DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630* 639.1 (497.13) Ovis ammon musimon Pallas. Šumarski list CXVIII (1994) 91


USPOREDBA TROFEJNE VRIJEDNOSTI NEKIH POPULACIJA MUFLONA
(Ovis ammon musimon Pallas.) U HRVATSKOJ


COMPARISON OF TROPHY VALUE OF SOME MOUFLON POPULATION
(Ovis ammon musimon Pallas.) IN CROATIA


Dominik RAGUŽ, Marijan GRUBEŠIĆ, Josip TOMLJANOVIĆ i Ivan MARKOTA*


SAŽETAK: Muflon (Ovis ammon musimon Pallas.) predstavlja značajnu
lovnogospodarsku vrstu u Hrvatskoj. Nedovoljno iskorišteni prirodni potencijali
mediteranskog i submediteranskog pojasa naše države daju dobre mogućnosti
intenziviranju lovnog gospodarenja. Dosadašnja pozitivna iskustva s
uzgojem muflona na pojedinim lokalitetima stavljaju ga u prvi plan za daljnje
smjernice gospodarenja. Istraživanjem trofejne strukture muflona u lovištima
»Vranjak« Ploče i »Žrnovnica« Senj te njihovom usporedbom potvrđuje se
opravdanost daljnjeg uzgoja i rasprostranjenja te vrste. Lovište »Vranjak«
nalazi se u mediteranskom, a »Žrnovnica« u submediteranskom pojasu. Obradom
i analizom podataka od 49 stečenih trofeja u lovištu »Vranjak« i 27
trofeja iz lovišta »Žrnovnica«, dolazi se do zaključka da nema signifikantnih
razlika između te dvije populacije. Istraživanja pokazuju da razlika u klimatskim
i vegetacijskim elementima nije uzrokovala promjenu u trofejnoj strukturi
populacije. Nasljedne osobine obiju populacija su istovjetne jer obje potječu
s Brijuna. Manje razlike koje nastaju u strukturi trofeja odraz su gospodarskih
zahvata i ciljeva gospodarenja. Obje populacije imaju izuzetno dobar trend
razvoja rogovlja, tako da već nakon tri godine gotovo da nema muflona čiji
trofeji ne dostižu jednu od medalja. Spomenuta lovišta, uz još nekolicinu,
daju garanciju uspjeha u lovnom gospodarenju muflonom u prikladnim staništima,
na jadranskim otocima, uz obalu i širem zaobalju odnosno u mediteranskom
i submediteranskom pojasu Republike Hrvatske.


Ključne riječi: muflon, lovište, stanište, trofej, ocjena trofeja.


UVOD


Lovnogospodarski potencijali Republike Hrvatske Stoga muflon (Ovis ammon musimon Pal.) zasigurno
korišteni su, u cjelini gledano, u znatno manjem oppredstavlja
vrstu kojoj treba posvetiti veću pozornost.
segu nego što je to realno moguće. Nesumnjivo da je Donedavno prisutnu domaću ovcu najbolje može zamipodručje
mediterana i submediterana (jadranski otoci, jeniti divlja. Hrana, klima, tlo, vegetacija, a napose
obalni pojas i zaobalje) izuzetno pogodan prostor za povećani mir, daju uvjete za uzgoj muflona u slobodnoj
intenzivnije lovnog gospodarenja. Napušteni pašnjaci, prirodi.
napuštanje ekstenzivne poljoprivrede, smanjenje broja
stanovnika na većem dijelu tog prostora stvara uvjete Muflon je počeo osvajati područja izvan svog priza
proširenje i intenziviranje lovnog gospodarenja, pa rodnog areala (Sardinija i Korzika) davne 1730. godine
se tako stvaraju stanišne prilike za uzgoj nekoliko vrsta kada ga princ Eugen Savojski naseljava u park Belveosobito
dlakave krupne i sitne divljači. der pokraj Beča. Kasnije je ta vrsta naseljena u Švicar


sku, Njemačku, Francusku, Mađarsku, Luksemburg,


Lovno gospodarenje na navedenim prostorima


Nizozemsku, Poljsku, Češkoslovačku (koja je postaje


potvrđuje uspješno razvijanje populacije muflona, lopa


vodeća zemlja u uzgoju muflona i kvaliteti trofeja)


tara i divljih svinja uz autoktonu jarebicu kamenjarku.


Bugarsku, Belgiju i dr.


* Prof. dr. se. Dominik Raguž, Šumarski fakultet, Zagreb, mr.
Pored uzgoja u slobodnoj prirodi postoje dobri


se. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Zagreb, Josip Tomljanović,
LD »Jarebica« Senj, Ivan Markota, LD »Vranjak« Ploče. uvjeti za podizanje ograđenih lovišta ili uzgajališta div




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 26     <-- 26 -->        PDF

ljači, gdje bi se na manjem prostoru moglo, uz boljukontrolu, uzgajati veći broj grla. Dosadašnja iskustvau gospodarenju s muflonom na primorskom dijelu Re-


CILJ


Prvi primjerci muflona na našem prostoru datirajujoš od 1927. godine, kada je unesen iz Italije u lovištena obroncima Fruške Gore kod Iloka. Na tom prostoru


publike Hrvatske dala su vrlo dobre rezultate koje
treba analizirati i uzeti kao primjer za buduće intenziviranje
lovnog gospodarenja na tim prostorima.


RADA


održao se do drugog svjetskog rata. Tijekom rata populacija
je potpuno uništena pa je muflon ponovno
naseljen 1954. godine iz Njemačke (Sabljić 1989).


Karta 1
Prikaz položaja lovišta »Žrnovnica« Senj i »Vranjak«
Ploče na karti Republike Hrvatske




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Akcija introdukcije muflona uzima maha 60-ih godina,
ovog stoljeća. Mufloni su naseljavani, uglavnom
s Brijuna, na nekoliko lokaliteta: na Cresu su ispušteni
I960., na Psunju 1961., na Petrovu Goru 1968., na
Biokovo i Pelješac 1970., kod Kutine 1974. na Dugi
otck 1975., iznad Rijeke 1977., kod Ploča 1978., kod
Senja 1980. Toj značajnoj gospodarskoj vrsti posvećena
je pozornost u cijeloj Hrvatskoj, bez obzira na klimatsku
i vegetacijsku zonu, tako da muflonsku divljač
imamo naseljenu (iako najvećim dijelom u ograđenom
prostoru) u lovištima od krajnjeg istoka do krajnjeg
zapada Hrvatske (Matošević 1989).


