DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 232.319+322.9.001/2 Šumarski list CXVIII (1994) 71


PRILOG POZNAVANJU BROJA BILJAKA I KOLIČINE SJEMENA
ZA KVALITETNO POMLAĐIVANJE I POŠUMLJAVANJE


NUMBER OF PLANTS AND THE AMOUNT OF SEED IN RELATIONSHIP TO
THE RESULTS OF REGENERATION AND AFFORESTATION


Slavko MATIĆ*


SAŽETAK: Broj biljaka je jedan od glavnih čimbenika produktivnosti
i stabilnosti šume, a što je u skladu s njezinom definicijom koja je donesena
u ovom radu. U mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba (3 i
10 god) ograničen je broj biljaka drvenastih vrsta na oko 40.000 kom/ha, od
čega bi na lužnjak trebalo otpasti najmanje 80%, a ostalo na obični grab i
ostale sporedne vrste. Stajališni prostor po jednoj biljci u tim uvjetima iznosi
0,25 m2. Rezultati istraživanja potkrepljuju i preporuku koju smo dali za
sjetvu omaške žire hrasta lužnjaka kod obnove u količini od 800 kg/ha gdje
bi mogli računati na 40.000 biljaka ponika po hektaru. Istražujući uspijevanje
kultura hrasta lužnjaka podignutih s različitim brojem biljaka po hektaru
(3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000), došli smo do zaključka da se
povećanjem broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski prirast, smanjuje
količina korova, vrijeme i troškovi za njegu po jednoj biljci. Iz svega
navedenog zaključuje se da broj biljaka i količina sjemena moraju biti optimalni
kako bi procesi regresije stojbine na pomladnoj površini u što kraćem
vremenu prešli u progresiju. Daju se preporuke za šumarsku praksu o broju
biljaka, količini sjemena, načinu sjetve za glavne i pionirske vrste drveća
prilikom obnove i pošumljavanja.


Ključne riječi: šuma, pomlađivanje, pošumljavanje, ponik, pomladak
mladik, glavne vrste drveća, pionirske vrste, produktivnost, stabilnost, općekorisne
funkcije.


1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Research issue
Prirodno pomlađivanje je životna i prirodna mani—
Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih
festacija svake strukturno i stojbinski kvalitetne sasto-uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, isušivanje, zamočvarejine.
S njim se nastavlja prirodna stalnost sastojine nje i dr.)
glede sastojinskog oblika (vrste drveća) te kvalitetnih


— Izostanak ili nemogućnost uroda kvalitetnog sjestrukturnih
i stojbinskih uvjeta. To je najbolji put koji


mena.


nam omogućava da na najmanju mjeru svedemo šo


— Pogreške napravljene u gospodarskim zahvatima
kove koji su neizbježni na tlu i u mladoj sastojini


posebno u zahvatima iskorištavanja, njege i obnove.


tijekom »umiranja« stare i »rađanja« mlade šume. Na
taj način poboljšavamo uvjete za razvoj mlade sastojine


U takvim uvjetima neophodno je pristupiti radoi
na najmanju moguću mjeru smanjujemo troškove


vima na umjetnoj obnovi sadnjom biljaka i sadnjom
njege.


ili sjetvom sjemena uvažavajući načela kojih se držimo


Problemi koji vrlo često prate i onemogućavaju kod prirodne obnove (oplodne ili postupične sječe,
prirodnu obnovu u današnjim gospodarskim i ekolopreborne
sječe, rubne sječe). Tim putem i načinom
škim uvjetima svrstani su u tri grupe i to: podignuta mlada sastojina imat će sve osobine onih


Prof. dr. se. Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Svetošimunska 25, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 6     <-- 6 -->        PDF

sastojina koje su podignute prirodnim pomlađivanjem,
jer smo radovima na pomlađivanju štitili tlo i mladi
naraštaj od štetnih biotskih i abiotskih utjecaja.


Na obešumljenim terenima i svim stojbinama gdje
su tla u toj mjeri degradirana da su izgubila svojstva
šumskog tla, nužno je obavljati radove na pošumljavanju
sadnicama ili sjemenom.


Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja
trajno je nazočan problem broja biljaka i količine
sjemena kako bi osigurali kvalitetnu, stabilnu i
produktivnu sastojinu. Kod praktičnih rješenja tih problema
toliko je raznolikosti da često vode do apsurdnih
rješenja. Imali smo razdoblja kad je rabljen izuzetno
visok broj biljaka (sadnja 20000 sadnica četinjača po
hektaru pod neposrednim utjecajem starih njemačkih
škola), da bi nakon toga broj biljaka u našoj šumarskoj
praksi bio izuzetno nizak (preporuke o dostatnosti 5000
biljaka lužnjaka po hektaru prilikom osnivanja sastojina
ili 200 do 300 kg. žira omaške).


Kod svega toga nazočna je pogreška u načinu gledanja
na šumu kao životnu zajednicu, gdje su dominirali
najčešće slabo utemeljeni i argumentirani ekonomski
pokazatelji nad biološko-ekološkim.


Cilj svakog pomlađivanja, a i pošumljavanja, je u
tome da se u što kraćem roku formira mlada sastojina
koja će svojim strukturnim ustrojstvom zaustaviti procese
degradacije stojbine, a nazočne procese regresije
okrenuti u progresiju. U tom procesu broj biljaka
glavne vrste drveća ima dominirajuću ulogu. On ne
mora biti ni prevelik ni prenizak nego optimalan.


Kod istraživanja i ocjene optimalnog broja biljaka
moramo sveukupno sagledati ulogu i zadaću šume koju
formiramo tijekom cijele ophodnje, a posebno:


- Stanje u kojem se nalazi šumsko tlo (kod prirodne
i umjetne obnove) i stupanj degradacije nešumskog
tla (kod pošumljavanja).
— Potrebno vrijeme i dinamika formiranja kvalitetnoga
šumskog tla.
— Mogućnost pojave zakorovljenja i zamočvarenja.
— Dinamiku visinskog, debljinskog i volumnog
rasta i prirasta sastojine.
— Formiranje horizontalne (prostorni raspored) i
vertikalne (etaže) strukture.
— Međusobnu konkurenciju i prirodno izlučivanje
i odumiranje stabala.
Radove na njezi i zaštiti pomlatka, popunjavanje,
čišćenje i prorjeđivanje.


— Dužinu ophodnje.
— Općekorisne funkcije šuma.
— Količinu i kvalitetu drvne mase prethodnog i
glavnog prihoda.
— Mogućnost prirodnog pomlađivanja u budućnosti.
Sve navedeno mora biti u funkciji stvaranja složenog
šumskog ekosustava sa svim počelima šume koja
su sadržana u izričaju šume koja prema našem mišljenju
glasi: »ŠUMU PREDSTAVLJA ŠUMSKO TLO
SUVISLO OBRASLO DRVEĆEM, GRMLJEM I
PRIZEMNIM RAŠĆEM, GDJE SE TRAJNO PROIZVODI
DRVNA TVAR I OPĆEKORISNA DOBRA
IZRAŽENA U EKOLOŠKIM (ZAŠTITNIM) I
DRUŠTVENIM (SOCIJALNIM) FUNKCIJAMA
ŠUME.«


Prema tome u našim bi istraživanjima trebali dati
prilog odgovoru na pitanje koji bi broj biljaka prilikom
obnove šume i pošumljavanja bio dostatan da podignuta
šuma ispuni one uvjete koju pred nju postavljaju
priroda i čovjek tijekom ophodnje, s posebnim naglaskom
na obilježja stabilnosti, produktivnosti i mogućnost
prirodnog pomlađivanja.


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA The
research results and discussion
2.1. Pomlađivanje — Regeneration
U našim istraživanjima strukturnih osobina mladih
sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba u razvojnim
stadijima mlađeg i starijeg pomlatka i mladika često
se susrećemo s kvalitetno, a isto tako i loše obnovljenim
sastojinama. To se prije svega odnosi na broj
glavne vrste drveća, u ovom slučaju hrasta lužnjaka,
koji se često javlja u izuzetno malom broju, a isto
tako i u onim vrijednostima za koje pretpostavljamo
da su optimalne.


Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba je klimatogena
zajednica u kojoj pored glavne vrste drveća
pridolazi prije svega obični grab i još jedan broj pratitelja
(lipa, klen, poljski jasen, voćkarice i dr). Broj
ostalih vrsta ovisi o broju i uspješnosti pomlađivanja
glavne vrste. Ukoliko je obnova sastojine bila kvali


tetna i na stručnoj razini, te ako smo prije sporednih
vrsta na pomladnu površinu naselili glavnu vrstu u
većem broju, broj sporednih manje vrijednih i agresivnih
vrsta je manji.


Isto vrijedi i obratno, što je nažalost čest slučaj,
pa umjesto glavne vrste dobar dio pomladne površine
zauzmu agresivne, uzgojno jače pratiteljice.


Kod toga je značajno istaknuti da stajališni prostor
koji zauzima jedna biljka odnosno jedno stablo prilikom
radova na obnovi i pošumljavanju jednako je na
raspolaganju glavnim i sporednim vrstama.


Tko prije zauzme stajališni prostor ima uvjete i za
trajniji, a možda i konačni opstanak na njemu. Na
osnovi toga ocjenjujemo je li sastojina kvalitetno pomlađena
ili je degradirana glede vrste drveća u omjeru
smjese.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Neki strukturni podaci u mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba


Some structural data in young natural stands of the peduncled oak and common hornbeam Tablica 1
SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA - STAND OF PEDUNCLED OAK AND COMMON HORNBEAM


Ploha Dob Površina H. lužnjak O. grab i ost. Ukupno Po lh a
Plot Age Area Peduncled oak Common hornbeam Total Per 1 ha
god m2 kom % kom % kom H. lužnjak O. grab
1/1 3 400 233 14.9 1329 85.1 162 5825 33225
1/2 3 400 819 55.7 651 44.3 1470 20475 16275
1/3 3 400 505 31.7 1088 68.3 1593 12625 27200
II/l 10 400 126 7 1683 93 1809 3150 42075
II/2 10 400 139 10 1272 90 1411 3475 31800
II/3 10 400 197 13 1449 88 1646 4925 36225


Ukupno


Total


39050
36750
39825


45225
35275
41150


Površina za pomlađivanje može i mora u određenoj
dobi i razvojnom stadiju biti popunjena glavnim i sporednim
vrstama, s tim da je njihov zbroj u određenom
stadiju i vremenu maksimalan i optimalan.


Priroda nastoji popuniti sav prostor koji je određen
za sastojinu, a ukoliko izostane pojava glavnih i sporednih
vrsta u optimalnom broju, naletom sjemena
javljaju se pionirske vrste drveća (breza, iva, joha i
dr.), grmlje i korovska vegetacija.


U tablici broj 1 donosimo strukturne podatke o
mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog
graba glede broja stabala hrasta lužnjaka i običnog
graba na tri pokusne plohe u dobi od 3 godine (mladi
pomladak) i 3 plohe u dobi od 10 godina (mladik).


Analizirajući rezultate dobivene na plohama I/l.,
1/2 i 1/3 uočavamo zakonitost ukupnog broja biljaka
koji iznosi u prosjeku za sve tri plohe 38542 kom/ha
u rasponu od 36750 do 39825 kom/ha, a prosječni
stajališni prostor po biljci iznosi 0,259 m2.


Iako je ukupan broj biljaka na sve tri plohe vrlo
izjednačen, stvarno stanje glede kvalitete tih sastojina
s obzirom na odnos lužnjaka i graba vrlo je različito.


Na plohi I/l imamo lužnjaka 5825 kom/ha ili 14,9%
a 33225 kom/ha graba ili 85,1%, s tim da stajališni
prostor po jednoj biljci iznosi 0,256 m2.


Na plohi 1/3 situacija je nešto povoljnija za lužnjak
s brojem od 12625 kom/ha ili 31,7% u odnosu na grab
kojeg ima 27200 kom/ha ili 68,3%, a stajališni prostor
po jednoj biljci iznosi 0,272 m2.


Na plohi 1/2 imamo daleko najbolje stanje zbog
učešća lužnjaka u broju od 20475 kom/ha ili 55,7% u
odnosu na 16275 kom/ha graba ili 44,3%, a stajališni
prostor po jednoj biljci iznosi 0,251 m".


