DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 52     <-- 52 -->        PDF

okviru IUFRO održanog u Washingtonu
1969. U dosadašnjim istraživanjima
došao je do zaključka, da »europski
ariš u cijelosti nije ugrožen ali postoji
opasnost gubitka gena za neke regionalne
populacije (npr. ariš u Sudetskom
području, u Poljskoj i dr.);« postoje
i pozitivne perspektive hibrizacije,
posebno meduvrsne između Larix decidua
i L. leptolepis. Popis literature do-


Alojzije Frković


siže 197 jedinica od čega 24 su autorske
tj. J. Šindelafa. Od hrvatskih autor
a navedeni su J. Gračan (Šum. list
1973), M. Vidaković (Topola 1958. s
Jurkovićem i Šum. list 1959.) i F. Mrva
(Gozdarski vestnik, 1977.).


D. Kovačić je, koristeći podatke
D. Klepc a izmjere četiriju stabala (obične
jele, smreke, alepskog bora i bo-
BIBLIOGRAFIJJA
AA
Lovačko-ribarskog vjesnik


esnika
aa


1892-1991
Zagreb, 1993.


»Bibliografije su, uz ostalo, dragocjen
i neophodan izvor i putokaz za
nužno upoznavanje i korištenje svega
onoga što su već drugi utvrdili i objavili
u određenoj oblasti« konstatacija je
prof. dr. Stjepna Bertovića.1 Bertović
je nesumnjivo imao pred očima istraživače
i znanstvene radnike, ali bibliografija
može biti i zanimljivo štivo
i za svakog drugog čitatelja. Za svakog
onog koji osjeća potrebu da nešto više
sazna bilo iz svoje struke bilo u težnji
proširenja općeg znanja. Zašto? Zato
što se u bibliografijama nalaze odgovori
ne samo o onome što je o nečemu objavljeno
nego i kada i koliko u pojedinim
granama neke djelatnosti; nalaze
se odgovori tko su autori i dr. To vrijedi
i za netom objavljenu Frkovićevu
bibliografiju Lovačkog vjesnika, pa i više.
Više zbog jednog od uvodnih tekstova
knjige »Bibliografija Lovačko-ribarskog
vjesnika 1892-1991.«


Tekst poput »Lovačko-ribarski vjesnik
— izlaženje dugo 100 godina« nije
neophodan u jednoj bibliografiji, ali se
Frkoviću tijekom sređivanja bibliografskih
jedinica nametnula ideja, da esejistički
prikaže i povijest tog časopisa,
da prikaže i ono što sam popis bibliografskih
jedinica ne može dati a to je
pogled u povijest osnivača Lovačko-ribarskog
vjesnika, »Prvog obćega hrvat


" Šumarska enciklopedija. II. izdanje, 1. knjiga.


skog družtva za gojenje lova i ribarstva
«, pa i prvi broj današnjega Lovačkog
vjesnika i nosi naslov »Viestnik Prvog
obćeg hrvatskog družtva za gojenje
lova i ribarstva«.


Slijede kratke biografije svih »deset
urednika u 100 godina«, pa se u stanovitoj
mjeri može odrediti i fizionomija
uređivanja pojedinih urednika. Dakako
da pri tome treba imati na umu, da
politika uređivanja ne ovisi samo o
uredniku nego i od drugih činitelja, od
zahtijeva vlasnika lista i općih uvjeta
do odaziva pojedinaca na suradnju. O
tome svjedoči tekst pod naslovom »O
nazivu i izgledu časopisa, učestalosti izlaženja
i opsegu«.


U »Riječi nakladnika«, Ivan Tuškan,
predsjednik Hrvatskog lovačkog
saveza, i Ognjen Krajačić, predsjednik
Hrvatskog društva za gajenja lova
i ribolova, između ostalog kažu: »Na
stranicama Lovačkog vjesnika našli su
mjesto prilozi preko 2.300 stručno najdotjeranijih
ljudi, od sveučilišnih profesora,
uglednih prirodoslovaca, liječnika,
pravnika i šumara, pa do priloga
tzv. malih ljudi, njihovih zapažanja i
iskustva na samom terenu, iz lovišta,
njihovih želja, briga, uspjeha ali i neuspjeha
«. Iz »Riječi nakladnika« saznajemo
i da »stotinu godina Lovačkog
vjesnika, trećeg lista te vrste u Europi,
a vjerojatno i u svijetu, i lovstvo ovih


rovca) dokazao, da »Levakovićeva funkcija
rasta i iz nje izvedene formule za
analizu godišnjeg tečajnog i prosječnog
prirasta ... mogu poslužiti kao pouzdan
i vrlo precizan instrument u numeričkom
bonitiranju šuma i definiranju budućeg
modela referentne sastojine«.
Danas je to računanje olakšano i ubrzano
korišćenjem elektroničkog računa


´a-Oskar Piškorić


naših hrvatskih prostora barem u tom
segmentu pisane lovačke riječi, svrstava
u sam europski vrh«. Saznajemo, da je
Lovački savez izdao preko 50 knjiga u
nakladi od preko 300.000 primjeraka,
a »sve idejom ili iz pera nakladnika i
suradnika Lovačkog vjesnika«.


Današnji Lovački vjesnik bio je do
1948. godine Lovačko-ribarski, pa su i
bibliografske jedinice podijeljene na
područje lovstva i područje ribarstva.
O lovstvu je registrirano 11250 jedinica
(naslova) razvrstanih u 18 skupina i 34
podskupine, a u ribarstvu registrirano
je 449 jedinica razvrstanih u osam skupina
i četiri podskupine. Nabrajanje
skupina i podskupina značilo bi prepisati
tri stranice sadržaja (kazala bibliografskog
teksta) te zbog toga samo navodimo,
da je izdvojeno pojedinačno
14 vrsta dlakave divljači i 10 pernate,
dok su u podskupini »ostale vrste« 26
drugih vrsta dlakavaca, a u podskupini
zaštićene vrste ptica daljnjih dvadesetak
vrsta. Broj riba o kojima je pisano iznosi
dvadesetak, što riječnih, što morskih.


Dio knjige Bibliografija sadrži i popis
autora, podijeljenih na one iz lovstva i
na one iz ribarstva. Popis autora omogućuje
uvid, koliko je pojedini pisac
prisutan u Lov. vjesniku i o čemu je
pisao. Naime, svaka bibliografska jedinica
ima svoj broj, a tih je, kako je