U mediteranskom i submediteranskom području
nalazimo najviše lokaliteta s muflonom, oko dvije trećine
od ukupnog broja lokaliteta. To je i razumljivo,
jer je iskonski muflon vezan za mediteran, pa se u
tom podneblju i najlakše uzgaja.


Nažalost, osim podataka o lokalitetima i oskudnih
podataka o brojnom stanju vrlo se teško dolazi do
detaljnih podataka koji bi karakterizirali pojedinu od
navedenih populacija te koji bi se mogli usporediti s
ciljem utvrđivanja pozitivnih i negativnih mjera dosa


dašnjeg gospodarenja odnosno predlaganja najpovoljnijih
zahvata u daljnjem gospodarenju. Iako su bilježeni
neki osnovni podaci o broju grla, visini odstrela i
vrijednostima trofeja, često nisu primjereno sistematizirani,
vezani za starost jedinki i vrijeme odstrela pa
se teže koriste prilikom analize gospodarenja i usporedbi
s drugim populacijama.


Srećom, postoje ponegdje vrijedni i dobro sistematizirani
podaci, pa je njihov prikaz i interpretacija
znatno olakšana, a rezultati pouzdano predstavljaju
populaciju iz koje potječu. Prikaz trofejne strukture
muflonske divljači iz lovišta »Žrnovnica« Senj već je
detaljno obrađen i prezentiran (Tomljanović & ali.
1993). Djelomično će ti rezultati biti korišteni i u
ovom radu. Težište rada odnosi se na populaciju muflona
odnosno njihovu trofejnu vrijednost u lovištu
»Vranjak« Ploče.


Cilj ovog rada je s jedne strane usporediti te dvije
populacije muflona, a s druge strane ukazati na velike
lovnogospodarske potencijale našeg mediteranskog
podneblja, gdje se lovno gospodarenje nameće kao
alternativa napuštenom stočarstvu.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA


Populacija muflona, koja se u ovom radu želi predstaviti
nalazi se u lovištu »Vranjak« kojim gospodari
istoimeno lovačko društvo iz Ploča. Prostor na kome
se mufloni nalaze i uzgajaju ograničen je na revir
Striževo. Spomenuti revir nalazi se na poluotoku koji
je okružen morem neretvanskog kanala te pločanskim
zaljevom. Sjeverna, kopnena, granica je jadranska magistrala
(karte). Revir ima izdužen oblik. Proteže se
paralelno s morskom obalom u smjeru jugoistok—sjeverozapad
u dužinu od oko 5 km i širinu 1—2 km.
Taj prostor ima površinu od oko 600 ha. Nadmorska
visina kreće se od 0—329 metara, koliko iznosi najviši
vrh u središnjem dijelu revira.


Reljef ima krške osobine koje proizlaze iz matične
podloge — vapnenca. Dubina tla ovisi o poziciji vegetacijskom
pokrovu koji ga štiti, a u udolinama nalazimo
manje obradive površine tamo gdje je nešto više tla.


Klima ovog prostora prema Koppenovoj klasifikaciji
spada u osnovni tip klime sredozemnih obala (Csa),
obilježavaju je vruća, suha, i vedra ljeta s količinom
oborina manjom od 40 mm u najsušnijem mjesecu
(Bertović 1975).


Najbliža meteorološka stanica koja predstavlja ovo
područje je Opuzen čiji su višegodišnji prosjeci slijedeći:


— srednja godišnja temperatura zraka: 16,0C
— srednja godišnja količina oborina: 1312 mm
— apsolutni maksimum temperature zraka: 38,5 C
— apsolutni minimum temperature zraka: —8,6 C
— srednje kolebanje temperature zraka: 17,7 C
— moguća pojava mraza — od studenog do ožujka
Obraslost cijelog prostora drvenastom vegetacijom
vrlo je dobra, a predstavljena je zimzelenim i listopadnim
drvećem tog podneblja. Revir se nalazi u području
šume hrasta crnike (Orno — Quercetum ilicis). Glavna
vrsta i nositelj vegetacije na ovom prostoru je hrast
crnika (Quercus ilex), a uz njega su u većoj mjeri
prisutni zelenika, mirta, planika, vrijes, krkavina, lovor
te povijuše među kojima prednjači bršljen. Među travnom
vegetacijom prednjači samonikla djetelina koja
daje vrlo bogatu pašu.


Iako je malo crnikovih šuma ostalo očuvanih i u


Slika 1
Drvenasta vegetacija u lovištu »Vranjak« Ploče pruža
muflonima adekvatni zaklon i izvor hrane




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 28     <-- 28 -->        PDF

svom iskonskom obliku, unatoč znatnom stupnju degradacije
i na ovom području ipak nalazimo manjepovršine sa starim stablima crnike koja gotovo redovitoi obilno rode žirom, što predstavlja jedan od vrlovažnih izvora prirodne hrane za muflone. Upravo radisastava vrsta, postojeća vegetacija daje izuzetno dobreuvjete za lovno gospodarenje na ovom prostoru jerosigurava mir, hranu i zaklon divljači tijekom cijelegodine. (Slika 1)


Najveći problem u toj klimatskoj zoni predstavlja
voda, no na sreću u reviru Striževo postoje izvori koji
su većim dijelom godine aktivni. Za najsušniji dio godine
izgrađene su cisterne iz kojih se koristi voda za
divljači. Pored toga u neposrednoj blizini revira nalaze
se Bačinska jezera pa divljač na njima nalazi potrebnu
vodu. Problem je u tome što mufloni da bi došli do
te vode moraju iz revira Striževo prelaziti jadransku
magistralu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 29     <-- 29 -->        PDF

MATERIJAL I METODE


Razvoj populacije muflona u lovištu Vranjak


Populacija muflona u lovištu »Vranjak« porijeklom
je s Brijuna. Prvi primjerci muflonske divljači na područje
Ploča isporučeni su 14. studenog 1978. godine
u predio Tatinje — Višnjice. Tu početnu skupinu činilo
je ukupno 6 grla u omjeru 2:4 u korist ženki. Na
izuzetno pogodnom staništu, zalaganjem lovaca tog
područja, uz dobar genetski potencijal ta je populacija
napredovala u brojčanom i trofejnom smislu iznad očekivanja.


