DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 639.1 (497.13) Ovis ammon musimon Pallas. Šumarski list CXVIII (1994) 91 USPOREDBA TROFEJNE VRIJEDNOSTI NEKIH POPULACIJA MUFLONA (Ovis ammon musimon Pallas.) U HRVATSKOJ COMPARISON OF TROPHY VALUE OF SOME MOUFLON POPULATION (Ovis ammon musimon Pallas.) IN CROATIA Dominik RAGUŽ, Marijan GRUBEŠIĆ, Josip TOMLJANOVIĆ i Ivan MARKOTA* SAŽETAK: Muflon (Ovis ammon musimon Pallas.) predstavlja značajnu lovnogospodarsku vrstu u Hrvatskoj. Nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali mediteranskog i submediteranskog pojasa naše države daju dobre mogućnosti intenziviranju lovnog gospodarenja. Dosadašnja pozitivna iskustva s uzgojem muflona na pojedinim lokalitetima stavljaju ga u prvi plan za daljnje smjernice gospodarenja. Istraživanjem trofejne strukture muflona u lovištima »Vranjak« Ploče i »Žrnovnica« Senj te njihovom usporedbom potvrđuje se opravdanost daljnjeg uzgoja i rasprostranjenja te vrste. Lovište »Vranjak« nalazi se u mediteranskom, a »Žrnovnica« u submediteranskom pojasu. Obradom i analizom podataka od 49 stečenih trofeja u lovištu »Vranjak« i 27 trofeja iz lovišta »Žrnovnica«, dolazi se do zaključka da nema signifikantnih razlika između te dvije populacije. Istraživanja pokazuju da razlika u klimatskim i vegetacijskim elementima nije uzrokovala promjenu u trofejnoj strukturi populacije. Nasljedne osobine obiju populacija su istovjetne jer obje potječu s Brijuna. Manje razlike koje nastaju u strukturi trofeja odraz su gospodarskih zahvata i ciljeva gospodarenja. Obje populacije imaju izuzetno dobar trend razvoja rogovlja, tako da već nakon tri godine gotovo da nema muflona čiji trofeji ne dostižu jednu od medalja. Spomenuta lovišta, uz još nekolicinu, daju garanciju uspjeha u lovnom gospodarenju muflonom u prikladnim staništima, na jadranskim otocima, uz obalu i širem zaobalju odnosno u mediteranskom i submediteranskom pojasu Republike Hrvatske. Ključne riječi: muflon, lovište, stanište, trofej, ocjena trofeja. UVOD Lovnogospodarski potencijali Republike Hrvatske Stoga muflon (Ovis ammon musimon Pal.) zasigurno korišteni su, u cjelini gledano, u znatno manjem oppredstavlja vrstu kojoj treba posvetiti veću pozornost. segu nego što je to realno moguće. Nesumnjivo da je Donedavno prisutnu domaću ovcu najbolje može zamipodručje mediterana i submediterana (jadranski otoci, jeniti divlja. Hrana, klima, tlo, vegetacija, a napose obalni pojas i zaobalje) izuzetno pogodan prostor za povećani mir, daju uvjete za uzgoj muflona u slobodnoj intenzivnije lovnog gospodarenja. Napušteni pašnjaci, prirodi. napuštanje ekstenzivne poljoprivrede, smanjenje broja stanovnika na većem dijelu tog prostora stvara uvjete Muflon je počeo osvajati područja izvan svog priza proširenje i intenziviranje lovnog gospodarenja, pa rodnog areala (Sardinija i Korzika) davne 1730. godine se tako stvaraju stanišne prilike za uzgoj nekoliko vrsta kada ga princ Eugen Savojski naseljava u park Belveosobito dlakave krupne i sitne divljači. der pokraj Beča. Kasnije je ta vrsta naseljena u Švicar sku, Njemačku, Francusku, Mađarsku, Luksemburg, Lovno gospodarenje na navedenim prostorima Nizozemsku, Poljsku, Češkoslovačku (koja je postaje potvrđuje uspješno razvijanje populacije muflona, lopa vodeća zemlja u uzgoju muflona i kvaliteti trofeja) tara i divljih svinja uz autoktonu jarebicu kamenjarku. Bugarsku, Belgiju i dr. * Prof. dr. se. Dominik Raguž, Šumarski fakultet, Zagreb, mr. Pored uzgoja u slobodnoj prirodi postoje dobri se. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Zagreb, Josip Tomljanović, LD »Jarebica« Senj, Ivan Markota, LD »Vranjak« Ploče. uvjeti za podizanje ograđenih lovišta ili uzgajališta div |