Na plohama lili., 1112., II/3 koje su u dobi od 10
godina a nalaze se u razvojnom stadiju mladika imamo


glede broja biljaka i stajališnog prostora vrlo slično
stanje.


Prosječni broj lužnjaka i graba za sve tri plohe
iznosi 40550 kom/ha, a prosječni stajališni prostor po
jednoj biljci je 0,247 m2.


Učešće lužnjaka po plohama iznosi 7., 10 i 12%,
odnosno 3150 kom/ha, 3475 kom/ha i 4925 kom/ha, a
običnog graba 93., 90 i 88%, što iznosi 42075 kom/ha.,
31800 kom/ha i 36225 kom/ha.


Stajališni prostor iznosi na plohama II/l 0,221 m2,
U/2 0,283 m2 i na U/3 0,243 m2.


Iz navedenih podataka za dvije grupe pokusnih
ploha u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog
graba zaključujemo da je ta stojbina prilikom prirodnog
pomlađivanja bila spremna prihvatiti 40000 biljaka
po hektaru glavne i sporedne vrste, gdje stajališni prostor
po biljci iznosi prosječnih 0,25 m2.


Ako taj prostor zauzme pretežno lužnjak, na račun
agresivnog i gospodarski manje vrijednog graba, onda
sudimo da je prirodno pomlađivanje uspjelo te da je
budućnost te sastojine osigurana.


Za ovu šumsku zajednicu ocjenjujemo da je optimalan
odnos lužnjaka i graba u strukturi sastojine po
drvnoj masi ili po temeljnici 80% : 20% u korist lužnjaka.
To znači da bi u ovom slučaju u sastojini trebalo
biti najmanje oko 32000 lužnjaka i oko 18000 kom/ha
graba, te da bi taj odnos uzgojnim zahvatima trebalo
održati do kraja ophodnje.


Glede stajališnog prostora 80% površine ili 8000
m2 po hektaru trebao bi zauzimati lužnjak, a 20% ili
2000 m2 obični grab. To vrijedi za mlade sastojine
starosne dobi oko 20 godina, kad dolazi do intenzivne
diferencijacije i formiranja vertikalne strukture u kojoj
se grab postupno povlači u donje etaže. Na taj način
u starijim i starim sastojinama lužnjak zauzima cijeli




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 8     <-- 8 -->        PDF

prostor dominantne i nuzgredne etaže, a grab cijelu
podstojnu etažu. I pored toga i dalje odnos hrasta i
graba po drvnoj masi treba ostati u omjeru 80 : 20%.


Rezultati s pokusnih ploha ukazuju nam da možemo
samo donekle biti zadovoljni s brojnim stanjem
lužnjaka na pokusnoj plohi 1/2 (20475 kom/ha ili
55,70%), dok ostale plohe ukazuju na njegov manjak.
Posebno je loše stanje na plohama u mladiku, koje s
prosječnim brojem stabala od 3850 kom/ha u dobi od
10 godina imaju problematičnu budućnost glede produktivnosti
i kvalitete.


Koristeći saznanja i rezultate do kojih smo došli
na ovim pokusnim plohama, napravili smo analizu potrebne
količine žira hrasta lužnjaka koji se mora naći
na pomladnoj površini tijekom pomladnog razdoblja,


Vrste za umjetnu obnovu (pomlađivanje)


Tree species for artificial regeneration


Vrsta drveća
Tree species


Hrast lužnjak


(Quercus robur L.)


Hrast kitnjak


(Quercus petraea Liebl.)


Hrast medunac


(Quercus pubescens Willd.)


Hrast crnika


(Quercus ilex L.)


Jaseni


(Fraxinus sp.)


Obična bukva


(Fagus sylvatica L.)


Obična jela


(Abies alba Mill.)


Način sjetve ili sadnje
Method of seeding and planting


Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku — Seeding in pits
Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku - Seeding in pits
Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku - Seeding in pits
Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku — Seeding in pits
Pod motiku — Seeding in pits


Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku — Seeding in pits
Omaške — Broadcast seeding
Pod motiku — Seeding in pits


bilo da sastojinu pomlađujemo prirodnim ili umjetnim
putem.