Uzgoju i zaštiti muflona posvećena je posebna pozornost,
a uz korištenje znanstvenih dostignuća načinjena
je studija o stanišnim prilikama za uzgoj muflona
i na osnovi toga izrađeni su prijedlozi i smjernice daljnjeg
gospodarenja (Ibrovi ć 1981).


«4* | f


Slika 2
Kapitalni trofej muflona iz lovišta »Vranjak« Ploče


Prema podacima na osnovi prebrojavanja divljači


(25. travnja 1993. godine) u lovištu »Vranjak« obitava
173 grla muflona (Radonić 1993).
Nažalost, na ovako briljantan razvoj brojnog stanja
muflona i njihove trofejne strukture nesumljivo je ne-


Dobar razvoj fonda muflona omogućio je relativno
brzo odstrel, kao sastavni dio elemenata gospodarskog
zahvata. Prvi odstrel muflona izvršen je 13. siječnja
1983. godine, dakle za nešto više od 4 godine nakon
ispuštanja. Odstrijeljen je trofej od 195,5 točaka. Taj
muflon bio je star samo tri godine (dakle jedinka koja
je odhranjena u ovom reviru). Prve procjene upućivale
su na to da sva grla starija od 3,5 godine nose zlatnu
trofeju, što se kasnije odstrelom i potvrdilo.


Trend dobrog razvoja populacije muflona nastavljen
je kontinuirano, tako da je 1989. godine u lovištu
»Vranjak« obitavalo preko 150 grla. Od 1978. do 1989.
odstrijeljeno je 25 jedinki, uglavnom visoke trofejne
vrijednosti. Čak 20 grla steklo je medalje i to: 4 zlatne,
6 srebrnih i 10 brončanih. Zlatni trofeji muflona iz
ovog lovišta obišli su nekoliko domaćih i svjetskih
izložaba, poput npr. Nitre. (Slika 2 i 3)


Slika 3
Mlada perspektivna grla muflona garancija su za daljnje
uspješno gospodarenje


gativno utjecala agresija na Republiku Hrvatsku, koja
se izravno ili neizravno odrazila u velikoj mjeri na
lovno gospodarenje na cijelom prostoru Hrvatske, pa
tako i u lovištu »Vranjak«.


PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA


Zahvaljujući dobro vodenoj evidenciji odstrijeljenih
grla u lovištu, od početka odstrela do kraja 1992.
godine, izvor potrebnih podataka nalazi se u trofejnim
listovima, koji je službeni dokument ocjene svakog
trofeja. Već prilikom prikupljanja trofejnih listova isti
su svrstani u grupe prema starosti grla u trenutku
odstrela. Prikupljeni su podaci za 49 trofeja i prikazani
u tablici 1.


U tablici su pored broja grla u pojedinoj godini
starosti date vrijednosti za svako grlo po elementima
izmjere (dužina rogova, opsezi, raspon rogova), te su


marno vrijednosti za ljepotu (boja, zakrivljenost, prstenastost),
a na kraju kao glavni element vrijednosti
trofeja — ukupan broj bodova.


Već iz tabelarnih podataka, bez posebne obrade i
sistematiziranja, mogu se uočiti elementi koji daju posebnu
vrijednost muflonima iz ovog lovišta. U drugoj
godini života imamo grla koja su dostigla srednju dužinu
rogova od 62,5 cm te trofejnu vrijednost od 169,40
točaka. Grla u trećoj godini života nose rogove do
73,5 cm dužine i 190,60 točaka. Od 17 odstrijeljenih
grla starosne dobi između 24 i 36 mjeseci, 10 ili 58,8%




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Podaci o izmjerenim elementima rogova muflona u lovištu »Vranjak« Ploče


Data on Measured and Assessed Elements of the Mouflon Horns
in the Hunting District »Vranjak« Ploče Tablica 1


