DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Uvjeti za nastambe istraženom području. Obala Drave nije prikladna za Uvjeti za podizanje nastambi vrlo su dobri. Humke podizanje nastambi, jer je ponekad snaga matice takva će biti najvjerojatnije jedini oblik nastambi zbog koleda odnosi i samu obalu zajedno s vegetacijskim pokrobanja razine vode i specifičnog pedološkog sastava u vom. ZAKLJUČCI Nakon izvršenih terenskih istraživanja u lokalitetima Žutica i Legrad, kojom prilikom je detaljno upoznat uži i širi prostor potencijalnih staništa dabra, te po završetku obrade podataka i njihovim analiziranjem, moguće je donijeti konačne zaključke i dati konkretne prijedloge u svezi s realizacijom ponovnog naseljavanja dabra u Hrvatsku. a) Odabrani lokaliteti Žutica u Posavini i Legrad u Podravini pokazali su se kao dobro odabrani, dajući osnovne uvjete za život dabra a time i optimizam za njegovo naseljavanje upravo na te lokalitete. b) Posebno je pogodan vegetacijski sastav u zoni u kojoj je najveća aktivnost dabra. Zastupljenost drveća, grmlja i tršćaka (zeljaste vegetacije) ima u cjelini bolju strukturu nego istraženi aktivni lokaliteti u Bavarskoj. Niti jedan lokalitet ili njihovi dijelovi nemaju u blizini poljoprivredne površine ili neke druge gospodarske objekte na kojima bi mogle eventualno nastati štete. c) Predviđeni lokaliteti odnosno potencijalna staništa dabra nalaze se u cijelosti na površinama koje su u nadležnosti J. P. »Hrvatske šume«, što olakšava kontakte i suradnju na terenu. Određeni utjecaj na drvenastu vegetaciju u zoni aktivnosti dabra neće izazvati probleme pri gospodarenju šuma, a predviđa se suradnja djelatnika J. P. »Hrvatske šume« u provođenju ove akcije. d) Prihvaćena suradnja djelatnika »Vodoprivrede« također je značajna, jer su vodotoci i vodene površine pod njihovom nadležnošću. U prvoj fazi realizacije ove akcije planira se izvršiti određene tehničke zahvate u samim staništima, kako bi staništa učinili maksimalno prikladnima za dabra u vrijeme njegove prilagodbe. e) Razmatrajući pojedine detalje na terenu i uzimajući u obzir prilike koje su tamo zatečene, a uglavnom su proizvod aktivnosti čovjeka, predviđa se izgradnja jedne manje pregrade (ustave za vodu) na umjetno izgrađenom kanalu Nova Lonja, lokalitet Žutica kako bi se za 20—30 cm povisila razina vode kod najnižeg vodostaja rijeke Lonje u rukavcu starog korita rijeke Lonje. Tim zahvatom znatno bi poboljšali uvjete za obitavanje dabra u tim segmentima staništa. Za protok vode kanalom i njegovu funkciju to ne bi imalo nikakav značaj. f) U lokalitetu Legrad predviđa se izgradnja jedne ustave koja bi spriječila povlačenje vode iz pojedinih rukavaca tijekom dnevne oscilacije vodostaja. Time bi se u većem dijelu staništa održavala viša razina vode što bi posebno pogodovalo dabru za izgradnju nastambi i podvodnih ulaza u njih. Tom prilikom treba voditi računa o specifičnim osobinama rijeke Drave (snaga vode) i osobinama prisutnih tala. Postavljena brana ili ustava za vodu treba biti konstruirana i postavljena tako da spriječi bočno podlokavanje obala i zaobilaženje ustave. g) Upis evidentiranih podataka i njihova kasnija obrada pokazali su manje nedostatke u radnim obrascima. Tijekom detaljnih istraživanja staništa ispunjavan je obrazac br. 1, koji se ispunjavao i tijekom preliminarnih istraživanja, te obrazac br. 2 koji je imao za cilj evidentirati još neke elemente staništa važnih za obitavanje dabra, kao dopunu obrascu br. 1. Pokazalo se da bi trebalo izraditi jedan cjeloviti obrazac u kojeg bi se unosili podaci s oba obrasca ali da budu bolje sistematizirani. LITERATURA Fraye, H. A., 1978: Castor fiber Linneaus, 1758. - Europaeische Biber - In: Nethammer und Krapp: Handb. d. Saeuegetiere Europas. Bd. 1. Grubešić, M., 1992: Istraživanja sinekoloških uvjeta obitavanja dabra (Castor fiber L.) u porječjima Bavarske s osvrtom na potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj. Magistarski rad. Šumarski fakultet Zagreb. Grubešić, M., 1993: Stanišne prilike za reintrodukciju dabra u porječja Hrvatske. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4: 101-110, Zagreb. Grzimek, B. & R. Piechocki, 1967: Biber. S. 278-289 in: Grzimek, B. (Hrsg): Grzimeks Tierleben Bd. 11. Hirtz, M., 1938: Zaštita faune. — Zaštita prirode, sv. 1, Zagreb. Kesterčanek,F. Ž., 1896: Lovstvo - priručnik, Zagreb. Korenčić, M., 1979: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske - JAZU, Zagreb. Piechocki, R., 1989: Elbebiber. in: STUBBE, H. (Hrsg.). Buch der Hege Bd. 2: Haarwild. S. 588-615. V. Lossow, G. 1991: Erhaltung und Entwicklung von Biberlenesraeumen. Diplomarbeit an der Fachhochschule Weichenstephan. Schwab, G., W. Dietzen & G.V. Lossow, 1992: Biber in Bayern. Schlussbericht an das Bayerische Landesamt fuer Umweltschutz. unveroeffentlich. |