Naša je preporuka da je nužna količina od 800
kg/ha što iznosi količinu od oko 160000 komada žira.
Znajući da u prirodnim uvjetima od ukupne količine
žira možemo računati na 20 - 30% ponika i najmanjeg
pomlatka, onda to u prosjeku iznosi 40000 biljaka po
hektaru, što ide u prilog i potkrepljuje rezultate istraživanja
na pokusnim plohama.


U tablici 2 donosimo podatke i preporuke o potrebnoj
količini sjemena kod sjetve omaške i sadnju pod
motiku, kao i broju sadnica kod umjetne obnove sadnjom
biljaka. Podaci se odnose na hrastove (lužnjak,
kitnjak, medunac i crniku), poljski jasen, običnu bukvu


i običnu jelu.


Tablica 2
Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha
Seed Plants
700-1000 10000-15000
400600
600800
10000-15000
300500
500700
10000-15000
250450
400600
10000-15000
250450
7-10 5000-10000
80- 100 10000-15000
40-60
60-80 8000-12000
8-12


2.2. POŠUMLJAVANJE - Afforestation
Na području šumarije Vrbovec u gospodarskoj jedinici
»Novak u Šikava« odjel le objavljena je pretvorba
panjače običnog graba u sastojinu hrasta lužnjaka
sadnjom sadnica. To znači da je obavljena pretvorba
sastojinskog oblika (šumu graba u šumu lužnjaka)
i uzgojnog oblika (niski u visoki uzgojni oblik).
Tom prilikom istraživali smo utjecaj razmaka sadnje
(broja biljaka) na uspješnost novoosnovane sastojine.


Pokus je postavljen s različitim brojem biljaka po
hektaru i to: 3000., 5000., 7000., 10000., 15000 i 20000
u pravilnom kvadratičnom prostornom rasporedu od
1,8 m x 1,8 m (kod 3000 biljaka po ha) do 0,7 m x
0,7 m (kod 20000 biljaka po ha).


Ukupno je postavljeno 18 pokusnih ploha svaka
površine 400 m2. Svaka varijanta (razmak sadnje) imala
je tri repeticije. Detaljni rezultati su izneseni u radu
(Matić 1993).


U grafikonu 1 donosimo rezultate izmjera visina
biljaka za svaku varijantu i to prilikom osnivanja pokusa
(rujan 1987), nakon 5 godina (kolovoz 1992) te
rezultate visinskog prirasta.


Iz grafikona je uočljivo da su visine biljaka prilikom
osnivanja za sve varijante bile podjednake, a kretale
su se od 33,9 cm do 36,1 cm.


Stanje nakon 5 godina ukazuje na razlike između
varijanti, s tim da je opći trend u tome da se povećanjem
broja biljaka po hektaru, odnosno sadnjom na
manje razmake, prosječne visine povećavaju.


Srednja visina kod sadnje 3000 biljaka ha je 155,3
cm, a kod sadnje biljaka ha iznosi 175,3 cm.


Prosječni visinski prirast pratio je tijek prosječnih
visina što je vidljivo iz priloženog grafikona. Uočljiva
je opća sklonost povećanja visinskog prirasta od 24,0
cm do 28,2 cm godišnje.


Uzimanjem uzoraka prilikom zadnje izmjere svih
vrsta korova koji su nazočni na 1 m2 u svakoj varijanti
odnosno 3 m2 za tri repeticije, te sušenjem na 105°C
i izmjerom suhe tvari, dobili smo rezultate prikazane
na grafikonu broj 2.


Iz grafikona je vidljivo da se s povećanjem broja
biljaka po jedinici površine smanjuje količina korova.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I


o


r


L


si


5000 7000 10000 15000


Tretman (bilj./ha) -Treatment (plants/ha)


U stvarnom slučaju kod sadnje 3000 komada/ha
težina suhe tvari korova iznosi 2305 grama na 3 m2,
kod sadnje 15000 biljaka/ha 1401 grama, a kod 20000
biljaka 1846 grama.


