DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Cres — najveći hrvatski otok. U Geodetskom listu, br. 4/1993, I. Krivičić prikazao je površine otoka Cresa i Krka prema višestrukim snimanjima aerofotogrametrijom u raznim godinama. Tako je aritmetska sredina tri snimanja površina otoka Cresa iznosila 406,47 km2 (u rasponu od 405,78 do 408,16) a otoka Krka od pet snimanja 405,74 km2 (u rasponu od 405,78 do 406,27); površina Cresa grafičkom izmjerom 1930. godine iznosila je 406,21 km2 a otoka Krka 407,25 km2. Aerofotogrametrijsko snimanje dalo je, dakle, prednost otoku Cresu s 0,73 km2 razlike! U publikaciji »Statistika šuma i šumske privrede za 1938. godinu«, koju su uredili T. Španović i R. Antoljak, površina kotara Krk iskazana je sa 428,45 km2, ali je kotar obuhvaćao i otočiće Plavnik i Prvić. Otok Cres bio je pod talijanskom upravom. »Molitva šume« u švicarskom biltenu Hespa Mitteilungen. Kako u Gozdarskom vestniku, br. 10/1993, piše M. Šoštarič, prije dvadesetak godina u švicarskom biltenu Hespa Mitteilungen objavljen je tekst »Molitve šume«, Molitve, koja je 1932. godine lansirana na Pokretnoj poljoprivrednoj šumarskoj izložbi kod nas, a 1937. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu. Bilježimo taj podatak, jer je šumarski dio prve izložbe uredilo Jugoslavensko šumarsko udruženje pod vodstvom tajnika prof. Nikole Neidhardta, dakle u Zagrebu. Ocjena javnosti, piše N. Neidhardt (Šum. list. 1936), ne samo za plakat Molitva šume, nego za sve, bila je pozitivna, a plakati su bili naručivani iz više europskih zemalja (Francuska, Holandija, Rumunjska, npr.). O. P. |