DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Širina godova mjerena je mikroprocesorom, a radiUzorci
tla su uzeti po metodi mikrostaništa, a olovo
je ekstrahirano s 2N HC1 po metodi Brunea i Ellin


jalni prirast za pojedine točke bioindikacijske mreže i


ghausa (1981) te određeno atomapsorpcijskim spekto


vrste drveća uspoređen je sa značajnom oštećenošću


metrom - AAS, Perkin-Elmer 300 S (Seletković
stabala (osutost veća od 25%). et al. 1993).


REZULTATI


Rezultate istraživanja dajemo prema priloženoj
karti Republike Hrvatske u kojoj su označene točke
bioindikacijske mreže 16x16 km i trendovi radijalnoga
prirasta dominantnih vrsta drveća istraživane sastojine
obuhvaćene monitoringom. Uz kartu je i tablica s


RASPRAVA I


Stupanj oštećenosti šuma u Hrvatskoj neprekidno
se povećava u odnosu na podatak prve inventure obavljene
1987. Tada je sveukupna oštećenost šuma iznosila
26%, a 1992. visokih 44% (zajedno mlade i stare
šume).


Sve veće učešće sanitarnih sječa u godišnjim etatima,
a naročito kod obične jele, hrasta lužnjaka i hrasta
kitnjaka koji zajedno sudjeluju s 40% u šumskom fondu,
upozoravaju na teško stanje u šumama Hrvatske.


r


Graf.1. Radijalni prirast i osutost
Radialzuwachs und starke Verlichtung (2-4)


Godina - Jahre


Pri rast-Zuwachs Osutost-Verlichtung


Radijalni prirast i osutost
Radialzuwachs und starke Verlichtung (2-4)


ISTRAŽIVANJA


oznakama: uprava šuma u Hrvatskoj, vrijednosti koordinata
x i y, broja izvrtaka, trenda prirasta, nadmorske
visine točke bioindikacijske mreže te postotka zdravih
i značajno oštećenih stabala (osutost veća od 25%).
Radijalni prirasti prikazani su u 10 grafikona.


ZAKLJUČCI


Činjenicu o ugroženosti hrvatskih šuma propadanjem
potvrđuje i podatak o povećanju sudjelovanja
nepovratno oštećenih stabala koje se povećalo od 8%
u 1987. na 19% u 1993.


U okviru naših istraživačkih zadataka programirali
smo utvrđivanje širine godova dominantnih vrsta
drveća u točkama bioindikacijske mreže 16x16 km,
te usporedbu ovih mjerenja s jakom oštećenošću stabala
krošnje (graf. 1—4).


Graf.3. Radijalni prirast i osutost
Radialzuwachs und starke Verlichtung (2-4)


>5


|Quercus robur|


Godina - Jahre


Prirast-Zuwachs Osutost-Verlichtung


Graf.4. Radijalni prirast i osutost
Radialzuwachs und starke Verlichtung (2-4)


|Quercus petraeaj


Godina - Jahre
Godina - Jahre Prirast-Zuwachs Osutost-Verlichtung
´ -* Prirast-
Zuwachs —
Osutost-Verlichtung