DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 29     <-- 29 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*639.1 (Dama dama L.) Šumarski list CXVIII (1994) 27


PRILOG IZUČAVANJU GOSPODARSKE OPRAVDANOSTI FARMSKOG UZGOJA
LOPATARA (Dama dama L.)


CONTRIBUTION TO INVESTIGATION OF PROFITABILITY THE FALLOW
DEER FARMING (Dama dama L.)


Miroslav MAJER, Luka MANOJLOVIĆ, Jan BRNA*


SAŽETAK: U radu su razmotreni ekonomski elementi uzgoja lopatara
na farmi Zidine - Višnjica, nedaleko Slatine. Prikazani su biološki pokazatelji,
investicijska ulaganja i godišnji prihodi i rashodi. Financijski učinak
proizvodnje po ha pašne površine razmotren je glede tri varijante farmskog
uzgoja lopatara.


UVOD


U mnogim zemljama svijeta (N. Zeland, Australija,
Kanada, Engleska, Njemačka, Kina, Koreja i dr.),
osnovane su farme divljači radi proizvodnje mesa, rogova
u fazi rasta, tzv. čupa, kao i nekih drugih proizvoda.
Primjerice, u N. Zelendu farmski se uzgaja
oko 300.000 jelena. Meso divljači postalo je ne samo
jedan od glavnih izvoznih proizvoda te zemlje, već i
sirovinska osnova u razvoju prehrambene industrije.
Uz ovo, i rogovi farmski uzgojenih jelena, u čupi,
veoma su cijenjeni na tržištu i u industriji lijekova.
Stoga nije čudo što se farmski uzgoj divljači sve više
širi i u europskim zemljama, od kojih primjerice Njemačka,
gdje je velika potražnja za mesom divljači,
danas ima oko 2.000 farmi za uzgoj divljači, uglavnom
lopatara. S druge strane, osnivanje farmi za uzgoj divljači
pospješeno je i rastom proizvodnosti rada u poljodjelstvu,
jer se višak manje produktivnih oranica prenamjenjuje
za farmski uzgoj divljači (po prognozama
autora Schneider s a, 1990, u Njemačkoj će nastati
višak 40% oraničnih površina).


Budući da i naša zemlja ide ukorak s europskim
trendom glede proizvodnosti rada u poljodjelstvu, strategijski
gledano, treba već sada razmišljati o takvoj
prenamjeni dijela oranica. Naime, u Hrvatskoj evidentno
postoje kako poljoprivredne (uglavnom tla loše
kakvoće), tako i šumske površine (neobrasle šumske
površine), koje se mogu prenamijeniti i za farmski
uzgoj divljači. Posebno se to odnosi na Slavoniju i
Baranju, gdje je evidentirano oko 80.000 poljoprivred


Dr. Miroslav Majer, znanstveni suradnik
Vet. Luka Manojlović, istraživač-suradnik
Dr. Jan Brna, znanstveni suradnik
JP »Hrvatske šume« - Uprava šuma Osijek


nih i 20.000 ha šumskih površina koje se trenutačno
ne nalaze pod poljoprivrednom i šumskom proizvodnjom
(Rauš, 1992.). Ova prenamjena utoliko je aktualnija
što je prinos mesa u uzgoju divljači po ha veći
nego u uzgoju goveda i ovaca, a sam je proizvod na
tržištu cjenjeniji i izvozno atraktivniji.


U dosadašnjem proučavanju farmskog uzgoja jelena
običnog (Brna et al, 1989, 1992. i 1993.), kao i lopatara
(Brna et al, 1992. i rad u tisku, 1993.), utvrđeni
su biološki pokazatelji u farmskom uzgoju divljači.
Manje je, međutim, poznat odgovor na pitanje: može
li se, i koliko zaraditi u farmskom uzgoju divljači? U
tom smislu, ovaj rad treba shvatiti kao jedan od prvih
pokušaja da se na temelju prikupljenih podataka na
farmi lopatara, izračunaju prihodi i rashodi, i ustanovi
financijski učinak u ovoj djelatnosti.


