
što bi posebno pogodovalo dabru za izgradnju nastambi
i podvodnih ulaza u njih. Tom prilikom treba
voditi računa o specifičnim osobinama rijeke Drave
(snaga vode) i osobinama prisutnih tala. Postavljena
brana ili ustava za vodu treba biti konstruirana i postavljena
tako da spriječi bočno podlokavanje obala i
zaobilaženje ustave.


g) Upis evidentiranih podataka i njihova kasnija
obrada pokazali su manje nedostatke u radnim obrascima.
Tijekom detaljnih istraživanja staništa ispunjavan
je obrazac br. 1, koji se ispunjavao i tijekom preliminarnih
istraživanja, te obrazac br. 2 koji je imao za
cilj evidentirati još neke elemente staništa važnih za
obitavanje dabra, kao dopunu obrascu br. 1. Pokazalo
se da bi trebalo izraditi jedan cjeloviti obrazac u kojeg
bi se unosili podaci s oba obrasca ali da budu bolje
sistematizirani.


LITERATURA


Fraye, H. A., 1978: Castor fiber Linneaus, 1758. - Europaeische
Biber - In: Nethammer und Krapp: Handb.


d. Saeuegetiere Europas. Bd. 1.
Grubešić, M., 1992: Istraživanja sinekoloških uvjeta obitavanja
dabra (Castor fiber L.) u porječjima Bavarske
s osvrtom na potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj.
Magistarski rad. Šumarski fakultet Zagreb.
Grubešić, M., 1993: Stanišne prilike za reintrodukciju dabra
u porječja Hrvatske. Glas. šum. pokuse, pos.
izd. 4: 101-110, Zagreb.
Grzimek, B. & R. Piechocki, 1967: Biber. S. 278-289
in: Grzimek, B. (Hrsg): Grzimeks Tierleben Bd. 11.
Hirtz,
M., 1938: Zaštita faune. — Zaštita prirode, sv. 1,
Zagreb.


Kesterčanek,F. Ž., 1896: Lovstvo - priručnik, Zagreb.


Korenčić, M., 1979: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske


- JAZU, Zagreb.
Piechocki, R., 1989: Elbebiber. in: STUBBE, H. (Hrsg.).
Buch der Hege Bd. 2: Haarwild. S. 588-615.


V.
Lossow, G. 1991: Erhaltung und Entwicklung von Biberlenesraeumen.
Diplomarbeit an der Fachhochschule
Weichenstephan.
Schwab, G., W. Dietzen & G.V. Lossow, 1992: Biber
in Bayern. Schlussbericht an das Bayerische Landesamt
fuer Umweltschutz. unveroeffentlich.