DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Vrste za pošumljavanje Tree species for afforestation Tablica 3 Vrsta drveća Tree species Johe (Alnus sp.) Breze (Betula sp.) Vrbe (Salix sp.) Topole (Populus sp.) Obična smreka (Picea abies (L.) Karsten) Obični bor (Pinus sylvestris L.) Crni bor (Pinus nigra Arnold) Borovac (Pinus strobus L.) Ariši (Larix sp.) Zelena duglazija (Pseudotsuga douglasii Carr.) Alepski i brucijski bor (Pinus halepensis Mili.) (Pinus brutia Ten.) Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) Cedrovi (Cedrus sp.) Način sjetve Method of seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Visina biljaka (1. Visina biljaka u rujnu 1987.; 2. Visina biljaka u kolovozu 1992.; 3. Visinski prirast) - Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha Seed Plants 3000-5000 1000-2000 1000-1500 500-1000 2500-3000 2000-2500 3-5 2000-2500 2-3 1300-2000 1200-1800 1300-2000 3-5 1000-2000 2-3 3-5 1000-2000 2-3 700-1200 Plant height (1. Plant height in September 1987.: Plant height in August 1992.; 3. Height increment) Težina suhe tvari korova (1. Izmjerena težina; 2. Linearno izjednačenje) — Weight of weed dry matter (1. Measuered weight: 2. Linear fit) 3. ZAKLJUČCI Razmatranjem problematike poznavanja i preporuke broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje te služeći se rezultatima naših istraživanja u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama došli smo do ovih zaključaka: 1. Radeći na prirodnom ili umjetnom pomlađivanju, a isto tako na pošumljavanju, moramo nastojati da nam mlade novoosnovane sastojine što prije poprime obilježje šume, sukladno našoj definiciji koja glasi: »Šumu predstavlja šumsko tlo suvislo obraslo drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim) i društvenim (socijalnim) funkcijama šume «. 2. Probleme koji otežavaju ili onemogućavaju prirodnu obnovu u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima možemo razvrstati u tri grupe: - Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, zamočvarenje, isušivanje i dr.). - Izostanak ili nemogućnost kvalitetnog uroda sjemena. - Pogreške u gospodarskim zahvatima posebno u iskorištavanju, njezi i obnovi šuma. - Conclusions 3. Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja vrlo je velik problem broj biljaka i količina sjemena koji će osigurati kvalitetnu odnosno stabilnu i produktivnu sastojinu. Optimalan broj biljaka po jedinici površine u mladim sastojinama osiguravaju im dobru gospodarsku, ekološku i socijalnu budućnost. 4. Rezultati istraživanja u mladim sastojinama (3 i 10 god.) hrasta lužnjaka i običnog graba pokazali su da takve mlade sastojine imaju »kapacitet« od oko 40000 biljaka/ha hrasta i graba s prosječnim stajališnim prostorom od 0,25 m2 po biljci. 5. Ako kvalitetnim i stručnim prirodnim pomlađivanjem uspijemo na stajališni prostor naseliti prije hrast lužnjak od običnog graba, u odnosu 80% naprema 20% u korist lužnjaka, onda možemo sa sigurnošću tvrditi da je prirodno pomlađivanje uspjelo i da takva sastojina ima osiguranu dobru budućnost. 6. Rezultati ovih istraživanja potvrđuju naš stav o potrebi sjetve 800 kg žira po hektaru prilikom umjetne obnove lužnjakovih sastojina. Na taj bi način od oko 160000 komada žira klijanjem i nastankom ponika u sastojinskim uvjetima prosječno u postotku od 25% (20%-30%) dobili oko 40000 mladih biljaka po hektaru. |