DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Akcija introdukcije muflona uzima maha 60-ih godina, ovog stoljeća. Mufloni su naseljavani, uglavnom s Brijuna, na nekoliko lokaliteta: na Cresu su ispušteni I960., na Psunju 1961., na Petrovu Goru 1968., na Biokovo i Pelješac 1970., kod Kutine 1974. na Dugi otck 1975., iznad Rijeke 1977., kod Ploča 1978., kod Senja 1980. Toj značajnoj gospodarskoj vrsti posvećena je pozornost u cijeloj Hrvatskoj, bez obzira na klimatsku i vegetacijsku zonu, tako da muflonsku divljač imamo naseljenu (iako najvećim dijelom u ograđenom prostoru) u lovištima od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada Hrvatske (Matošević 1989). U mediteranskom i submediteranskom području nalazimo najviše lokaliteta s muflonom, oko dvije trećine od ukupnog broja lokaliteta. To je i razumljivo, jer je iskonski muflon vezan za mediteran, pa se u tom podneblju i najlakše uzgaja. Nažalost, osim podataka o lokalitetima i oskudnih podataka o brojnom stanju vrlo se teško dolazi do detaljnih podataka koji bi karakterizirali pojedinu od navedenih populacija te koji bi se mogli usporediti s ciljem utvrđivanja pozitivnih i negativnih mjera dosa dašnjeg gospodarenja odnosno predlaganja najpovoljnijih zahvata u daljnjem gospodarenju. Iako su bilježeni neki osnovni podaci o broju grla, visini odstrela i vrijednostima trofeja, često nisu primjereno sistematizirani, vezani za starost jedinki i vrijeme odstrela pa se teže koriste prilikom analize gospodarenja i usporedbi s drugim populacijama. Srećom, postoje ponegdje vrijedni i dobro sistematizirani podaci, pa je njihov prikaz i interpretacija znatno olakšana, a rezultati pouzdano predstavljaju populaciju iz koje potječu. Prikaz trofejne strukture muflonske divljači iz lovišta »Žrnovnica« Senj već je detaljno obrađen i prezentiran (Tomljanović & ali. 1993). Djelomično će ti rezultati biti korišteni i u ovom radu. Težište rada odnosi se na populaciju muflona odnosno njihovu trofejnu vrijednost u lovištu »Vranjak« Ploče. Cilj ovog rada je s jedne strane usporediti te dvije populacije muflona, a s druge strane ukazati na velike lovnogospodarske potencijale našeg mediteranskog podneblja, gdje se lovno gospodarenje nameće kao alternativa napuštenom stočarstvu. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Populacija muflona, koja se u ovom radu želi predstaviti nalazi se u lovištu »Vranjak« kojim gospodari istoimeno lovačko društvo iz Ploča. Prostor na kome se mufloni nalaze i uzgajaju ograničen je na revir Striževo. Spomenuti revir nalazi se na poluotoku koji je okružen morem neretvanskog kanala te pločanskim zaljevom. Sjeverna, kopnena, granica je jadranska magistrala (karte). Revir ima izdužen oblik. Proteže se paralelno s morskom obalom u smjeru jugoistok—sjeverozapad u dužinu od oko 5 km i širinu 1—2 km. Taj prostor ima površinu od oko 600 ha. Nadmorska visina kreće se od 0—329 metara, koliko iznosi najviši vrh u središnjem dijelu revira. Reljef ima krške osobine koje proizlaze iz matične podloge — vapnenca. Dubina tla ovisi o poziciji vegetacijskom pokrovu koji ga štiti, a u udolinama nalazimo manje obradive površine tamo gdje je nešto više tla. Klima ovog prostora prema Koppenovoj klasifikaciji spada u osnovni tip klime sredozemnih obala (Csa), obilježavaju je vruća, suha, i vedra ljeta s količinom oborina manjom od 40 mm u najsušnijem mjesecu (Bertović 1975). Najbliža meteorološka stanica koja predstavlja ovo područje je Opuzen čiji su višegodišnji prosjeci slijedeći: — srednja godišnja temperatura zraka: 16,0C — srednja godišnja količina oborina: 1312 mm — apsolutni maksimum temperature zraka: 38,5 C — apsolutni minimum temperature zraka: —8,6 C — srednje kolebanje temperature zraka: 17,7 C — moguća pojava mraza — od studenog do ožujka Obraslost cijelog prostora drvenastom vegetacijom vrlo je dobra, a predstavljena je zimzelenim i listopadnim drvećem tog podneblja. Revir se nalazi u području šume hrasta crnike (Orno — Quercetum ilicis). Glavna vrsta i nositelj vegetacije na ovom prostoru je hrast crnika (Quercus ilex), a uz njega su u većoj mjeri prisutni zelenika, mirta, planika, vrijes, krkavina, lovor te povijuše među kojima prednjači bršljen. Među travnom vegetacijom prednjači samonikla djetelina koja daje vrlo bogatu pašu. Iako je malo crnikovih šuma ostalo očuvanih i u Slika 1 Drvenasta vegetacija u lovištu »Vranjak« Ploče pruža muflonima adekvatni zaklon i izvor hrane |