DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
navedeno 11699, i oni su navedeni uz autore te nema »lutanja« po cijeloj bibliografiji2. Još je jedna značajka bibliografije, koja olakšava uvid o čemu autor piše. Autor upozorava: »U koliko iz naslova članka nije dovoljno jasno o čemu se radi, ili se pak željelo pak posebno pojasniti, donijeta je bilješka pisana kurzivnim slogom«. Na pr. 10939 Raić, Lazar: Jedno zaboravljeno djelo Knjiga J. Ettingera3 ili 10931 Mađarski jeleni nagrađeni zlat »U bibliografiju nisu uvršteni recepti lovačke kuhinje, mali oglasi, reklame i slično. Izostavljene su i one kratke vijesti iz rubrike Foto-vijesti, Iz zemlje i svijeta i dr. u kojima je tekst samo opis slike ili pak ne sadrži neke značajnije podatke, odnosno pažnje vrijednih pojava i događaja«. (Frković, str. 32.) nom medaljom. Monografija namijenjena propagandi lovnog turizma, itd. Bibliografija, dakle, omogućuje zainteresiranom da lako dođe do željenog ili potrebnog podatka i pri tom zacijelo teško da će pomisliti, koliko je A. Frković uložio truda, da se do podataka tako lako dođe. Sam piše, daje na bibliografiji počeo raditi sredinom 1990. godine a »posljednju jedinicu krajem siječnja 1992.« time, da je to bio rad uz redovne poslove u Upravi šuma (Delnice). Ali zato »samo na taj način taj opsežni ma 31 To »zaboravljeno djelo« knjiga je J. Etin gera »Sriemsko-slavonsko-hrvatske životinje, zvieri i ptice«, objavljena 1857. godine u Zemunu. Raič je naveo i Ettingerove knjige »Hrvatski lovdžija «, izdane 1897. (—) uz pomoć Hrvatsko-slavonskog šumarsko družtva i »Šumarsko-lovački leksikon«, izdan 1898. terijal, sadržan u člancima i drugim prilozima objavljenih u sto dosadašnjih godišta neće ostati mrtvo slovo na papiru «. Posebno neće ostati mrtvo slovo na papiru ako će za knjigom posegnuti i onaj, kojemu to neće biti samo traženje nekog podatka za daljnju obradu nego i onaj, kojemu će prelistavanje Bibliografije biti poput šetnje našim gajevima, prebivalištima divljači i raznovrsnog ptičjeg svijeta. I konačno. Prvi urednik, a i glavni pokretač, tadanjeg Viestnika Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribolova bio je šumar, prof. F. X. Kesterčanek, a prvi bibliograf istog Vjesnika također šumar, A. Frković. Oskar Piškorić ALOJZIJE FRKOVIĆ KAO PISAC IZ ŠUMARSTVA I LOVSTVA Početkom mjeseca rujna 1993. godine promovirana je još jedna lovačka knjiga autora Alojzija Frkovića, dipl. inž. šumarstva pod naslovom: »Bibliografija lovačko-ribarskog vjesnika 1892-1991.« Izlaganja o djelu i autoru priredili su predsjednici Hrvatskog lovačkog saveza Dr. Maks Karlović i dipl. inž. Željko Štahan. Gospodin Dr. Maks Karlović iznio je opsežan prikaz obujma i vrijednosti radova u »Lovačkom vjesniku iz stručne i znanstvene oblasti veterine. Izuzetno bogati prilozi u Lovačkom vjesniku kroz 100 godina izlaženja odnose se na probleme zaštite prirode. To poglavlje iz »Bibliografije« znalački je interpretirao dipl. inž. Željko Štahan. Mojoj malenkosti pripala je čast da ukratko predstavim autora i njegov uglavnom cjeloviti izdavački opus. Šumarski i lovni stručnjak dipl. inž. Alojzije Frković rođen je 1934. godine u mjestu Vrata kod Fužina u Gorskom kotaru. Simbolično rečeno njegova rodna Vrata bila su mu rano otvorena i otisnuo se Alojzije u »bijeli svijet«. Srednju školu i fakultet završio je u