DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*. *187.001 (497.13) Šumarski list CXVIII (1994) 81


MEZOFILNA ŠUMA OBIČNOG GRABA
(AS. ANEMONE-CARPINETUM BETULI TRINAJSTIĆ 1964) U ISTRI*


MESOPHILOUS HORNBEAM-FORESTS (ASS. ANEMOME-CARPINETUM BETULI
TRINAJSTIĆ 1964) IN ISTRIA (CROATIA)


Ivo TRINAJSTIĆ**


SAŽETAK: Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije u Istri
otkrivena je na više mjesta u podnožju flišnih padina sjeverne ekspozicije
(Pazin, Cerovje, Jurišići, Dausi) as. Anemone-Carpinetum betuli. Ta je zajednica
bila dosad poznata jedino na otoku Krku, gdje se, također, razvija
povrh flišne litološke podloge.


As. Anemone-Carpinetum betuli razvija se u Istri degradacijom mezofilnih
bukovih šuma (Carici pilosae-Fagetum) i termofilnih bukovih šuma (Seslerio
autumnalis-Fagetum).


Ključne riječi: As. Anemone-Carpinetum betuli, Istra


UVOD


Obični grab (Carpinus betulus) je po svojoj općoj mone-Carpinetum betuli. Za tu je šumsku zajednicu
rasprostranjenosti (arealu) srednjeeuropska vrsta, a po značajno da se razvija na flišnoj litološkoj podlozi.
ekologiji mezofit, te indikator određenoga tipa stani


Nekako istovremeno opisuje Lausi (1964) iz nepo


šta. Ulazi u sastav niza šumskih zajednica s mezofilnim


sredne tršćanske okolice čiste sastojine običnoga graba


hrastovima (Quercus robur, Q. petraea) i bukvom (Fa


pod imenom Asaro-Carpinetum betuli, ali se ta šumska


gus sylvatica), a mjestimično, naročito zbog uznapredo


zajednica razvija na dnu ponikava s dubokim smeđim


vale degradacije (otvaranje sklopa, eksploatacije hra


tlom povrh vapnenaca. Tek nedavno opisuju Marin


stova ili bukve) izgrađuje i čiste sastojine, najčešće


ček et al. (1983) još jednu šumsku zajednicu običnoga


niskoga uzgojnog oblika.


graba iz graničnog područja Slovenije i Italije, pod


U opsegu Sredozemlja obični grab je izuzetno rijeimenom
Ornithogalo pyrenaici-Carpinetum.
dak i susreće se uglavnom na zaštićenim položajima
riječnih dolina ili na većim nadmorskim visinama, U AS. ANEMONE CARPINETUM BETULI
Hrvatskom primorju, kao dijelu Sredozemlja pridolazi U BILJNOM POKROVU ISTRE
obični grab samo u njegovu sjevernom dijelu i to na Posljednjih godina, tijekom fitocenoloških istraživaotocima
Cresu (usp. Ani ć 1953) i Krku (usp. Hor -nja u Istri otkrivena je as. Anemone-Carpinetum betuli


vati ć 1947, Trinajsti ć 1964), te u Istri, gdje je najprije u neposrednoj blizini grada Pazina (usp.
zabilježen na mnogo mjesta. Comp s et al. 1991), a tijekom 1992. godine otkrivena


Prvi je na zanimljivost sastojina običnoga graba u je ta šumska zajednica i na više mjesta u podnožju
slovenskom dijelu Istre upozorio M. Wrabe r (1954), flišnih padina sjeverne ekspozicije oko sela Cerovja,
upotrijebivši za njih u fitocenološkom smislu ime Jurišića i Dausa, na potezu dugom preko 4 km.
Querco-Carpinetum submediterraneum. Nešto kasnije Florni sastav as Anemone-Carpinetum betuli prikaproučava
šume običnoga graba na otoku Krku Tri zan
je na tablici 1, koja je sastavljena na temelju 5


najstić (1964) i s toga otoka opisuje asocijaciju Anefitocenoloških
snimaka.


* Istraživanja su financirali JP »Hrvatske šume« i Ministarstvo
znanosti Republike
Hrvatske.
** Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, 41000 Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 16     <-- 16 -->        PDF

As. Anemone-Carpinetum betuli Trinajstić 1964 Tablica 1.


