DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Akcija introdukcije muflona uzima maha 60-ih godina,
ovog stoljeća. Mufloni su naseljavani, uglavnom
s Brijuna, na nekoliko lokaliteta: na Cresu su ispušteni
I960., na Psunju 1961., na Petrovu Goru 1968., na
Biokovo i Pelješac 1970., kod Kutine 1974. na Dugi
otck 1975., iznad Rijeke 1977., kod Ploča 1978., kod
Senja 1980. Toj značajnoj gospodarskoj vrsti posvećena
je pozornost u cijeloj Hrvatskoj, bez obzira na klimatsku
i vegetacijsku zonu, tako da muflonsku divljač
imamo naseljenu (iako najvećim dijelom u ograđenom
prostoru) u lovištima od krajnjeg istoka do krajnjeg
zapada Hrvatske (Matošević 1989).


U mediteranskom i submediteranskom području
nalazimo najviše lokaliteta s muflonom, oko dvije trećine
od ukupnog broja lokaliteta. To je i razumljivo,
jer je iskonski muflon vezan za mediteran, pa se u
tom podneblju i najlakše uzgaja.


Nažalost, osim podataka o lokalitetima i oskudnih
podataka o brojnom stanju vrlo se teško dolazi do
detaljnih podataka koji bi karakterizirali pojedinu od
navedenih populacija te koji bi se mogli usporediti s
ciljem utvrđivanja pozitivnih i negativnih mjera dosa


dašnjeg gospodarenja odnosno predlaganja najpovoljnijih
zahvata u daljnjem gospodarenju. Iako su bilježeni
neki osnovni podaci o broju grla, visini odstrela i
vrijednostima trofeja, često nisu primjereno sistematizirani,
vezani za starost jedinki i vrijeme odstrela pa
se teže koriste prilikom analize gospodarenja i usporedbi
s drugim populacijama.


Srećom, postoje ponegdje vrijedni i dobro sistematizirani
podaci, pa je njihov prikaz i interpretacija
znatno olakšana, a rezultati pouzdano predstavljaju
populaciju iz koje potječu. Prikaz trofejne strukture
muflonske divljači iz lovišta »Žrnovnica« Senj već je
detaljno obrađen i prezentiran (Tomljanović & ali.
1993). Djelomično će ti rezultati biti korišteni i u
ovom radu. Težište rada odnosi se na populaciju muflona
odnosno njihovu trofejnu vrijednost u lovištu
»Vranjak« Ploče.


Cilj ovog rada je s jedne strane usporediti te dvije
populacije muflona, a s druge strane ukazati na velike
lovnogospodarske potencijale našeg mediteranskog
podneblja, gdje se lovno gospodarenje nameće kao
alternativa napuštenom stočarstvu.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA


Populacija muflona, koja se u ovom radu želi predstaviti
nalazi se u lovištu »Vranjak« kojim gospodari
istoimeno lovačko društvo iz Ploča. Prostor na kome
se mufloni nalaze i uzgajaju ograničen je na revir
Striževo. Spomenuti revir nalazi se na poluotoku koji
je okružen morem neretvanskog kanala te pločanskim
zaljevom. Sjeverna, kopnena, granica je jadranska magistrala
(karte). Revir ima izdužen oblik. Proteže se
paralelno s morskom obalom u smjeru jugoistok—sjeverozapad
u dužinu od oko 5 km i širinu 1—2 km.
Taj prostor ima površinu od oko 600 ha. Nadmorska
visina kreće se od 0—329 metara, koliko iznosi najviši
vrh u središnjem dijelu revira.


Reljef ima krške osobine koje proizlaze iz matične
podloge — vapnenca. Dubina tla ovisi o poziciji vegetacijskom
pokrovu koji ga štiti, a u udolinama nalazimo
manje obradive površine tamo gdje je nešto više tla.


Klima ovog prostora prema Koppenovoj klasifikaciji
spada u osnovni tip klime sredozemnih obala (Csa),
obilježavaju je vruća, suha, i vedra ljeta s količinom
oborina manjom od 40 mm u najsušnijem mjesecu
(Bertović 1975).


Najbliža meteorološka stanica koja predstavlja ovo
područje je Opuzen čiji su višegodišnji prosjeci slijedeći:


— srednja godišnja temperatura zraka: 16,0C
— srednja godišnja količina oborina: 1312 mm
— apsolutni maksimum temperature zraka: 38,5 C
— apsolutni minimum temperature zraka: —8,6 C
— srednje kolebanje temperature zraka: 17,7 C
— moguća pojava mraza — od studenog do ožujka
Obraslost cijelog prostora drvenastom vegetacijom
vrlo je dobra, a predstavljena je zimzelenim i listopadnim
drvećem tog podneblja. Revir se nalazi u području
šume hrasta crnike (Orno — Quercetum ilicis). Glavna
vrsta i nositelj vegetacije na ovom prostoru je hrast
crnika (Quercus ilex), a uz njega su u većoj mjeri
prisutni zelenika, mirta, planika, vrijes, krkavina, lovor
te povijuše među kojima prednjači bršljen. Među travnom
vegetacijom prednjači samonikla djetelina koja
daje vrlo bogatu pašu.


Iako je malo crnikovih šuma ostalo očuvanih i u


Slika 1
Drvenasta vegetacija u lovištu »Vranjak« Ploče pruža
muflonima adekvatni zaklon i izvor hrane