Farmski uzgoj divljači specifičan je oblik djelatnosti,
u kojoj na bilancu poslovanja utječu kako opći,
tako i specifični čimbenici vezani za prirodne značajke
divljih životinja. U tom smislu, pojedini elementi proizvodnje
dobivaju svoje ekonomski jasno definirano
značenje. Najkraće rečeno, profit u poslovanju toliko
će biti veći koliko će se uspješnije ostvarivati niže
nabrojeni ciljevi i zadaće u proizvodnom procesu:


1. Uzgajati na farmi košute i jelene u određenom
omjeru spolova, karakterističnom za ovaj oblik uzgoja,
u brojnosti što će odgovarati površini i kvaliteti pregonskog
korištenja pašnjaka, ali i uloženom radu i kapitalu
(kapacitet farme).


ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 30     <-- 30 -->        PDF

2. Primjenjivati metodu uzgoja kojom će se postići:
a) visok postotak u prirastu teladi do dobi 3 mjeseca,
kad ih se odvaja od majki poradi uzgoja za meso do
dobi 15 mjeseci; b) maksimalna proizvodnja mesa po
ha; i c) dobro zdravstveno stanje i što manji gubici
divljači u raznim manipulacijama.
Dakako, ovi će pokazatelji, uz evidentirana ulaganja
i izračunate prihode po tržišnim cijenama proizvo-


METODA


1. Prostorna razdioba i uređenje građevinskih
objekata na farmi. Farma je osnovana na lokaciji Zidine
- Višnjica, nedaleko Slatine. U užem izboru
našao se dio ove lokacije, na kojem su se, uz stare
zgrade korištene nekad za potrebe stočarstva, nalazile
oranične površine, a duž i unutar njih manje površine
pod šumom. Svi nabrojeni elementi uklopljeni su u
jedinstven i racionalni sustav korištenja ovog prostora
za farmski uzgoj lopatara (zimovališta, pregonski pašnjaci,
prostor za separaciju van i unutar zgrade) na
slijedeći način:
— Preuređena je stara zgrada ugradnjom unutarnjih
objekata za smještaj divljači po spolu i dobi; uz
ovo, u zgradi je također ugrađen tunel za prolaz divljači
u sanduk, u kojem je obilježavana i vagana.
— Uz vanjski dio zgrade dograđena je lovka s kliznim
vratima, s osnovnom namjenom da se životinje
nakon što uđu u lovku, zatvore i razvrstaju prije ulaska
u pojedine odjeljke u zgradi.
— Lovka je zatim spojena s koridorom za prolaz
divljači, koji je, povezujući sve pregone za pašu u
jedinstveni sustav omogućio premiještanje divljači: po
pregonima za pašu, ulazak u zimovalište i u prostor
za separaciju; unutarnjim ogradma pašna je površina
podijeljena na 11 pregona za pašu, veličine 2-4 ha,
ukupne površine oko 26 ha.
2. Biološki pokazatelji proizvodnje. Proizvodnja u
farmskom uzgoju divljači temelji se na održavanju i
obnavljanju rasplodnog fonda koji svake godine proizvodi
mlade životinje, namijenjene za uzgoj do 15
mjeseci, kad se na kraju proizvodnog ciklusa divljač
razvrstava; uzgojno najvrijednije mlade ženke odvajaju
se za obnavljanje fonda i moguću prodaju žive divljači
za druge farme, nekoliko elitnih mužjaka za uzgoj
trofejnih grla, a najveći broj uzgojne divljači koristi
se kao osnovni proizvod farme, meso divljači.
TJ ekonomskoj analizi farmskog uzgoja lopatara trebalo
je krenuti od realno utvrđenih bioloških pokazatelja
radi ustanovljivanja troškova održavanja rasplodnog
fonda, kao i troškova uzgoja mladih životinja u
dobi od 3, kad počinje proizvodni ciklus, do dobi od
15 mjeseci, kad se isti završava.


1 Podrobniji opis ovih objekata kao i manipulacija s divljači u
prostorima za separaciju, izneseni su u Lovačkom vjesniku br. 3.
1993. godine.


da, biti osnova za ispitivanje profitabilnosti farmskog
lopatara.


