DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ocjena zapaljivosti Prema priloženoj tablici (slika 3) daju se ocjene za svaku vrstu biljke. Ocjena se u rasponu od 6 razina određuje na temelju čestina pozitivnih testo\ a FI (frequence d inflammation) i srednje odgode zapaljivosti Dl (Delai moyen d´inflammation) u sekundama. Slika 3: Tablica ocjene zapaljivosti Dl 0 0 0 1 1 2 32.5 0 0 1 1 L 2 27.5 0 0 1 L 2 3 22.5 0 1 2 2 3 3 17.5 1 1 2 3 3 4 12.5 3 3 3 4 5 FI <25 25-38 39-41 42-44 45-47 48-50 KORIŠTENJE Studija se sastoji od opisa razvoja vrijednosti mjerenih u tijeku sezone, te klimatskih vrijednosti koje karakteriziraju trenutak mjerenja ili razdoblje prije toga. Mjerenja su obavljana na glavnim vrstama biljaka koje čine slojeve trave, grmlja i drveća na pokusnom terenu Vapnenačkc i Kristalinske provanse od 1978. do 1990. god. Također su provedene posebne kampanje na vrstama koje su odabrali šumarski genetičari. Zbog veoma opsežnog materijala u ovom se članku daju samo najkarakterističnije vrste biljaka gore spomenutih slojeva, kako bi čitatelj imao uvid u svrhu istraživanja bioloških parametara. Opća pravila Od pupanja do zrenja i otpadanja lišća, stiukturalne i fizičko-kemijske promjene lisnatog tkiva uzrokuju promjenu vrijednosti zapaljivosti. Frekvencija zapaljivosti na nuli je za pupanja i ostaje veoma slabom sve dok je sadržaj vode na razini od 150 do 200 u odnosu na suhu materiju. Srednja odgoda zapaljivosti, ako se može izračunati, uvijek je veoma visoka. Dok je srednje trajanje gorenja veoma slabo, zapaljivost je iznimno kratkotrajna. Isti se fenomen zapaža kad se osjetno poveća sadržaj vode nakon obilnih kiša, ili pošto biljke razvijaju drugo pupanje. Čim sadržaj vode padne sa 150 na 100, ili 80, frekvencija zapaljivosti brzo raste, dok se srednja odgoda zapaljivosti značajno smanjuje i korelativno povećava srednje trajanje gorenja. Međutim, kod tog sadržaja vode u biljci, mjerenja što služe za izračunavanje srednjih vrijednosti (osobito pojedinačnih odgoda) pokazuju veliku disperziju koju ni povećani broj testova ne može reducirati. Nakon zrenja sadržaj vode ustaljuje se općenito na razini između 120 i 80. Konačno, kod mrtvih lisnatih Dl = prosječna odgoda zapaljivosti u sekundama FI = čestina pozitivnih testova (0 do 50) Ocjene: 0 - slabo zapaljiv 1 - malo zapaljiv 2 - srednje zapaljiv 3 - zapaljiv 4 - veoma zapaljiv 5 - krajnje zapaljiv U sklopu skupne kvalifikacije zapaljivosti pojedine biljne vrste zapaljivost se smatra slabom kod ocjena Oil . srednjom kod ocjena 2 i 3, a jaka kod ocjena 4 i 5. Nakon svake serije dvotjednih mjerenja zapaljivosti u Francuskoj objavljuje se informativni bilten i upućuje ovim institucijama: - direkciji ruralnog prostora i šuma pri ministarstvu poljoprivrede, - regionalnom klimatološkom uredu, - međuregionalnom centru koordinacije akcija Civilne zaštite, - delegaciji za zaštitu mediteranskih šuma. REZULTATA tkiva ili Cetina koja odumiru u raznim vremenima, što ovisi o biljnoj vrsti i doživljenom »hidričkom stresu« (poremećaj fotosinteze i respiracije za suše), vrijednosti zapaljivosti izravno ovise o njihovu sadržaju vode, koji pak ovise o lokalnim meteorološkim uvjetima. Travnati sloj Brachipodium ramosum L.: (granata bracipoda) Ova vrsta koja je veoma česta u degradiranim formacijama i tratinama gradi prave neprekinute sagove. Također je tijesno izmiješana s Quercus coccifera (oštrikar). Dio te trajnice koja raste iznad zemlje nosi na svojoj osnovi čak i za optimalna rasta, suhe elemente (grane) iz prijašnjih godina, pa zapaljivost tog saga nikada nije na nultoj razini. Čim nastane suša, dio biljke koji raste iznad zemlje progresivno se suši i to od donjeg dijela prema vršku. Stoga su lokaliteti na kojima raste ta biljna vrsta od početka ljeta osobito prikladni za izbijanje požara koji se veoma lako šire. Međutim, ti požari nisu osobito intenzivni zbog slabe fitomase koja rijetko premašuje 1000 kg/ha, fitovolumen nikada nije viši od 40 cm i toplina gorenja nije veća od 10 do 12 kJ/g. Zbog prilagodljivosti suši, ta se biljna vrsta koristi kao vrsta prvog alarma, pazeći na izgled i sadržaj njenih dijelova koji rastu iznad zemlje. Nasuprot tome, Aphyllantes monspetiensis donosi veoma malu opasnost od požara, iako njena zapaljivost nema ocjenu 0. To je zato što ta vrsta nikada ne čini neprekinut sag i što usred sušne sezone ne stvara suhi dio koji raste iznad zemlje. Sag trajnih trava, koji je također suh zimi, čini lokalitete na kojima se prostire veoma pogodnima za |