2800


2600


3


L 2400
Ero


E 2200


&


o 2000
S
1800


I2™


1600


m 1400


1200


3000 5000 7000 10000 15000 20000
Tretman(bilj./ha)-Treatment(plants/ha)


Kod njegovanja kultura tijekom 5 godina trošilo se
različito vrijeme po biljci ovisno o razmaku sadnje.
Kod 3000 biljaka/ha vrijeme utrošeno za njegu (žetva
korova) po jednoj biljci iznosilo je 2´ 44", a kod sadnje
20000 biljaka/ha 0´ 33".


SI. 1: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 3000 biljaka po ha i razmakom SI. 2: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka sa 7000 biljaka po ha i razmakom
sadnje 1,8 x 1,8 m. sadnje 1,2 x 1,2 m.
Fig. 1: Peduncled oak culture, age 5, established with 3000 plants per ha,


Fig. 2: Peduncled oak culture, age 5, established with 7000 plants per ha,
planting distance 1,8 x 1,8 m. planting distance 1,2 x 1,2 m.
(Photo: T. Starčević) (Photo: T. Starčević)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 10     <-- 10 -->        PDF

SI. 3: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 15000 biljaka po ha i razmakom
sadnje 0,8 x 0,8 m.
Fig. 3: Peduncled oak culture, age 5, established with 15000 plants per ha,
planting distance 0,8 x 0,8 m.
(Photo: T. Starčević)


Iz priloženih fotografija (slika 1, 2, 3 i 4) moguće
je jasno vidjeti razlike u izgledu sastojina kod sadnje
3000 kom/ha (slika 1), 7000 kom/ha (slika 2), 15000
kom/ha (slika 3) i 20000 kom/ha (slika 4).


Na osnovi svega izloženog možemo zaključiti da se
povećanjem broja biljaka prilikom osnivanja sastojina
poboljšavaju uvjeti za njezin kvalitetniji i brži razvoj.


Kvalitetni pomak posebno se uočava kod većeg
rasta u visinu i visinskog prirasta, smanjenom količinom
korova i smanjenog vremena njege po jednoj
biljci.


SI. 4: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 20000 biljaka po ha i razmakom


sadnje 0,7 x 0,7 m.
Fig. 4: Peduncled oak culture, age 5, established with 20000 plants per ha,


planting distance 0,7x 0,7 m.


(Photo: T. Starčević)


Posebno je važno istaknuti smanjenu količinu korova
koji je veliki suparnik hrastovim biljkama u borbi
za hraniva, vlagu i svjetlo.


Rezultati dobiveni ovim pokusom potvrdili su postavke
iznesene na početku ovoga rada.


U priloženoj tablici broj 3 donosimo podatke o
količini sjemena za različite načine sjetve i količini
biljaka za sadnju prilikom radova na pošumljavanju.
Podaci su ujedno i preporuka za praksu, a odnose se
na pionirske vrste drveća s kojima obavljamo pošumljavanje.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Vrste za pošumljavanje


Tree species for afforestation Tablica 3


Vrsta drveća
Tree species


Johe


(Alnus sp.)


Breze


(Betula sp.)


Vrbe


(Salix sp.)


Topole


(Populus sp.)


Obična smreka


(Picea abies (L.) Karsten)


Obični bor


(Pinus sylvestris L.)


Crni bor


(Pinus nigra Arnold)


Borovac


(Pinus strobus L.)


Ariši


(Larix sp.)


Zelena duglazija


(Pseudotsuga douglasii Carr.)


Alepski i brucijski bor


(Pinus halepensis Mili.)
(Pinus brutia Ten.)


Primorski bor


(Pinus pinaster Ait.)


Cedrovi


(Cedrus sp.)