3. Postići nabrojene rezultate uz minimum proizvodnih
troškova i što većih prihoda.
Budući postoji više varijanti farmskog uzgoja lopatara,
ispitane su neke od njih glede uspješnosti cjelokupnog
poslovanja.


RADA


Tehnologija farmskog uzgoja divljači temelji se na
slijedećoj jedinično j uzgojnoj shemi:


— rasplodnom fondu divljači u sastavu 100 košuta
i 4 jelena;
— prirastu 80% teladi do starosti 6 mjeseci, u
omjeru spolova 1:1;
— prosječnoj godišnjoj smrtnosti rasplodnih košuta
5%;
— držanju 4% rasplodnih jelena;
— obnavljanju rasplodnog fonda s 15% elitnih
ženki odvojenih iz tekuće proizvodnje mladih životinja
(zbog smrtnosti rasplodnih i zamjene prestarih košuta).


3. Investicije i godišnji rashodi proizvodnje. Nakon
što je ustanovljeno, koliki dio investicijskih ulaganja
(amortizacija) tereti farmski uzgoj, rashodi su preračunati
po ha. Isto je učinjeno i s ostalim godišnjim rashodima
u uzgoju.
4. Utvrđivanje prinosa zelene mase po ha. Potrebno
je bilo utvrditi prinos, te postoji li, i koliki je
višak nepopašene zelene mase po ha. Mjerenjem količine
sijena iz dva otkosa (V i VII mjesec) na farmi
Zidine - Višnjica i preračunavanjem na suhu tvar
(ST), dobivena je vrijednost 9.539 kg/ha. Koristeći
ovaj, kao i druge podatke iz literature, autora Call-a
(1986.) i Fraser-a (1988.), ustanovili smo da godišnji
prinos zelene mase na farmi, pretvoren u ST iznosi
16.735 kg. Budući je poznato da 10—15% prinosa zelene
mase ostaje neiskorišteno, neto prinos po ha za
toliko umanjen iznosi 14.405 kg ST. Od ove količine,
uračunati broj lopatara popase 9.998 kg ST. Višak od
4.407 kg ST, pojavljuje se kao rezultat intenzivna rasta
vegetacije na travnjaku, uglavnom u V, VI i VII mjesecu,
što iznosi oko 30% na ukupni prinos po ha.
Način korištenja ovog viška prinosa razmotren je i
vrijednosno ocijenjen u različitim varijantama uzgoja
lopatara.
5. Ustanovljivanje kapaciteta pregonskog korištenja
ispaše lopatarima. Uz mjerenje prinosa i izračunavanje
ST po ha, evidentirani su broj grla, kao i površina
što su je koristile životinje u paši. Na taj način
utvrđena je brojnost lopatara po ha površine, te utrošak
zelene mase na temelju njihovih dnevnih potreba,
i napokon višak nepopašenog dijela zelene mase na
travnjaku po ha.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 31     <-- 31 -->        PDF

6. Ispitivanje varijanta uzgoja. U odnosu na višak ha utvrđeni su temeljem stvarnog utroška hrane tijezelene
mase, s ekonomskog stajališta ispitivane su slikom
proizvodnog ciklusa.
jedeće varijante farmskog uzgoja po ha pašne površine:
a) uzgoj lopatara uz prodaju viška nepopašene trave 8. Prihodi farmskog uzgoja. Na temelju mjerenja
u obliku sijena; b) uzgoj lopatara s uvođenjem goveda težina životinja tijekom istraživanja na farmi, prihodi
na pašu u razdoblju u kojem se pojavljuje višak zelene su izračunati po tržišnoj cijeni mesa u izvozu.
mase na travnjaku; c) uzgoj lopatara u takvoj brojnosti


9. Tečajna lista NBH DEM/HRD. Prihodi i ras
da iskoriste sav prinos zelene mase.


hodi prikazani su u HRD na dan kada je 1 DEM


7. Utvrđivanje troškova ishrane životinja. U sve iznosila 1.997 HRD, što je u radu zaokruženo na 2.000
tri ispitivane varijante, troškovi ishrane lopatara po HRD.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM


U priloženim tablicama izneseni su ekonomski elementi analize.