Karakt. vrste asocijacije i sveze


{char, all.) Carpinion betuli:


A Carpinus betulus (loc.)
Prunus avium
Acer campestre


B Crataegus laevigata
Lonicera caprifolium
Carpinus betulus (loc.)
Acer campestre


C Anemone nemorosa(\oc.)
Symphytum tuberosum
Pulmonaria officinalis
Lilium martagon
Cyclamen purpurascens
Mercurialis perennis
Ficaria verna


Karakteristične vrste reda (char, ordo)
Fagetalia i razreda (char, class)
Querco-Fagetea:
A Fagus sylvatica


Acer obtusatum
Clematis vitalba
Quercus cerris
Sorbus torminalis


B Ligustrum vulgare
Corylus avellana
Rubus hirtus
Evonymus verrucosa
Fraxinus ornus


C Galanthus nivalis
Hedera helix
Allium ursinum
Melica uniflora
Lilium martagon
Euphorbia dulcis
Carex digitata
Arum maculatum
Carex pilosa
Galium sylvaticum
Euphorbia amygdaloides
Dentaria bulbifera
Isopyrum thalictroides
Polygonatum multiflorum
Primula vulgaris
Scilla bifolia
Galeobdolon luteum
Viola reichenbachiana
Helleborus istriacus
Gagea lutea
Lathyrus vernus
Brachypodium sylvaticum
Campanula trachelium
Sanicula europaea
Carex sylvatica


Pratilice (Comp.):
A Robinia pseudacacia
Salix caprea


B Rubus fruticosus
C Ruscus aculeatus
Fragaria vesca


A) Sloj drveća (Trees), B) Sloj grmlja (Schrubs), C) Sloj niskog rašća (Herbs)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 17     <-- 17 -->        PDF

RASPRAVA


Mezofilne šume običnoga graba zauzimaju svagdje
u Hrvatskom primorju, kako je to uvodno istaknuto,
vrlo ograničene površine, jer su i ekološki uvjeti potrebni
za njihov razvitak vrlo ograničeni. Zasada su
ipak najveće površine otkrivene u Istri i što je vrlo
značajno, uvijek u dodiru s bukovim šumama. Kod
Pazina su to bukove šume s dlakavim šašem (Carici
pilosae-Fagetum), značajnom srednjoeuropskom šumskom
zajednicom, a kod Cerovja, Jurišića i Dausa s
bukovim šumam s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-
Fagetum). Iz navedenoga možemo doći di zaključka
da su mezofilne šume običnoga graba u Istri
nastale antropogenom degradacijom bukovih šuma, a
sačuvale su se do danas samo na onim mjestima, gdje
tisućgodišnji čovjekovi utjecaji nisu u znatnijoj mjeri
promijenili prvotne ekološke uvjete. Tome u prilog
ide svakako flišna litološka podloga koja uvjetuje razvitak
dubljih tala s velikim kapacitetom za vodu, na
što su svojevremeno upozorili M. Wrabe r (1960) i


I. Horvat (1962).
Sama bukva kao primarni edifikator šumske vegetacije
na razmjerno malenim nadmorskim visinama flišnoga
dijela Istre ukazuje nam na činjenicu da su
bukove šume u prvotnom šumskom pokrovu toga dijela
Hrvatskog primorja bile razvijene na vrlo velikim
površinama. Osim toga najnovija su istraživanja
(Comps et. al. 1991) pokazala, da se populacije bukve
u Istri genetički unekoliko razlikuju od srednjoeurop


skih populacija bukve. Navedene nove spoznaje o genetičkim
osobitostima istarskih populacija bukve predstavljaju
značajnu osnovicu za proučavanje genofonda
europske bukve, pa iako te populacije nemaju neko
veće gospodarsko značenje, zbog malenih površina
koje zauzimaju, njihova je prirodoznanstvena važnost
velika. Zbog toga bi još preostale bukove sastojine u
razmjerno uskom flišnom dijelu Istre trebalo na neki
način zaštititi od nestanka.


