DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 64     <-- 64 -->        PDF

f) suradnja sa Šumarskim fakultetom
i Šumarskim institutom radi primjene
znanstvenih dostignuća u gospodarenju
šumama je brža i učinkovitija.


Sigurno da ovakvo ustrojstvo »Hrvatskih
šuma« ima i negativnosti, no, one
su prije svega posljedica subjektivnih
slabosti i privikavanja na novu organizaciju
(u posljednjih pedeset godina
bilo je desetak reorganizacija u šumarstvu
Hrvatske, što je nedopustivo), timskim
radom riješiti će ih poslovodstvo
i Upravni odbor Poduzeća.


Proces obavljanja poslova putem poduzetnika
je intenzivniji što govori o
tržišnoj otvorenosti »Hrvatskih šuma«,
tako na primjer poduzetnici u 1993. godini
obavljaju 45% radova na uzgajanju
i zaštiti šuma, 31% na sječi i izradi,
41% radova na privlačenju, 31% radova
na prijevozu drva (slično kao i u
razvijenim zemljama Europe i svijeta).


Za sedam RJ nešumarskih djelatnosti
napravljeni su elaborati i u dogovoru s
Vladinim uredom za ekonomiku i restruktuiranje
javnih poduzeća ide se u
pretvorbu.


Što se tiče izdavačke djelatnosti i
promidžbe »Hrvatskih šuma« navesti ću
samo značajnije: uoči Božića 1992. godine
izašla je iz tiska monografija
»ŠUME U HRVATSKOJ«, u studenom
1993. godine predstavljene su
»ČETINJAČE« — drugo prošireno izdanje
akademika Mirka Vidakovića, a
za Božić 1993. izaći će iz tiska ljetopis
»HRVATSKE ŠUME - 93« (u slici,
riječi i broju). Na II. programu Radio
Zagreba svake subote od 8 do 10 sati
predstavlja se javnosti po jedna Uprava
šuma.


Donesena je šumskogospodarska
osnova područja Hrvatske (1991 — 1995)
i Program razvoja (1991-2025).


2. Odnosi »Hrvatskih šuma« i hrvatske
drvne industrije od iznimne su važnosti
za gospodarstvo Hrvatske.
Izvoz ovog kompleksa u 1993. godini
iznosit će gotovo 500 milijuna USD.
No, poslovni odnosi su u ovom trenutku
opterećeni brojnim problemima,
koji proizlaze iz velikih dugovanja (30
milijuna DEM), predimenzioniranosti
kapaciteta primarne prerade (2 do 2,5
puta veći od sječivog etata).


3. Smatram da organizaciju »Hrvatskih
šuma«, p.o. Zagreb ne treba hitnije
mijenjati (u smislu ustrojstva novih
uprava šuma), niti podešavati županijskom
ustroju Republike Hrvatske, jer
za to momentalno nema nikakvih društvenih
ni gospodarskih opravdanja.
Određene subjektivne slabosti koje
su prisutne, otklonit će se unutar ovakove
organizacije.


Inače smatram da je suradnja »Hrvatskih
šuma« s predstavnicima županija
vrlo korektna što omogućava usklađivanje
programa razvoja županija s
programom razvoja Poduzeća (u dijelu
koji se odnosi na šumarstvo, bez obzira
na sjedište uprave šuma).


Predsjedavajući se zahvalio na sudjelovanju
u raspravi i najavljenoj još boljoj
suradnji.


12. Dipl. inž. Marijan Hofer, naš
direktor imao je takve obveze koje nije
mogao otkazati, pa mi dozvolite da na
određeni način dam naš prilog za zaključke,
jer smatramo da se putem aktivnosti
stručno-staleške organizacije
može bitno utjecati na primjenu suvremenijih
tehnoloških rješenja a i u razvoju
boljeg korištenja sirovinskog potencijala,
a u interesu šumarstva i proizvodnje
za koju je presudna vrsta, količina
i kvaliteta sirovine — drva u našem
slučaju.
Drvna industrija i ovim uvjetima uspješno
je rješila niz pitanja koja su značila
konkretnu proizvodnju zahvaljujući
neposrednom pozitivnom odnosu na relaciji
šumarstvo — proizvodnja u preradi
drva i zajednički postavljenim ciljevima.
Ta iskustva treba maksimalno
koristiti za uspostavljanje i razvijanje
takvih poslovnih odnosa, koji će osigurati
još racionalnije korištenje sirovinskog
potencijala i izgradnju novih kapaciteta
za proizvodnju, koja će zadovoljiti
najzahtjevnije potrebe svjetskog tržišta.
Realno je očekivati pozitivne rezultate
jer za to postoje svi preduvjeti