Investicije


Osnovna sredstva — amortizacija


Tablica 1. Ograda — farmersko pletivo HRD
Ograda
Dužinam
Visina
m
Troškovi
po km
HRD
ograđivanja
ukupno
HRD
Vijek
trajanja
god. %
Godišnja
amortizacija
HRD
7.500 2,20 14.000 105.000 15 6,6 6.930


Tablica 2. lovno-tehnički objekti 000 HRD


Troškovi Vijek Godišnja
Vrsta kom. podizanja trajanja amortizacija
HRD god. % HRD


Čeke 3 13.800 10 10,0 1.380,0
Hranilišta 3 1.372 20 5,0 68,6
Pojilišta 11 5.028 15 6,6 331,8
Uređaj za separaciju 2 127.490 50 2,0 2.549,8
Preuređenje zgrade 1 147.690 50 2,0 2.953,8


UKUPNO 295.380 7.284,0


Tablica 3. Živa divljač 000 HRD
Jelenikom. HRD
Košute
kom. HRD
Telad
kom. HRD
Ukupno
HRDUmanjeno
za likvidaciju
masu 33,3%
HRD
Iznos
HRD
Godišnja
amortizacija
% HRD
5 7.714 53 54.514 20 15.428 77.656 25.860 51.796 10 5.180


U tablici 3, prikazan je broj i jedinične cijene kup3
godine. Na taj bi način vrijeme do postizanja planiljene
žive divljači za osnivanje rasplodnog fonda kaparane
brojnosti divljači skratili na 6 godina, umjesto na
citeta 400 košuta i 16 jelena. 12, koliko bi inače bilo potrebno da se ovaj kapacitet


Valja istaknuti, da je, sa stajališta profitabilnosti, postigne reprodukcijom jednokratno unijete žive divljapovoljnije
kupiti još toliko žive divljači nakon isteka či, čija je brojnost prikazana u tablici.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Tablica 4. Polja za divljač — osnivanje 000 HRD


Ukupni Vijek Godišnja


Površina Troškovi


Vrsta kulture troškovi trajanja amortizacija


ha HRD/ha


HRD god. % HRD


Djetelinsko-travna smjesa 26 1.774 46.130 20 9.226


U tablici 4. prikazani su troškovi osnivanja travnjaka
na površini 26 ha, što odgovara planiranoj brojnosti
divljači, odnosno kapacitetu farme.


Tablica 5. Godišnja amortizacija 000 HRD Tablica 6. Pašna površina i ostvarena brojnost divljači
Osnovna sredstva
Ukupno
HRD
za 26 ha
HRD
po ha
na farmiDob i spol
Višnjica — Zidine
Broj grla
na 6,5 ha po ha
Ograda 6.930 266,6 Košute 106 16,3
Lovno-tehn. objekti 7.284 280,2 Jeleni 4 0,6
Osnovni fond divljači 5.180 199,2 Telad 77 11,8
UKUPNO 19.394 746,0 UKUPNO 187 28,7


U tablici 5, prikazana je ukupna godišnja amortizaukupni
godišnji rashodi, ali i prihodi farmskog uzgoja
cija po osnovnim sredstvima i po ha pašne površine. divljači, svesti po ha pašne površine. U tu svrhu koriAmortizacija
travnjaka uračunata je u godišnje trostili
smo podatke u tablici 6, gdje je prikazano stvarno
škove ishrane divljači, te nije prikazana i u tablici 5. brojno stanje divljači i pašna površina što su je lopatari


Budući su razmotreni i ekonomski i biološki pokakoristili
ukupno, i po ha. Navedeni podaci također su
zatelji u trenutku kad farma još nije radila punim u skladu s jediničnom shemom farmskog uzgoja lopakapacitetom,
trebalo je utvrditi ključ po kojem će se tara.


RASHODI
U tablici 7, prikazani su godišnji rashodi po varijantama
farmskog uzgoja divljači.