Analiziramo li sveukupni florni sastav običnoga
graba sa šumaricom, što je prikazan na tablici 1, možemo
jasno uočiti da u njemu prevladavaju sve od
reda mezofilne srednjoeuropske vrste koje u Sredozemlju
ili ne rastu ili su u njemu izuzetno rijetke. To
nam ukazuje na pretpostavku da su dijelovi Istre i
danas potopljenog Kvarnerskog zaljeva tijekom zadnjega
ledenog doba mogli poslužiti kao pribježište (refugij)
mezofilnoj šumskoj vegetaciji koja se kasnije,
poboljšanjem općih klimatskih prilika iz takvih pribježišta
raširila u prostor jugoistočnih Alpa i zapadnih
Dinarida. Takve pretpostavke potkrepljuju i rezultati
palinoloških istraživanja (usp. Šercelj 1970), jer je
upravo na temelju palinoloških istraživanja bilo ustanovljeno
da je skoro čitavo područje južne Europe za
maksimuma wurmske oledbe bilo bez šumskog pokrova
i obraslo travnjačkom vegetacijom (usp. Beug
1967).


ZAKLJUČAK


Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije
u Istri, analizi su podvrgnite i sastojine običnoga
graba (Carpinus betulus) kod Pazina, te na potezu
između Cerovja i Dausa. tom je prilikom ustanovljeno
da navedene šumske sastojine pripadaju as. Anemone-


Carpinetum betuli, zajednici koja je bila dosad poznata
jedino s otoka Krka.


As. Anemone-Carpinetum betuli razvila se u Istri
degradacijom bukovih šuma as. Carici pilosae-Fagetum
i Seslerio autumnalis-Fagetum.


LITERATURA


Anić, M., 1953: Pitomi kesten na Cresu. Glasn. Šum. Pokuse
11: 321-356.


Beug, H. J., 1967: On the forest history of the Dalmatian
coast. Rev. Paleobot. Palynol 2: 271-279.


Comps, B., Thiebaut, B., Sugar, I., Trinajstić, I.,
Plazibat, M.: 1991: Genetic variation of the Croatian
beach stands (Fagus sylvatica L.): spatial differentiation
in connection with the environment. Ann.
Sci. For. 48: 15-28.


Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
Prir. Istraž. lugosl. Akad. 30. Acta Biol. 2. Zagreb.


Horvatić, S.. 1947: Prilog poznavanju flore otoka Krka.
Biol. Glasn. 1: 5-12.


Lausi, D., 1964: Vorlaufiger Ueberblick iiber die Vegetation
der Triester Karstdolinen. Acta Bot. Croat. Vol.
Extraord. 65-71.


Marinček, L., poldini, L., Zupančić, M., 1983: Ornithogalo
pyrenaici-Carpinetum ass. nova. in Slowenien
und Friaul-lulisch Venetien. Rasprave 4. razr. SAZU
24(5): 261-328.


Šercelj, A., 1970: Das Refugialproblem und die spatglaziale
Vegetationsentwicklung im Vorfeld des Siidostalpenraumes.
Mitt. Ostalp. —din. Pflanzensoziol.
Arbeitsgem. 10:(2): 76-78.


Trinajstić, I., 1964: O vegetacijskom pokrovu otoka Krka.
Acta Bot. Croat. 23: 119-134.


Wraber, M., 1954: Glavne vegetacijske združbe slovenskega
krasa s posebnim obzirom na gospodarske in
melioracijske možnosti Gozdarski vestnik 1954
(9-10): 282-295.


Wraber, M., 1960: Fitosociološka raščlanitev gozdne vegetacije
v SLoveniji. Zbornik o 150-letnici Botaniškega
vrta v Ljubljani 49—96. Ljubljana.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 18     <-- 18 -->        PDF

SUMMARY: Some tige ago the ass. Anemone-Carpinetum betuli was
discovered on the flysh of the island of Krk around Dobrinj (Trinajstić
1964) Recently the said associatian has been discovered also in close vicinity
of Pazin in Istria (cf. Comps and co. 1991) and during 19 in several places
on the northern flysh slopes around the villages of Cerovje, Jurišići and
Dausi, too. And while on the island of Krk due to a high anthropogenic
degradation, it was impossible to study the genesis of this association in Istria
its appearance proved to be the result of the beech forests (ass. Catici pilosae-
Fagetum, Seslerio autumnalis-Fagetum) degradation. This may be clearly seen
from its total floristic composition.