DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.319+322.9.001/2 Šumarski list CXVIII (1994) 71 PRILOG POZNAVANJU BROJA BILJAKA I KOLIČINE SJEMENA ZA KVALITETNO POMLAĐIVANJE I POŠUMLJAVANJE NUMBER OF PLANTS AND THE AMOUNT OF SEED IN RELATIONSHIP TO THE RESULTS OF REGENERATION AND AFFORESTATION Slavko MATIĆ* SAŽETAK: Broj biljaka je jedan od glavnih čimbenika produktivnosti i stabilnosti šume, a što je u skladu s njezinom definicijom koja je donesena u ovom radu. U mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba (3 i 10 god) ograničen je broj biljaka drvenastih vrsta na oko 40.000 kom/ha, od čega bi na lužnjak trebalo otpasti najmanje 80%, a ostalo na obični grab i ostale sporedne vrste. Stajališni prostor po jednoj biljci u tim uvjetima iznosi 0,25 m2. Rezultati istraživanja potkrepljuju i preporuku koju smo dali za sjetvu omaške žire hrasta lužnjaka kod obnove u količini od 800 kg/ha gdje bi mogli računati na 40.000 biljaka ponika po hektaru. Istražujući uspijevanje kultura hrasta lužnjaka podignutih s različitim brojem biljaka po hektaru (3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000), došli smo do zaključka da se povećanjem broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski prirast, smanjuje količina korova, vrijeme i troškovi za njegu po jednoj biljci. Iz svega navedenog zaključuje se da broj biljaka i količina sjemena moraju biti optimalni kako bi procesi regresije stojbine na pomladnoj površini u što kraćem vremenu prešli u progresiju. Daju se preporuke za šumarsku praksu o broju biljaka, količini sjemena, načinu sjetve za glavne i pionirske vrste drveća prilikom obnove i pošumljavanja. Ključne riječi: šuma, pomlađivanje, pošumljavanje, ponik, pomladak mladik, glavne vrste drveća, pionirske vrste, produktivnost, stabilnost, općekorisne funkcije. 1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Research issue Prirodno pomlađivanje je životna i prirodna mani— Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih festacija svake strukturno i stojbinski kvalitetne sasto-uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, isušivanje, zamočvarejine. S njim se nastavlja prirodna stalnost sastojine nje i dr.) glede sastojinskog oblika (vrste drveća) te kvalitetnih — Izostanak ili nemogućnost uroda kvalitetnog sjestrukturnih i stojbinskih uvjeta. To je najbolji put koji mena. nam omogućava da na najmanju mjeru svedemo šo — Pogreške napravljene u gospodarskim zahvatima kove koji su neizbježni na tlu i u mladoj sastojini posebno u zahvatima iskorištavanja, njege i obnove. tijekom »umiranja« stare i »rađanja« mlade šume. Na taj način poboljšavamo uvjete za razvoj mlade sastojine U takvim uvjetima neophodno je pristupiti radoi na najmanju moguću mjeru smanjujemo troškove vima na umjetnoj obnovi sadnjom biljaka i sadnjom njege. ili sjetvom sjemena uvažavajući načela kojih se držimo Problemi koji vrlo često prate i onemogućavaju kod prirodne obnove (oplodne ili postupične sječe, prirodnu obnovu u današnjim gospodarskim i ekolopreborne sječe, rubne sječe). Tim putem i načinom škim uvjetima svrstani su u tri grupe i to: podignuta mlada sastojina imat će sve osobine onih Prof. dr. se. Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb. |