DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 36     <-- 36 -->        PDF

odraz je i samog gospodarenja, te je očito da su muKako
te dvije populacije imaju isto ishodište (Brijuni),
floni u Senjskom lovištu prerano odstreljivani, naime očekivana je slična kvaliteta trofeja. Koliko su perspekod
63% trofeja s medaljom čak 41% se nalazi u katetivne
i pažnje vrijedne ove populacije, dovoljno govore
goriji srebrne medalje. To pokazuje velik potencijal osnovni podaci, statistička obrada i grafički prikazi
uz veću pozornost prilikom izvršenja plana odstrela. najvažnijih elemenata trofeja.


DISKUSIJA


Populacija muflonske divljači u Hrvatskoj još uvjek
je predstavljena odvojenim i izoliranim manjim populacijama
koje nemaju nikakve mogućnosti za međusobne
kontakte u dogledno vrijeme. Glavnina tih mikropopulacija
porijeklom je s Brijuna. Prema do sada
istraženim trofejnim vrijednostima muflonske divljači
porijeklom s Brijuna dolazi se do zaključka da je taj
izvor za daljnja naseljavanja izuzetno dobrog genetskog
potencijala, jer grla unesena u lovište i njihovo potomstvo
imaju zavidan razvoj trofeja te se vrlo brzo postižu
trofeji s medaljama odnosno rekordnim brojem bodova.


Bez obzira što je brijunska populacija muflona dobar
rasadnik za cijelu Hrvatsku, te činjenica da je
većina današnje populacije upravo iz tog rasadnika,
trebat će dijelom voditi brigu i o obnovi genofonda.
Ukoliko bi se prišlo intenzivnijem gospodarenju s muflonom
i spajanjem dviju susjednih populacija koje su
nastale od iste roditeljske populacije, unatoč dobrim
stanišnim prilikama moglo bi doći do pada kvalitete
jedinki zbog križanja u srodstvu.


Do sada detaljno istražene i analizirane populacije
s lokaliteta kod Senja i Ploča potvrđuju naše ranije
tvrdnje da su u priobalnom dijelu Hrvatske veliki lovnogospodarski
potencijali koji su samo mjestimično
adekvatno korišteni. Lokalitet »Žrnovnica« kod Senja
predstavlja submediteranski pojas, a lokalitet »Striževo
« kod Ploča tipični mediteranski pojas. To je upravo
ono što se željelo istražiti: da li razlika u klimi i
vegetaciji ovih dvaju pojasa uvjetuje i razlike u trofejnoj
strukturi muflona na tim prostorima. Srećom obje
populacije potječu s Brijuna, te je time isključen moguć
utjecaj različitih nasljednih osobina, već se pozorno
može usredotočiti na utjecaj prilika i gospodarskih zahvata
na razvoj trofejne strukture populacije.


Nakon provedene obrade prikupljenih podataka i
analize pojedinih vrijednosti vidi se da bitnijih razlika


u strukturi trofeja nema. Dijelom su razlike u statističkoj
obradi i grafičkom prikazu pojedinih elemenata
trofeja uzrokovane veličinom uzorka i napose pomanjkanja
podataka za pojedine godine starosti.


Činjenica da nema signifikantnih razlika u populacijama
muflona iz mediteranskog i submediteranskog
područja, otvara mogućnost za znatno proširenje ove
vrste (a vjerojatno i drugih poput lopatara, divlje svinje,
zeca i kamenjarke) jer su upravo ove dvije klimatske
zone zastupljene na cijelom otočnom, obalnom
dijelu i širokom zaobalju od krajnjeg sjevera Istre pa
sve do Prevlake kao najjužnije točke Hrvatske.


Da zaista postoje potencijali za uzgoj i drugih vrsta
divljači, a ne samo muflona pokazuje i kapitalni trofej
divlje svinje odstrijeljen upravo u lovištu »Vranjak«
Ploče sa 134,49 CIC točaka. Uzgoj lopatara također
ima dobrih uvjeta, a na najvišim vrhovima koji odvajaju
mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske pokazalo
se da tu najbolja staništa nalazi divokoza (Biokovo,
Velebit).


Sve do sada iznesen je samo jedan segment onoga
što ima ili može imati naš primorski dio Hrvatske, a
ako se lovno gospodarenje sagleda u širem društveno
ekonomskom smislu te se veže uz turističku tradiciju
na ovim prostorima, postojeće ugostiteljske objekte i
kadrovske potencijale tog područja, nameće se potreba
da se lovnom gospodarenju posveti više pozornosti
odnosno da mu se dade status koji mu pripada.


Nesumljivo je agresija na Republiku Hrvatsku uzela
veliki danak i u lovnom gospodarenju, fondu divljači,
lovnogospodarskim i turističkim objektima, ali kada
se krene u obnovu i nove gospodarske zahvate treba
paralelno pokrenuti i lovno gospodarenje, a izrađeni
rad može poslužiti kao prilog za opravdana nastojanja
intenziviranja lovnog gospodarenja, uključujući sve raspoložive
resurse.


ZAKLJUČCI


Predstavljanje lovišta »Vranjak« Ploče, trofejne
strukture muflona u njemu, usporedba s istovrsnom
populacijom iz lovišta »Žrnovnica« Senj i na kraju
analiza rezultata daju slijedeće zaključke:


1. Populacija muflona na Brijunima predstavlja izuzetno
perspektivni genofond ove divljači treba s njom
računati u buduće, te joj treba posvetiti svojevrsnu
pozornost i zaštitu.
2. Lokalitet »Striževo« kod Ploča pokazao je da
je mediteranski pojas izuzetno pogodno stanište za
muflona, a kasnije je to potvrđeno i za submediteranski
pojas unosom muflona u lovište »Žrnovnica« kod Senja.


3. Vegetacija, kao izvor hrane i zaklon, povoljnijeg
je sastava na lokalitetu »Striževo«, jer je sklop drveća
i grmlja znatno gušći nego u lokalitetu »Žrnovnica«,
a pored toga imamo starija stabla crnike koja fruktificiraju
te na taj način predstavljaju izuzetno vrijedan
prehrambeni potencijal. U lokalitetu »Žrnovnica« gotovo
da i nema stabala, a nositelj biljne zajednice je