Broj grla Starost Dužina rogova Opseg
na 1/3
Opseg
na 2/3
Opseg
na 3/3
Raspon rogova B+Z+P* Ocjena
trofeja
No. of heads Age Horn length Circumference
at 1/3
Circumference
at2/3
Circumference
3/3
Horn span C+C+R Trophy
evaluation
7 Starost u 2. god.
Age second year
55.00
55.00
23.00
23.10
20.00
20.00
15.00
15.00
44.00
44.00
2.00
3.00
159.00
160.10
62.50 22.70 19.30 14.30 39.50 3.00 161.30
57.35 22.85 19.10 12.65 45.10 5.00 162.05
59.50 23.00 20.00 13.00 48.00 2.00 165.50
56.00 23.80 20.85 14.25 45.80 5.00 165.70
60.50 24.00 21.25 14.65 45.00 4.00 169.40
17 Starost u 3. god.
Age third year
67.00
67.00
22.85
24.30
20.00
21.60
14.50
15.65
44.70
41.30
6.00
5.50
175.05
175.35
64.65 23.10 21.20 15.80 46.50 7.00 178.25
70.00 23.00 20.00 18.00 42.50 6.00 179.50
67.00 23.30 22.40 16.00 43.80 5.00 179.50
68.75 23.60 21.85 16.55 48.50 6.00 185.25
72.85 23.05 22.00 17.30 43.00 8.00 186.20
74.00 24.00 21.85 14.25 46.00 7.00 187.10
71.00 24.40 23.00 14.70 48.00 7.00 188.10
73.00 24.85 22.65 18.30 44.00 6.00 188.80
73.50 25.00 22.00 17.50 44.00 7.00 189.00
72.00 25.00 21.50 16.00 47.00 7.50 189.00
71.00 24.80 22.90 16.90 49.00 6.00 190.60
63.70 23.25 21.80 14.95 40.60 7.00 171.30
63.25 23.65 20.10 14.30 45.50 4.50 171.30
71.50 23.70 20.80 17.00 45.50 9.00 187.50
68.80 23.35 21.90 16.25 48.40 9.50 188.20
12 Starost u 4 god.
Age fourth year
72.00
73.75
25.00
26.10
23.00
22.85
16.00
16.50
47.00
44.30
7.50
8.00
190.50
191.50
73.00 24.50 23.00 19.90 45.50 6.75 192.65
75.25 22.70 22.30 18.20 45.20 10.00 193.65
74.60 23.60 22.50 17.80 48.40 9.00 195.90
81.50 25.85 23.40 19.00 41.50 6.00 197.25
75.00 25.95 22.85 16.90 47.00 7.00 194.70
71.00 25.60 22.60 18.00 50.00 11.00 198.20
74.90 26.40 23.15 18.45 48.80 7.00 198.70
82.25 23.00 21.25 17.00 49.00 7.00 199.50
76.75 25.80 23.60 18.80 46.30 11.00 202.25
81.50 21.65 23.30 19.65 40.30 10.00 196.40
7 Starost u 5 god.
Age fifth year
76.25
83.85
25.00
25.45
22.55
23.90
18.10
19.60
48.50
39.00
9.00
11.00
199.40
202.80
81.00 25.00 23.60 17.90 48.00 9.50 205.00
81.00 24.50 23.50 19.00 50.00 11.00 209.00
80.10 25.55 23.85 20.35 49.70 8.00 207.55
84.00 25.50 23.50 19.60 53.50 8.50 214.60
82.50 25.50 23.50 19.00 49.00 8.50 208.00
4 Starost u 6. god
Age sixth year
76.00
82.50
24.50
25.20
23.00
23.20
19.00
19.90
40.50
46.00
11.00
11.00
194.00
207.80
82.00 25.85 23.45 18.20 51.00 10.00 210.50
88.10 25.25 23.70 18.85 47.00 11.00 213.90
11
Starost u 8. god.
Age eight year
Starost u 9 god.
Age nineth year
84.00
92.75
25.55
26.80
24.70
26.15
22.35
22.15
50.00
49.00
10.00
11.00
216.60
227.85


Boja, zakrivljenost, prstenastost


dostiže brončanu medalju. S navršene tri godine više U tablici 2 prikazani su elementi statističke obrade
nemamo trofeja ispod donje granice za medalje. samo za one godine starosti koje su predstavljene s
više jedinki kao i vrijednosti za čitavu populaciju.


Nakon detaljnog prikaza svakog pojedinog trofeja,
svrstanog po godinama starosti, uslijedila je statistička Nakon iznešenih pojedinačnih vrijednosti u tablici
1 i elemenata statističke obrade u tablici 2 mogu se


obrada prikazanih podataka po godinama starosti, po
analizirati pojedini elementi mjerenja i ocjene trofeja.


elementima mjerenja te ocjene trofeja a na kraju je
data srednja vrijednost za sve stečene trofeje (tablica Na osnovi izračunatih aritmetičkih sredina pojedi2).
nih elemenata mjerenja i ukupne ocjene ovisno o go




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Statistička obrada podataka o trofejima muflona u lovištu »Vranjak« Ploče


Statistical Analysis of Data on Mouflon Trophies in the Hunting District »Vranjak« Ploče Tablica 2


Starost Dužina rogova Opseg Opseg Opseg Raspon rogova Ocjena
na 1/3 na 2/3 na 3/3 trofeja
Age Horn length Circumference
at 1/3
Circumference
at 2/3
Circumference
at 3/3
Horn span Trophy
evaluation
Starost u 2. god.
Age second year 57.98
2.70
23.21
0.46
20.07
0.71
14.12
0.87
44.49
2.39
163.29
3.42
1.02 0.17 0.27 0.33 0.90 1.29
Starost u 3. god.
Age third year 69.35
3.35
23.95
0.79
21.62
0.91
16.11
1.24
45.19
2.46
182.94
6.47
0.81 0.19 0.22 0.30 0.60 1.57
Starost u 4. god.
Age fourth year 75.96
3.65
24.68
1.51
22.82
0.59
18.02
1.18
46.11
2.84
195.93
3.34
1.05 0.44 0.17 0.34 0.82 0.96
Starost u 5. god.
Age fifth year 81.24
2.46
25.21
0.37
23.49
0.41
19.08
0.80
48.24
4.12
206.62
4.50
0.93 0.14 0.16 0.30 1.56 1.70
Starost u 6. god.
Age sixt year 82.15
4.28
25.20
0.48
23.34
0.26
18.99
0.61
46.13
3.75
206.55
7.56
2.14 0.24 0.13 0.30 1.87 3.78
SVEUKUPNO
TOTAL 72.87 24.40 22.25 17.20 46.00 190.23
8.75 1.19 1.46 2.20 3.20 16.12
1.25 0.17 0.21 0.31 0.46 2.30


dinama starosti i na kraju ukupno za cijelu populaciju,
vidljivo je da srednja dužina rogova stalno raste, pa
se čak taj rast nastavlja i kod starih grla (u 8. i 9.
godini), što upućuje na opravdanost držanja najkvalitetnijih
grla i veće starosti bez opasnosti da će se
dogoditi pad vrijednosti trofeja.


Aritmetičke sredine ponekad daju pogrešnu sliku
stvarnih mogućnosti kao što je to slučaj kod srednjih
vrijednosti ocjene trofeja. Naime, srednje ocjene u 5.
i u 6. godini gotovo su istovjetne, što bi moglo upućivati
na stagnaciju razvoja trofeja, no jedan trofej u


6. godini od 194,00 točke pokvari prosjek trofeju od
213,90 točaka. To upućuje na činjenicu da je to grlo
trebalo ranije odstrijeliti jer je neperspektivno, a takvu
trofeju već dostižu grla na prijelazu iz treće u četvrtu
godinu starosti.


U svim elementima mjerenja i ocjene ističu se jedinke
u 8. i 9. godini starosti. Srednja ocjena svih 49
trofeja iznosi 190,23 točke (brončana medalja) uz standardnu
devijaciju od 16,12 i standardnu pogrešku od
2,30.