Zagrebu. Prvo radno mjesto mladi Alojzije Frković dobio je u Šumariji Crni Lug. Od 1968. godine do danas nakupio je 35 godina radnog staža na području Uprave šuma Delnice, odnosno Šumskog gospodarstva Delnice. Za sve vrijeme radnog odnosa obavlja poslove lovstva. O njegovom radnom odnosno izdavačkom opusu možemo pročitati na zadnjoj stranici »Bibliografiji«. Međutim, zadužen sam da prigodom pro mocije prokomentiram odnosno istaknem dio aktivnosti autora. Njegov prvi članak u »Lovačkom vjesniku « opisao je nesretno završen lovni dan kada je motor-kotačem lovio jazavca. Tom prigodom ostao je bez lovine, bez motora i bez hlača. Objavio je velik broj popularnih, stručnih i znanstvenih radova iz lovstva, šumarstva i zaštite prirode. Autor »Bibliografije « tvrdi da mu je najveći broj radova izašao u »Lovačkom vjesniku«. Upravo ova »Bibliografija« pomogla mi je da brzo »otkrijem« da sa 77 objavljenih članaka u »Lovačkom vjesniku« Alojzije Frković čvrsto stoji na prvom mjestu. Objavljivao je i u brojnim drugim tiskovnim izdanjima kao »Novi list« Rijeka, »Večernji list«, zatim stručnim informativnim listovima kao: »Goranski list«, »Šumarski list«, »Lovec « Ljubljana, »Lovačke novine« Novi Sad, časopis »Priroda« i list »Hrvatske šume«. Uz brojne članke autor je objavio djela: »Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja« 1981. godine, »Lovački trofeji — obrada ocjenjivanje i vrednovanje « 1989. te najnovije upravo promoviranu »Bibliografiju«. Želim istaći cijenjenim čitateljima da mi je odmah upalo u oči lako snalaženje u »Bibliografiji« i da javnost mo"že lako uočiti da je kroz vrijeme izlaženja »Lovačkog vjesnika« u njemu objavljeno 2615 radova iz uzgoja i zaštite divljači, a svega 300 radova o lovljenju divljači. Iz toga se vidi koje je poruke slao »Lovački vjesnik« lovcima i javnosti, dakle štititi i uzgajati divljač. Vezano uz izdavačku djelatnost navest ćemo nekoliko autorovih zaduženja: niz godina član je savjeta i jedan od urednika znanstveno-stručnog područja Lovstvo u »Šumarskom listu« Hrvatskog šumarskog društva, niz godina član je izdavačkog savjeta Hrvatskog lovačkog saveza, bio je predsjednik Uredničkog odbora zbornika »Gorski kotar« (Delnice 1980), »Fužine« (1986) i »Monografija« Š. G. Delnice (19601980). U zbornicima i monografijama Alojzije Frković je i autor brojnih članaka. Nekoliko stotina objavljenih radova i crtica uglavnom je popratio vlastitim slikovnim prilozima. Valja nabrojati i zasluge Alojzija Frkovića na aktivnostima na zaštiti prirode, predsjednik je Komisije za praćenje populacije risa pri zavodu za zaštitu prirode. Teško je reći koliko je uložio truda na popularizaciji prirode i divljači. Dao je veliki doprinos u okviru istraživačkih projekata na kojima je radio kao npr. istraživanje medvjeda, velikog tetrijeba, propadanja šuma i dr. U svojih 8 olovkom ispunjenih blokova (rokovnika) zabilježio je gotovo svako održano predavanje u lovačkim društvima i savezima, predavanja pri osposobljavanju lovaca pri učlanjivanju u lovačka društva, napore pri osposobljavanju ocjenjivača lovačkih trofeja. Tko bi mogao nabrojati učešće u ispitnim komisijama za stručna osposobljavanja stažista u lovstvu. Predavao je lovstvo i u srednjoj šumarskoj školi u Delnicama. Zahvaljujući upornom radu organizirao je tri važne regionalne izložbe (1965., 1977. i 1987. godine). |