Tablica 7. Godišnji rashodi I ha 000 HRD
Varijanta I i II Varijanta III


Vrsta troškova


HRD % HRD %


Amortizacija 764,0 22,5 746,0 18,3
Usluge traktora 36,0 1,1 46,8 1,2
Veterinarski lijekovi 45,4 1,4 59,0 1,5
Ostali materijal 22,0 0,7 28,6 0,7
Osiguranje 27,8 0,8 27,8 0,7
Plaće 294,6 8,9 383,0 9,5
Režija RJ i Uprave (44% na plaće) 129,6 3,9 168,4 4,2
Hrana .709,6 51,6 2.222,4 54,9
Kamate na ukupna ulaganja 10% 301,0 9,1 368,0 9,0


UKUPNO 3.312,0 100,0 4.050,0 100,0


Kao što se vidi u tablici 7, ukupni rashodi jednaki ha (veći rasplodni fond + prirast po ha), razmjerno
su za varijante I i II (vidi metodu rada). Budući se


tomu, povećavaju se i godišnji rashodi uzgoja za 30%,


varijanta III temelji na potpunom iskorištenju viška


izuzevši troškove, amortizaciju i osiguranje farme, koji


paše (oko 30% od ukupnog prinosa ST po ha), što
se može postići samo povećanim brojem lopatara po su ostali nepromijenjeni.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 33     <-- 33 -->        PDF

PRIHODI


Prihodi su prikazani po varijantama i tržišnim cijenama
1992. godine.


Tablica 8. Godišnji prihodi po ha 000 HRD


I — Meso divljači
(12 kom X 32 kg)
— Višak sijena s pašnjaka
5.240 kg
II — Meso divljači
(12 kom x 32 kg)
- Višak 4.407 ST na bazi
9 kg ST = 1 kg prirasta
junadi, ukupno 489
III — Meso divljači
(15,3 kom x 32 kg)


a 12
a 0,20
UKUPNO
a 12


a 3
UKUPNO


a 12


4.608


1.048


5.656


4.608


1.467


6.075


5.876


Financijski učinak


Tablica 9. Financijski učinak proizvodnje


na farmi lopatara po ha 000 HRD
Varijanta Rashodi
HRD
Prihodi
HRD
Pozitivna
razlika
HRD
I
II
III
3.312
3.312
4.050
5.656
6.075
5.876
2.344
2.763
1.826


Kao što vidimo u tablici 8, varijanta II, tj. uzgoj
lopatara u kombinaciji s uvođenjem junadi u razdoblju
kad se pojavljuje višak paše, daje najveći financijski
učinak po ha pašne površine. U ovom slučaju povoljna
je okolnost što se postiže veća proizvodnja mesa (873
kg/ha) bez obveze držanja većeg broja rasplodnih životinja,
što bi dodatno povećalo godišnje rashode farmskog
uzgoja.


Najmanji financijski učinak dobiven po varijanti III
tumači se relativno visokim rastom troškova ishrane,
što proizilaze iz obveze držanja veće brojnosti životinja
u rasplodnom fondu. Nevolja je u tome da povećana
brojnost divljači po ha, u ovom slučaju, prelazi granicu
optimalne, jer dovodi i do veće prenapučenosti životinja
te negativnih pratećih posljedica s tim u svezi.


Ukoliko poduzeće koje uz farmu ima i lovište, ili
mogućnost plasmana u drugo lovište za jelene iz farmskog
uzgoja nakon izdvajanja iz rasploda, u dobi 8—9
godina, može ostvariti dodatni profit po osnovi odstrelne
takse.2


Mjerenjem trofejne vrijednosti odbačenih rogova lopatara
po formuli Međunarodnog savjeta za lovstvo (CIC) za
3, od 4 rasplodna jelena na farmi Zidine — Višnjica, ustanovljen
je slijedeći rast trofejne vrijednosti:


Jelen; treći rogovi 143, četvrti 170 točaka
Jelen; treći rogovi 152, četvrti 166 točaka
Jelen; treći rogovi 129, četvrti 157 točaka


Uzimajući u obzir trend porasta trofejne vrijednosti u
ovih jelena do starosne dobi 8—9 godina, kad kulminira, od
4 rasplodna jelena, prema ovim podacima, moglo bi se očekivati
2 trofeja jelena vrijednosti zlatne medalje, i 2 srebrne.
Prihodi od odstrelnih taksi ovih jelena, pod uvjetom da
postignu samo donje granice naznačenih medalja, dodatno
bi mogli povećati godišnje prihode po ha pašne površine za
približno 600.000 HRD (cea 300 DEM).