Elementi ocjene nisu posebno razmatrani jer je
njihova vrijednost dosta ujednačena, a u ukupnoj
ocjeni svi zajedno sudjeluju s najviše 5%, stoga su i
kao takvi prikazani u zbrojenom obliku (B + Z + P).


USPOREDBA TROFEJNIH STRUKTURA MUFLONA IZ LOVIŠTA »VRANJAK« PLOČE I »ŽRNOVNICA« SENJ


Dvije populacije muflona, koje su nastale od jedinki
unešenih s Brijuna, predstavljaju suparnike, barem što
se tiče trofejne vrijednosti. Glede činjenice da je trofejna
struktura muflona u lovištu »Žrnovnica« Senj
već vrlo detaljno obrađena i rezultati objavljeni (Šumarski
list br. 6-8/93) (Tomljanović i dr. 1993,
Tomljanovi ć 1994), ovom prilikom nećemo posebno
predstavljati niti populaciju niti lovište već samo potrebne
podatke za usporedbu s trofejama iz lovišta
»Vranjak« (tablica 3 i 4).


Da bi dobili jasniju sliku odnosa trofejne strukture
ovih dviju populacija njihov odnos prikazuju statističke
usporedbe (tablica 5), grafički prikazi prosječne dužine
rogova (graf. 1), prosječnog opsega rogova na 1/3, 2/3
i 3/3 (graf 2) te prosječne ocjene trofeja ovisno o
godinama starosti u vrijeme odstrela trofeja (graf 3).


Usporedba statističkih elemenata za navedena dva
lokaliteta ograničena je samo na trofeje muflona odstrijeljene
u 3. i 4. godini starosti te na usporedbu svih
grla ukupno, zbog nedostatka podataka iz lovišta
»Žrnovnica« Senj, potrebnih za detaljniju statističku
obradu.


U lovištu »Žrnovnica« odstrijeljeno je u trećoj godini
starosti 9 grla, a u lovištu »Vranjak« 17, u četvrtoj
godini taj je odnos bio 11 odstrijeljenih grla u »Žrnovnici
« i 12 u lovištu »Vranjak« dok je u ukupnom
odnosu lovište »Žrnovnica« zastupljeno s 27 trofeja,
a »Vranjak« sa 49 trofeja.


Usporedba muflonskih trofeja dviju populacija na
spomenutim lokalitetima i to samo grla u trećoj i četvrtoj
godini starosti te sveukupno, provedena je testiranjem
srednje vrijednosti broja bodova pomoću t-testa,




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Srednje vrijednosti izmjerenih elemenata rogova muflona u lovištu »Žrnovnica« Senj


Mean Values of the Measured Elements of the Mouflon Horns
in the Hunting District »Žrnovnica« Senj Tablica 3


Broj grla Starost (god) Dužina rogova Opseg Opseg Opseg Ocjena
na 1/3 na 2/3 na 3/3 trofeja
No. of heads Age Horn length Circumference
at 1/3
Circumference
at 2/3
Circumference
at 3/3
Trophy
evaluation
1 > 1 28.85 16.80 13.40 9.40 100.90
1 1 -2 56.90 21.85 19.95 14.80 171.00
9 2 3
65.50 23.40 21.95 17.50 182.00
11 3 4
76.45 24.00 22.55 17.90 198.70
3 4 5
78.65 22.80 22.80 18.68 196.32
1 6 -7 83.25 21.20 22.50 20.35 210.10
1 9-10 87.50 21.00 21.75 19.95 208.00


Srednje vrijednosti izmjerenih elemenata rogova muflona u lovištu »Vranjak« Ploče


Mean Values of the Measured Elements of the Mouflon Horns
in the Hunting District »Vranjak« Ploče Tablica 4


Broj grla Starost (god) Dužina rogova Opseg Opseg Opseg Ocjena
na 1/3 na 2/3 na 3/3 trofeja
No. of heads Age Horn length Circumference
at 1/3
Circumference
at 2/3
Circumference
at 3/3
Trophy
evaluation
7 1-2 57.98 23.21 20.07 14.12 163.29
17 2-3 69.35 23.95 21.62 16.11 182.94
12 3-4 75.96 24.68 22.82 18.02 195.93
7 4-5 81.24 25.21 23.49 19.08 206.62
4 5-6 82.15 25.20 23.34 18.99 206.55
1 7-8 84.00 25.50 24.70 22.35 216.60
1 8-9 92.75 26.80 26.15 22.15 227.85


Usporedba statističkih elemenata za odstreljene trofeje u lovištima »Žrnovnica« Senj i »Vranjak« Ploče


Comparison of Statistical Elements for the Shot Trophies
at Hunting Districts »Žrnovnica« Senj and »Vranjak« Ploče Tablica 5


Starost Lokalitet n X Sx Sx t-test F-test
Age Locality
3
Senj 9 182,0
0
11,6 3,90 -0,224 (2,064)* 3,21 (2,59.)
Ploče 17 182,9
4
6,47 1,57 (2,797)** (3,89..)
4
Senj 11 198,7
0
9,00 2,70 0,967 (2,080)* 7,25 (2,86.)
Ploče 12 195,9
3
3,34 0,96 (2,831)** (4,54..)
Ukupno
Senj
Ploče
27
49
189,0
0
190,2
3
21,80
16,12
4,20
2,30
-0,257 (1,994)*
(2,648)**
1,83 (1,79.)
(2,29»»)


X — srednja vrijednost ukupnog broja bodova trofeja #* — tabelarna vrijednost za to,oi
X - mean value of the total number of trophy scores ** — tabular values for to,oi


Sx — standardna devijacija - tabelarna vrijednost za F0,05


Ss - standard deviation — tabular values for F0,05
Sx— standardna pogreška — tabelarna vrijednost za Fo,oi
Sx— standard error - tabular values for F0ioi


* — tabelarna vrijednost za to,o5
* - tabular values for to.os


Proveli smo usporedbu muflonskih trofeja dviju populacija na lokalitetima kod Senja i kod Ploča. Usporedili
smo trogodišnjeg četverogodišnje primjerke, te cijelu odstrijeljenu populaciju. Testirali smo srednje vrijednosti
broja bodova (X) pomoću t-testa, te njihove varijance (S2X) sa F-testom.