Način sjetve
Method of seeding


Omaške Broadcast seeding
U brazde, krpe Strip and spot seeding


Omaške Broadcast seeding
U brazde, krpe Strip and spot seeding


Omaške Broadcast seeding
U brazde, krpe Strip and spot seeding


Visina biljaka (1. Visina biljaka u rujnu 1987.; 2. Visina biljaka u kolovozu 1992.; 3. Visinski prirast) -


Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha
Seed Plants
3000-5000
1000-2000
1000-1500
500-1000
2500-3000
2000-2500
3-5 2000-2500
2-3
1300-2000
1200-1800
1300-2000
3-5 1000-2000
2-3
3-5 1000-2000
2-3
700-1200


Plant height (1. Plant height in September 1987.:


Plant height in August 1992.; 3. Height increment)
Težina suhe tvari korova (1. Izmjerena težina; 2. Linearno izjednačenje) — Weight of weed dry matter (1. Measuered weight: 2. Linear fit)


3. ZAKLJUČCI
Razmatranjem problematike poznavanja i preporuke
broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno
pomlađivanje i pošumljavanje te služeći se rezultatima
naših istraživanja u prirodnim sastojinama i šumskim
kulturama došli smo do ovih zaključaka:


1. Radeći na prirodnom ili umjetnom pomlađivanju,
a isto tako na pošumljavanju, moramo nastojati da
nam mlade novoosnovane sastojine što prije poprime
obilježje šume, sukladno našoj definiciji koja glasi:
»Šumu predstavlja šumsko tlo suvislo obraslo drvećem,
grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi
drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim
(zaštitnim) i društvenim (socijalnim) funkcijama šume
«.
2. Probleme koji otežavaju ili onemogućavaju prirodnu
obnovu u današnjim ekološkim i gospodarskim
uvjetima možemo razvrstati u tri grupe:
- Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih
uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, zamočvarenje, isušivanje
i dr.).
- Izostanak ili nemogućnost kvalitetnog uroda sjemena.
- Pogreške u gospodarskim zahvatima posebno u
iskorištavanju, njezi i obnovi šuma.
- Conclusions
3. Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja
vrlo je velik problem broj biljaka i količina
sjemena koji će osigurati kvalitetnu odnosno stabilnu
i produktivnu sastojinu. Optimalan broj biljaka po jedinici
površine u mladim sastojinama osiguravaju im
dobru gospodarsku, ekološku i socijalnu budućnost.
4. Rezultati istraživanja u mladim sastojinama (3
i 10 god.) hrasta lužnjaka i običnog graba pokazali su
da takve mlade sastojine imaju »kapacitet« od oko
40000 biljaka/ha hrasta i graba s prosječnim stajališnim
prostorom od 0,25 m2 po biljci.
5. Ako kvalitetnim i stručnim prirodnim pomlađivanjem
uspijemo na stajališni prostor naseliti prije
hrast lužnjak od običnog graba, u odnosu 80% naprema
20% u korist lužnjaka, onda možemo sa sigurnošću
tvrditi da je prirodno pomlađivanje uspjelo i da
takva sastojina ima osiguranu dobru budućnost.
6. Rezultati ovih istraživanja potvrđuju naš stav o
potrebi sjetve 800 kg žira po hektaru prilikom umjetne
obnove lužnjakovih sastojina. Na taj bi način od oko
160000 komada žira klijanjem i nastankom ponika u
sastojinskim uvjetima prosječno u postotku od 25%
(20%-30%) dobili oko 40000 mladih biljaka po hektaru.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 12     <-- 12 -->        PDF

7. Kod osnivanja šumskih kultura hrasta lužnjaka 9. Sadnjom manjeg broja biljaka od optimalnog,
i ostalih vrsta drveća nužno je posaditi onaj broj biljaka povećava se količina korova koji neposredno konkurira
koji će u što kraćem roku procese regresije preokrenuti u rastu posađenim sadnicama oduzimajući im hraniva,
u procese progresije stojbine. vlagu i svjetlo, što se negativno odražava na kvalitetu
novopodignutih sastojina.


8. Istražujući utjecaj različitog broja biljaka po hektaru
(3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000 koma10.
U priloženim tablicama 2 i 3 donosimo podatke
da) na uspjevanje šumskih kultura hrasta lužnjaka na


o vrstama za prirodnu ili umjetnu obnovu glede načina
16 pokusnih ploha zaključili smo da se povećanjem


sjetve i sadnje te količine sjemena i broja biljaka po


broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski pri


hektaru (tablica 1) kao i vrstama za pošumljavanje


rast, smanjuje količina korova i vrijeme odnosno tro


(tablica 3). Iznesene podatke preporučamo za šumar


škovi njege po jednoj biljci. Najbolje rezultate i uspjeh


sku praksu.


pokazala je sastojina podignuta s 20000 biljaka, s tim


da se vidno poboljšanje uočava već iznad 10000 biljaka/


ha.