ZAKLJUČAK


Na temelju rezultata istraživanja, zaključujemo:


1. Sve tri razmotrene varijante farmskog uzgoja
lopatara financijski su profitabilne; ostvareni profit
kreće se od 1,826.000 HRD (varijanta III) do 2,763.000
HRD (varijanta II), po ha pašne površine.
2. Najveći financijski učinak u farmskom uzgoju
postiže se u kombinaciji sa stočarskom proizvodnjom,
poglavito govedarstvom (varijanta II).
3. Financijski rezultati farmskog uzgoja kao specifičnog
oblika biološke proizvodnje, ovisni su o umijeću
i dosljednosti provedbe one tehnike i tehnologije uzgoja
koja najviše odgovara prirodnim obilježjima lopatara,
osobito zahtjevu glede staništa (ekološka prikladnost
lokaliteta).


4. Farmski uzgoj lopatara za Hrvatsku, uz ostalo,
ima i strategijsko značenje glede gospodarenja površinama
koje se trenutačno ne nalaze pod poljoprivrednom
i šumskom proizvodnjom (u istočnoj Hrvatskoj
oko 100.000 ha), što će rezultirati povećanjem izvoza
mesa divljači.
LITERATURA


Adam, J., Asher, G.: Deer Growth and Production. ProZealand
Deer Farmers Association 11th Annual Conceedings
of a deer course for veterinarians, New Zeaference,
Palmerston North, 1986, 28-30.
land veterinary association, Deer branch course: No Brna, J., Nikolandić, D., Majera, M.: Juvenilan i sub3,
1986, 8-16. adultan razvoj jelenčića (C. elaphus L.) u ograđenom


Asher, G.: Management of Farmed Fallow Deer. New uzgajalištu. Znanost i praksa u poljoprivredi i pre




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 34     <-- 34 -->        PDF

hrambenoj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet, OsiCollie,
J.: The Basic Principles of Farming Deer. New
jek, 1989, 1-24. Zealand Deer Farmers Association 11th Annual Con


Brna, J., Urošević, B., Manojlović, L.: Juvenilan i ference, Palmerston North, 1986, 15-19.
subadultan razvoj jelena (C. elaphus) u farmskom Fraser, R.: Feed Management Budget. Proceedings of a
uzgoju. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambedeer
course for veterinarians, New Zealand veterinary
noj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet, Osijek, 1992, association, Deer bransch course: No 5, 1988,
17-23. 196-206.


Brna, J., Nikolandić, D., Majera, M.: Prilog poznavaLosos,
S. Podebradsky, Z.: Ekonomika, Farmovechovy
nju reproduktivnih svojstava jelena (C. elaphus) u jelenovitych, Practice, 1989, 83-96.
farmskom uzgoju. Znanost i praksa u poljoprivredi i


McCall, J.: An approach to Deer Grazing Management.


prehrambenoj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet.


New Zealand Deer Farmers Association 11th Annual


Osijek, 1992, 25-32.


Conference, Palmerston North, 1986, 24-27.
Brna, J., Manojlović, L.: Reprodukcijska uspješnost lo


patara {Dama dama) u farmskom uzgoju. Radovi. Pavlek, V.: Kalkulacije u stočarstvu. Poljoprivredni naŠumarski
institut, Jastrebarsko, 1992, 133—142. kladni zavod, Zagreb, 1962, 192. stranice.
Brna, J., Manojlović, L., Manojlović, R.: Rast lopaRauš,
D.: Šume i šumarstvo u obnovi i razvoju istočne
tara u farmskom uzgoju {Dama dama L.). Rukopis, Hrvatske. Obnova i razvoj istočne Hrvatske, Bizo1993.
vačke Toplice, 1992, 37-60.


SUMMARY: The fallow deer farming in the location Zidine — Višnjica
not far from Slatina has been considered economically. Biological indicators,
farming-investments and basic costs as well returns/ha pasture cover have been
presented. Profitability of three variants farming fallow deer/ha pasture cover,
has been considered.