Comparison of mouflon trophies of two populations from localities at Senj and Ploče, was carried out.
Three year and four year old specimen and all the shot population, were compared. Mean values of the
number of schores (x) were compared. Mean values of the number of scores (x) were tested by t-test, and
their variances (S2X) with F-test.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 33     <-- 33 -->        PDF

te njihove varijance (tablica 5). Srednja vrijednost
ocjene trofeja dviju populacija pokazuje da nema signifikantnih
razlika između te dvije populacije. Testiranje
varijabiliteta pokazalo je da za 95% vjerojatnosti
postoje razlike u sve tri skupine podataka, a za trofeje
u četvrtoj godini postoje razlike čak i za 99% vjerojatnosti.


S obzirom na apsolutne veličine standardnih devijacija
moglo bi se zaključiti da je populacija muflona
u lovištu »Žrnovnica« nešto većeg potencijala te da
postoje realna očekivanja još kvalitetnijih trofeja.


Grafikon 1


Upravo veličina uzorka i nedostatak podataka za više
starosnih skupina onemogućava detaljniju analizu.


Grafički prikaz prosječne dužine rogova po godinama
starosti (Graf. 1) pokazuje malu razliku u korist
trofeja iz Ploča te jednoličniji rast dužine s porastom
starosti. Veće oscilacije kod senjske populacije odraz
su malog broja podataka u pojedinim godinama. Obje
populacije pokazuju značajniji porast dužine rogova
do pete godine starosti. Znakovito je to da se i kod
najstarijih odstrijeljenih grla održao trend rasta dužine
rogova.


Grafički prikaz srednjih dužina rogova muflona ovisno o godinama starosti za lovišta »Žrnovnica« Senj i »Vranjak« Ploče


Graf. 1


PRIKAZ DUZINE ROGOVA


Presentation of horn lengths


100





90


^~~~^


80


^^^^


70
u E 60
^
ro I 50 /
>N
3 40 /
D
30
<
/
I
20
10
0
CM co
I
CM


sENJ


——
—— PLOČE


in to


co


I


CO CD co


4


IO


en


starost u godinama


Opsezi rogova (Graf. 2) na 1/3, 2/3 i 3/3 pokazuju
gotovo u cjelosti nešto jače trofeje u pločanskoj populaciji,
iznimno trofeji u trećoj godini iz senjske populacije
značajnije su nadmašili pločansku samo na 3/3,
ali već u petoj godini zabilježen je nagli pad te kasnije
stagnacija. Taj rezultat odraz je veće dužine rogova u
pločanskoj populaciji te je stoga i 3/3 na tanjem dijelu
roga.


Iako je nedostatak podataka za grla starija od pet
godina očit, ipak se može naslutiti da je nakon te


starosne dobi opseg rogova na bazi roga, tj. 1/3, u
stagnaciji ili čak laganom padu. Naravno, za potvrdu
ove pretpostavke dobivene dijelom na interpolaciji i
vezi na pojedinačne slučajeve trebat će još nekoliko
starijih grla u jednoj i drugoj populaciji.


Na kraju, zbroj svih elemenata mjerenja i ocjenjivanja
sadržan je u konačnoj ocjeni trofeja. Prosječna
vrijednost trofeja po godinama starosti (Graf. 3) pokazuje
dostignuća ovih dviju populacija.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Grafikon 2
Grafički prikaz srednjih vrijednosti opsega rogova muflona po godinama starosti za lovišta »Žrnovnica« Senj i »Vranjak« Ploče


PRIKAZ OPSEGA ROGOVA NA 1/3, 2/3 I 3/3


Presentation of the Horn Circumferences at 1/3, 2/3 and 3/3


OPSEG ROGOVA:


HORN CIRCUMFERENCE


" Senj -1/3
- Ploče-1/3
- Senj - 2/3


° Ploče - 2/3


- Senj - 3/3


- Ploče-3/3


CM CO «tf LO CO 1 ^ CO O)
CM CO "3IO
co N co O)
starost u godinama


age in years


Grafikon 3
Grafički prikaz prosječne ocjene trofeja muflona po godinama starosti za lovišta »Žrnovnice« Senj i »Vranjak« Ploče


PROSJEČNA OCJENA TROFEJA PO GODINAMA STAROSTI


Average Evaluation of Trophies According to Age


240


>1 1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10
starost u godinama


age in years




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Odnos medalja u promatranim populacijama je sliTrofejna
struktura jedne i druge populacije ima
jedeći: veliki stupanj podudarnosti i nemoguće je promovirati
superiorniju populaciju na bazi dosadašnjih analiza i


Broj Medalje Ukupno


Lokalitet prikaza. Senjska je populacija kasnije unesena (1980.


trofeja zlatna srebrna brončana medalja


godine) te je i manji broj odstrijeljenih trofejnih grla,
dok je pločanska populacija znatno poznatija i duže


Senj 27 3 (11%) 11 (41%) 3 (11%) 17 (63%)


se njome gospodari te je neminovan i veći izbor trofeja.


Ploče 49 10(20%) 9(18%) 16(33%) 35(71%)


Nešto veće učešće medalja kod pločanske populacije


Grafikon 4
Prikaz odnosa medalja medu trofejama muflona u lovištima »Žrnovnica« Senj i »Vranjak« Ploče


UČEŠĆE TROFEJA MUFLONA S MEDALJAMA


ZLATNA MEDALJA


BEZ MEDALJA


SREBRNA MEDALJA


BRONČANA MEDALJA


LOVIŠTE "ŽRNOVNICA" SENJ


ZLATNA MEDALJA


BEZ MEDALJA


SREBRNA MEDALJA


BRONČANA MEDALJA


LOVIŠTE "VRANJAK" PLOČE




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 36     <-- 36 -->        PDF

odraz je i samog gospodarenja, te je očito da su muKako
te dvije populacije imaju isto ishodište (Brijuni),
floni u Senjskom lovištu prerano odstreljivani, naime očekivana je slična kvaliteta trofeja. Koliko su perspekod
63% trofeja s medaljom čak 41% se nalazi u katetivne
i pažnje vrijedne ove populacije, dovoljno govore
goriji srebrne medalje. To pokazuje velik potencijal osnovni podaci, statistička obrada i grafički prikazi
uz veću pozornost prilikom izvršenja plana odstrela. najvažnijih elemenata trofeja.