— naši ljudi i postojanje drvne mase
hrasta, bukve, jasena...
Naglašava da iako ovo nije skup poslovnih
ljudi ipak želi iznijeti kako je
zbog načina formiranja cijena oblovine
(trupaca...) i promjene uvjeta plaćanja,
došlo do ozbiljnih problema - teškoća
u redovnoj proizvodnji i drvnoj industriji
- što je negativno utjecalo i na
međusobne odnose na relaciji šumarstvo
- prerada drva.


U zaključke ove Skupštine neka se
ugradi obveza članova — izvršnih organa
HŠD-a da zajednički pristupe izradi
strategije razvoja proizvodnih kapaciteta
na bazi sirovinskog potencijala
i općih uvjeta i zajedničkih interesa.


Predsjedavajući, konstatira da je rasprava
zaključena i predlaže donošenje
odluke o prihvaćanju uvodnog izlaganja,
Izvješćaja pod točkom 2, 3, 4 i 5.
i osnovne smjernice za izradu Programa
rada za 1994. g. i naredno razdoblje,


pod točkom 6. dnevnog reda i davanju
razrješnice Upravnom odboru i Nadzornom
odboru.


Prijedlog je prihvaćen od svih delegata.


Ad. 8.


Predsjednik kandidacijske — izborne
komisije Ivan Dukić ukratko obrazlaže
prijedlog za izbor članova Upravnog
odbora i Nadzornog odbora i to:


UPRAVNI ODBOR


1.
Mr. Darko Beuk, Vinkovci
2.
Prof. dr. Mladen Figurić, Zagreb
3.
Dr. Joso Gračan, Zagreb
4.
Tomica Lešković, dipl. inž., Požega
5.
Božidar Longin, dipl. inž., Split
6.
Prof. dr. Slavko Matić, Zagreb
7.
Adam Pavlović, dipl. inž., Slav.
Brod
8.
Ivan Pentek, dipl. inž., Buzet
9.
Željko Perković, dipl. inž., Delnice
10.
Prof. dr. Branimir Prpić, Zagreb
11.
Zvonko Rožić, dipl. inž., Sisak
12.
Tomislav Starcević, dipl. inž.,
Vrbovec
13.
Nadan Sirotić, dipl. inž., Zagreb
14.
Mr. Ivan Wolf, Bjelovar
15.
Prof. dr. Joso Vukelić, Zagreb
NADZORNI ODBOR


1.
Slavko Šarčević, dipl. inž., Vinkovci
2.
Valerija Vukelić, dipl. inž., Delnice
3.
Vlado Špoljarić, dipl. inž., Zagreb
Zamjenici


1.
Mr. Božidar Pleše, Delnice
2.
Darko Fekeža, dipl. inž., Senj
3.
Ladislav Jursik, dipl. inž., Vinkovci
Prijedlog je prihvaćen od svih delegata,
a jedan uzvanik iz drvne industrije
bio je protiv.


Prof. dr. Slavko Matić, zahvalio se
u ime izabranih članova U.O. i N.O.
i s nekoliko rečenica zahvalio se dosadašnjem
Upravnom odboru na uspješnom
radu u proteklom razdoblju i obećao
da će se još više potruditi, kako
bi opravdali povjerenje delegata i članova
HŠD-a. Posebno se zahvalio dipl.
inž. Adamu Pavloviću čovjeku iz
prakse s terena koji je svojom kvalitetom
stručnjaka šumara dokazao da
može uspješno i pod vrlo nepovoljnim
uvjetima obaviti vrlo složene zadatke.
Nije mu bilo jednostavno dolaziti iz
Slav. Broda do Zagreba i tada kada su