LITERATURA - REFERENCES


Matić, S., 1984: Šume hrasta lužnjaka i njihova prirodna poduzeće »Hrvatske šume«: 81—97. Zagreb
obnova. Bilten društva ekologa BiH: 211—217, Sara


Matić, S., 1993: Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao


jevo.


temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i
Matić, S., 1989: Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka njege šuma. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, str.
Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete 365-380. Zagreb
drvene mase. Zbornik radova »Istraživanje razvoja i Matić, S., Prpić, B., Rauš, D., Meštrović, Š., 1994:


kvalitete proizvoda u preradi drva«: 120—138. Osijek. Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarMatić,
S., 1989 a: Prilog poznavanju broja sadnica listopadstvu
Sisak. Glas. šum. pokuse 30, str. 299—336. Zanih
vrsta drveća kod osnivanja šumskih kultura. greb.
Radni materijal sa seminara »Šumske kulture u Istri«:


Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma


1—4. Zagreb.


u Hrvatskoj. »Šume u Hrvatskoj« Šumarski fakultet
Matić, S., Skenderović, J., 1992: Uzgajanje šuma. »Šuu
Zagrebu i Javno poduzeće »Hrvatske šume«
me u Hrvatskoj« Šumarski fakultet u Zagrebu i Javno 237—256, Zagreb.


SUMMARY: Work on natural and artificial regeneration and afforestation
should result in a young, newly established stand, which quickly gains the
characteristics of the forest in accordance with the definition of a forest, as
follows:


Forest is represented by the forest soil coherently covered by trees and
underbrush, where wooden mass permanently is produced and beneficial
properties are expressed in ecological (protective) and social functions of the
forest.


Nowdays the work on regeneration of the forests encounters the following
problems:


— Natural regeneration made difficult because of the worsened conditions
in and on the soil (weeds, swampy soil, soil drying, etc.)
— Absence or impossibility of a high-grade quality seed production
— Mistakes in management interventions, especially in tending and reforestation.
Number of plants and amount of seed per unit of surface at reforestation
and afforestation is a permanently present problem which has to be solved
so that newly established stands are guaranteed a good managemental, ecological
and social future.


Investigation on young (3 and 10 — year old) stands of Pedunculate
Oak and Common Hornbeam has proved that these stands at that age have
a »capacity« of approximately 40,000 woody plants per hectare with an average
standing space of 0.25 m2 per plant.


In our opinion at least 80% should be Pedunculate Oak and the remaining
20% should be Common Hornbeam and other secondary tree species.


78




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 13     <-- 13 -->        PDF

This number of plants confirms the need for broadcast sowing of 800
kg acorns, which would, at 200 acorns per kg and 25% germination capacity,
in natural conditions result in approximately 40,000 oak plants per hectare.


When establishing forest cultures it is necessary by afforestation to sow
the number of plants which, in the shortest possible period of time will transfer
the processes of regression into the processes of progression on the site.


Having investigated the influence of different numbers of plants per hectare
(3,000, 5,000 7,000 10,000 15,000, 20,000) on the growth of foest cultures
of Pedunculate Oak at 16 experimental plots, we came to the conclusion that
the increase in the number of plants results in the increase of average height
and height increment, decreases the amount of weed, tending time and costs
per plant.


The best results, success and expectancy was displayed by the stand raised
with 20,000 plants/ha, but an appreciable improvement is visible already at
above 10,000 plants/ha.


Sowing a smaller number of plants increases the amount of weeds, which
directly competes with the planted seedlings taking from them nourishment,
moisture and light, which has an unfavourable effect on the newly established
stands.


The enclosed Tables 2 and 3 show data on the species for natural and
artificial reforestation with regard to the method of sowing and planting,
amount of seed, number of plants per hectare (Table 2) and kinds of afforestation
(Table 3).


The quoted data are recommended to be applied in practice.