DISKUSIJA


Populacija muflonske divljači u Hrvatskoj još uvjek
je predstavljena odvojenim i izoliranim manjim populacijama
koje nemaju nikakve mogućnosti za međusobne
kontakte u dogledno vrijeme. Glavnina tih mikropopulacija
porijeklom je s Brijuna. Prema do sada
istraženim trofejnim vrijednostima muflonske divljači
porijeklom s Brijuna dolazi se do zaključka da je taj
izvor za daljnja naseljavanja izuzetno dobrog genetskog
potencijala, jer grla unesena u lovište i njihovo potomstvo
imaju zavidan razvoj trofeja te se vrlo brzo postižu
trofeji s medaljama odnosno rekordnim brojem bodova.


Bez obzira što je brijunska populacija muflona dobar
rasadnik za cijelu Hrvatsku, te činjenica da je
većina današnje populacije upravo iz tog rasadnika,
trebat će dijelom voditi brigu i o obnovi genofonda.
Ukoliko bi se prišlo intenzivnijem gospodarenju s muflonom
i spajanjem dviju susjednih populacija koje su
nastale od iste roditeljske populacije, unatoč dobrim
stanišnim prilikama moglo bi doći do pada kvalitete
jedinki zbog križanja u srodstvu.


Do sada detaljno istražene i analizirane populacije
s lokaliteta kod Senja i Ploča potvrđuju naše ranije
tvrdnje da su u priobalnom dijelu Hrvatske veliki lovnogospodarski
potencijali koji su samo mjestimično
adekvatno korišteni. Lokalitet »Žrnovnica« kod Senja
predstavlja submediteranski pojas, a lokalitet »Striževo
« kod Ploča tipični mediteranski pojas. To je upravo
ono što se željelo istražiti: da li razlika u klimi i
vegetaciji ovih dvaju pojasa uvjetuje i razlike u trofejnoj
strukturi muflona na tim prostorima. Srećom obje
populacije potječu s Brijuna, te je time isključen moguć
utjecaj različitih nasljednih osobina, već se pozorno
može usredotočiti na utjecaj prilika i gospodarskih zahvata
na razvoj trofejne strukture populacije.


Nakon provedene obrade prikupljenih podataka i
analize pojedinih vrijednosti vidi se da bitnijih razlika


u strukturi trofeja nema. Dijelom su razlike u statističkoj
obradi i grafičkom prikazu pojedinih elemenata
trofeja uzrokovane veličinom uzorka i napose pomanjkanja
podataka za pojedine godine starosti.


Činjenica da nema signifikantnih razlika u populacijama
muflona iz mediteranskog i submediteranskog
područja, otvara mogućnost za znatno proširenje ove
vrste (a vjerojatno i drugih poput lopatara, divlje svinje,
zeca i kamenjarke) jer su upravo ove dvije klimatske
zone zastupljene na cijelom otočnom, obalnom
dijelu i širokom zaobalju od krajnjeg sjevera Istre pa
sve do Prevlake kao najjužnije točke Hrvatske.


Da zaista postoje potencijali za uzgoj i drugih vrsta
divljači, a ne samo muflona pokazuje i kapitalni trofej
divlje svinje odstrijeljen upravo u lovištu »Vranjak«
Ploče sa 134,49 CIC točaka. Uzgoj lopatara također
ima dobrih uvjeta, a na najvišim vrhovima koji odvajaju
mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske pokazalo
se da tu najbolja staništa nalazi divokoza (Biokovo,
Velebit).


Sve do sada iznesen je samo jedan segment onoga
što ima ili može imati naš primorski dio Hrvatske, a
ako se lovno gospodarenje sagleda u širem društveno
ekonomskom smislu te se veže uz turističku tradiciju
na ovim prostorima, postojeće ugostiteljske objekte i
kadrovske potencijale tog područja, nameće se potreba
da se lovnom gospodarenju posveti više pozornosti
odnosno da mu se dade status koji mu pripada.


Nesumljivo je agresija na Republiku Hrvatsku uzela
veliki danak i u lovnom gospodarenju, fondu divljači,
lovnogospodarskim i turističkim objektima, ali kada
se krene u obnovu i nove gospodarske zahvate treba
paralelno pokrenuti i lovno gospodarenje, a izrađeni
rad može poslužiti kao prilog za opravdana nastojanja
intenziviranja lovnog gospodarenja, uključujući sve raspoložive
resurse.


ZAKLJUČCI


Predstavljanje lovišta »Vranjak« Ploče, trofejne
strukture muflona u njemu, usporedba s istovrsnom
populacijom iz lovišta »Žrnovnica« Senj i na kraju
analiza rezultata daju slijedeće zaključke:


1. Populacija muflona na Brijunima predstavlja izuzetno
perspektivni genofond ove divljači treba s njom
računati u buduće, te joj treba posvetiti svojevrsnu
pozornost i zaštitu.
2. Lokalitet »Striževo« kod Ploča pokazao je da
je mediteranski pojas izuzetno pogodno stanište za
muflona, a kasnije je to potvrđeno i za submediteranski
pojas unosom muflona u lovište »Žrnovnica« kod Senja.


3. Vegetacija, kao izvor hrane i zaklon, povoljnijeg
je sastava na lokalitetu »Striževo«, jer je sklop drveća
i grmlja znatno gušći nego u lokalitetu »Žrnovnica«,
a pored toga imamo starija stabla crnike koja fruktificiraju
te na taj način predstavljaju izuzetno vrijedan
prehrambeni potencijal. U lokalitetu »Žrnovnica« gotovo
da i nema stabala, a nositelj biljne zajednice je


ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 37     <-- 37 -->        PDF

hrast medunac (susrećemo degradacijske stadije medunčevih
šuma).


