DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*. *187.001 (497.13) Šumarski list CXVIII (1994) 81 MEZOFILNA ŠUMA OBIČNOG GRABA (AS. ANEMONE-CARPINETUM BETULI TRINAJSTIĆ 1964) U ISTRI* MESOPHILOUS HORNBEAM-FORESTS (ASS. ANEMOME-CARPINETUM BETULI TRINAJSTIĆ 1964) IN ISTRIA (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** SAŽETAK: Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije u Istri otkrivena je na više mjesta u podnožju flišnih padina sjeverne ekspozicije (Pazin, Cerovje, Jurišići, Dausi) as. Anemone-Carpinetum betuli. Ta je zajednica bila dosad poznata jedino na otoku Krku, gdje se, također, razvija povrh flišne litološke podloge. As. Anemone-Carpinetum betuli razvija se u Istri degradacijom mezofilnih bukovih šuma (Carici pilosae-Fagetum) i termofilnih bukovih šuma (Seslerio autumnalis-Fagetum). Ključne riječi: As. Anemone-Carpinetum betuli, Istra UVOD Obični grab (Carpinus betulus) je po svojoj općoj mone-Carpinetum betuli. Za tu je šumsku zajednicu rasprostranjenosti (arealu) srednjeeuropska vrsta, a po značajno da se razvija na flišnoj litološkoj podlozi. ekologiji mezofit, te indikator određenoga tipa stani Nekako istovremeno opisuje Lausi (1964) iz nepo šta. Ulazi u sastav niza šumskih zajednica s mezofilnim sredne tršćanske okolice čiste sastojine običnoga graba hrastovima (Quercus robur, Q. petraea) i bukvom (Fa pod imenom Asaro-Carpinetum betuli, ali se ta šumska gus sylvatica), a mjestimično, naročito zbog uznapredo zajednica razvija na dnu ponikava s dubokim smeđim vale degradacije (otvaranje sklopa, eksploatacije hra tlom povrh vapnenaca. Tek nedavno opisuju Marin stova ili bukve) izgrađuje i čiste sastojine, najčešće ček et al. (1983) još jednu šumsku zajednicu običnoga niskoga uzgojnog oblika. graba iz graničnog područja Slovenije i Italije, pod U opsegu Sredozemlja obični grab je izuzetno rijeimenom Ornithogalo pyrenaici-Carpinetum. dak i susreće se uglavnom na zaštićenim položajima riječnih dolina ili na većim nadmorskim visinama, U AS. ANEMONE CARPINETUM BETULI Hrvatskom primorju, kao dijelu Sredozemlja pridolazi U BILJNOM POKROVU ISTRE obični grab samo u njegovu sjevernom dijelu i to na Posljednjih godina, tijekom fitocenoloških istraživaotocima Cresu (usp. Ani ć 1953) i Krku (usp. Hor -nja u Istri otkrivena je as. Anemone-Carpinetum betuli vati ć 1947, Trinajsti ć 1964), te u Istri, gdje je najprije u neposrednoj blizini grada Pazina (usp. zabilježen na mnogo mjesta. Comp s et al. 1991), a tijekom 1992. godine otkrivena Prvi je na zanimljivost sastojina običnoga graba u je ta šumska zajednica i na više mjesta u podnožju slovenskom dijelu Istre upozorio M. Wrabe r (1954), flišnih padina sjeverne ekspozicije oko sela Cerovja, upotrijebivši za njih u fitocenološkom smislu ime Jurišića i Dausa, na potezu dugom preko 4 km. Querco-Carpinetum submediterraneum. Nešto kasnije Florni sastav as Anemone-Carpinetum betuli prikaproučava šume običnoga graba na otoku Krku Tri zan je na tablici 1, koja je sastavljena na temelju 5 najstić (1964) i s toga otoka opisuje asocijaciju Anefitocenoloških snimaka. * Istraživanja su financirali JP »Hrvatske šume« i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. ** Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, 41000 Zagreb. |