4. Nakon unosa početnih stada muflona u oba lovišta
zabilježen je brzi porast brojnog stanja (intenzivni
prirast) te iznad očekivanja dobar razvoj trofeja.
5. Usporedbom podataka o trofejnoj strukturi ovih
dviju populacija nije uočena razlika što je potvrdila
statistička obrada podataka te grafički prikaz odnosa
dužine rogova, opsega rogova i ukupne ocjene trofeja.
6. Razlike koje su nastale statistički, usporedbom
varijabiliteta više su odraz razlike u veličini uzoraka i
nedostatka podataka u pojedinim godinama starosti
nego stvarna razlika unutar ovih populacija. Tu je
dijelom moguć utjecaj cilja gospodarenja kod realizacije
odstrela, ovisno da li se vodi briga o perspektivnim
grlima ili se odstreljuje željena trofeja bez obzira na
njenu starost i potencijalne mogućnosti. Ta razlika očituje
se u postotnom učešću trofeja s medaljom u ukupnoj
populaciji.
7. Udio trofeja s medaljom u obje populacije nalaže
neminovno orijentaciju uzgoja ove vrste u istovjetnim
sličnim staništima, a napose nastavak uzgoja muflona
u navedenim lokalitetima.
8. Odnos trofeja s medaljama pokazuje prirodnije
gospodarenje u lovištu »Vranjak« Ploče. Nesrazmjerno
veliki broj srebrnih medalja u lovištu »Žrnovnica« Senj
ukazuje na potrebu veće kontrole prilikom realizacije
odstrela trofejnih grla.
9. Adekvatna gospodarska i turistička valorizacija
ovih potencijala nesumnjivo bi donijela znatno veću
materijalnu dobit nego li je to iskazano u cjeniku
odstrela trofejnih grla.
10. Dok je u cijeloj Europi trend farmskog uzgoja
ove i drugih vrsta divljači, Hrvatska ima izuzetne potencijale
kako za farmski uzgoj tako i dobre mogućnosti
za uzgoj divljači u prirodi na prostranim i nedovoljno
korištenim površinama Dalmacije i Hrvatskog
primorja.
11. Osim naseljavanja divljači prisutno je i prirodno
osvajanje tog prostora, što potvrđuje porast broja divljih
svinja, širenje muflona koje je zabilježeno i na
spomenuta dva lokaliteta, prirodno širenje divokoze
posebno s Biokova, Sve te pojave treba prihvatiti i
uvrstiti u lovno gospodarenje, gdje god za to postoje
realne mogućnosti.
LITERATURA


Bertović, S., 1975.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije
u Hrvatskoj. Acta biologica VII/2. JAZU,
Zagreb.


Frković, A., 1989: Lovačke trofeje. Lovački savez Hrvatske,
str. 187-193.


Grajdl, M., 1993.: Analiza kvaliteta trofeja muflona u
ograđenom uzgajalištu »Garjevica« Kutina. Diplomski
rad. Šumarski fakultet Zagreb.


Ibrovič, M., 1981: Analiza stanja muflonskog staništa revira
Striževo, LD »Vranjak« Kardeljevo i prijedlozi
za dalje mjere za njegovo unapređenje, elaborat. Sarajevo.


Kljajić, M., 1991: Novi pogledi na trofeje. Lovački vjesnik


6: 12-13, Zagreb.
Lamster i Wuttky: Muffelwild (Ovis ammon musimon
Pallas).
Markota,
I., 1993: Novi kapitalac iz Striževa. Lovački
vjesnik 3. Zagreb, str. 30.


Matošević, D., 1989.: Ekološki uvjeti za introdukciju muflona
u južni i zapadni Psunj. Diplomatski rad. Šumarski
fakultet Zagreb.


Radonić, I., 1993: Prebrojavanje muflona. Lovački vjesnik


6: 30. Zagreb.
Sabljić, A., 1989.: Ekonomska opravdanost uzgoja muflona
u ograđenom lovištu Ilok. Diplomski rad. Šumarski
fakultet Zagreb.


Seletković, Z. Katušin, Z., 1992: Klima Hrvatske. Monografija
Šume u Hrvatskoj. Grafički zavod Hrvatske,
Zagreb.


Tomljanović, J., Grubešić, M., Skorup, V., 1993: Trofejna
struktura muflona (Ovis ammon musimon Pali.)
u lovištu »Žrnovnica« Senj. Šumarski list 6—8. Zagreb.
237-251.


Tomljanović, J., 1994: Žrnovnica raj za muflone. Lovački
vjesnik 1—2. Zagreb. 36—40.


SUMMARY: Mouflon (Ovis ammon musimon Pallas.) represents an important
species in the wildlife management of Croatia. The still insufficiently
utilized natural potentials of the Mediterranean and sub-Mediterranean belt
provide favourable conditions for intensification of wildlife management. Positive
experience so far in breeding mouflons at some localities give it a top
priority for future management. An investigation of the trophy structure of
mouflons at hunting districts »Vranjak« Ploče and »Žrnovnica« Senj, and
their comparison, confirm the justification for further breeding and propagation
of this species. The hunting district »Vranjak« is located in the Mediterranean
belt and »Žrnovnica« in the sub-Mediterranean belt. By data processing and
analysis of 49 acquired trophies from the »Vranjak« hunting district and 27
from the »Žrnovnica« hunting district it can be concluded that there are no




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 38     <-- 38 -->        PDF

significant differences between these two populations. Research shows that the
differences in climate and vegetational elements did not cause a change in
the trophy structure of the populations. Hereditary traits of the populations
are identical because they both originate from the Brioni Islands. Minor
diferences occurring in the trophy structure are a reflection of management
interventions and aims. Both population display an exceptionally good trend
of horn development, so that after only three years nearly all the mouflons
qualify for one of the medals. The above mentioned hunting districts, together
with some others, are a guarantee for success in wildlife management of
mouflons at suitable habitats on the Adriatic islands, along the coast and in
wider coastal regions in the Mediterranean and sub-Mediterranean belts of
Croatia.


Key words: mouflon, hunting district, habitat, trophy, trophy assessment