DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Sve navedeno i još mnogo drugih čimbenika, uzrokovalo je svođenje šumarstva na jedanaest samosvojnih gospodarstava s preko 150 OOUR-a, koji su bili ovisni o ovdašnjim društveno-političkim zajednicama. Za šumarstvo čiji se proizvodni ciklus kreće od nekoliko desetaka pa do stotinjak godina to je često značilo svođenje odlučivanja na razinu općine, pa i mjesne zajednice. Takva »svačija« i »ničija« šuma, za koju su se borili tek zanesenjaci, ipak je, zahvaljujući baš njima, u društvenome sektoru dočekala devedesete godine u boljem stanju od privatnih šuma, pa je i šumarstvo u boljem položaju od mnogih gospodarskih grana. Preporod, u koji su mnogi šumarski entuzijasti vjerovali, stigao je s okolnostima nastalima u 1990. godini, koje su omogućile osnivanje jedinstvenoga Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Njemu je povjereno gospodarenje svim državnim šumama (dakle uz poznati vlasnički titular). Dok je prva godina po osnivanju utrošena na gradnju temelja ustroja, već je u 1991. godini započelo stvaranje poduzeća na šumarstvu znanim osnovama, ustroja sličnoga onome u srednjoeuropskim državnim šumamam. Sve se je to odvijalo u realnome, ratnome okruženju, koje je šumarstvo, s obzirom na rad na dvjema trećinama površine Hrvatske, različito zahvaćalo. Bez težnje da sustavno i potpuno prikažemo što su šumarstvo i JP »Hrvatske šume« uradili na uklanjanju desetljećima taloženoga poimanja o šumi i šumarstvu kao struci u kojoj gospodari iskustvo kao jedino sredstvo vjerodostojne pojave, navodimo nekoliko činjenica i pokazatelja u čijem smo ustanovljenju od osnutka »Hrvatskih šuma« i sami sudjelovali, sa željom da se što brže približimo razini organiziranosti, stručnosti, djelotvornosti i učinkovitosti zemalja koje imaju polustoljetno i dulje iskustvo u gospodarenju državnim šumamam (Austrija, Njemačka, Švicarska...). Brojčani pokazatelji o JP »Hrvatskim šumama« Nažalost, često se zaboravlja da je hrvatsko šumarstvo na osnovi svoje prakse i znanosti stvorilo svoju znanu školu prirodnih šuma, priznatu i danas sve češće praktično prihvaćenu i provođenu u svijetu. Da bismo potkrijepili buduće vlastite zadatke, moraju se znati osnovni podaci o Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Među ostalim to su: (1) direkcija poduzeća u Zagrebu, (2) 15 uprava šuma, (3) 168 šumarija s oko 500 revira, (4) 35 radnih jedinica, od čega 23 pomoćne šumarske djelatnosti i 12 nešumarskih djelatnosti, (5) zaposlenih oko 10.000 radnika, (6) površina šuma oko 1.950.000 ha (oko 34,4% površine RH7, (7) drvna zaliha oko 251 milijun m3, (8) godišnji prirast oko 7,5 milijuna m3 (3% drvne zalihe), (9) godišnji etat oko 4,8 milijuna m3 (2% drvne zalihe), (10) porast drvne zalihe oko 2,6 milijuna m3 godišnje, (11) biološka reprodukcija: - jednostavna na približno 43 tisuće hektara godišnje, — proširena na oko 7,5 tisuća hektara godišnje, (12) ukupno šumsko zemljište Hrvatske oko 2,5 milijuna hektara (43,5% njezine površine), (13) od šumskoga zemljišta koje zauzima 43,5% površine Hrvatske »Hrvatske šume« gospodare sa 79,2%, ostale državne ustanove s 2,2%, a privatni vlasnici s 18,6%, (14) od približno 2,5 milijuna hektara ukupnoga šumskog zemljišta 84% je obraslo drvećem dok 16% otpada na neobraslo zemljište, (15) od obrasloga zemljišta tek je 53% pokriveno vrijednim šumama sjemenjačama, (16) težak je problem hrvatskoga šumarstva, ali i cijele Hrvatske, krško područje koje zauzima 42% šumskoga zemljišta, (17) na svakom hektaru državnih šuma (bez površina i drva I. dobnog razreda) nalazi se od 198 do 202 m3 drva, a u privatnim šumama 82 m3 (gotovo dva i po puta manje); osim u Gorskom kotaru privatne se šume mogu smatrati devastiranima, uz značajnu usitnjenost i narušenost strukture, (18) udio »Hrvatskih šuma« u površini obrasloga šumskog zemljišta Republike je 75%, u drvnoj zalihi 84%, prirastu 85%, a u etatu 87%, (19) procjenjuje se otvorenost šuma kojima upravljaju »Hrvatske šume« na 6,8 m/ha, (20) zbog okupacije dijela Republike Hrvatske i njezinih šuma u 1993. godini planiran je etat oko 3,2 milijuna m3, (21) od gotovo 10.000 zaposlenih u »Hrvatskim šumama « oko 85% radi u izravnoj proizvodnji; trećina (34%) ima neki stupanj šumarske naobrazbe, a od toga 9,2% visokostručnu, (22) u obrani Republike Hrvatske sudjelovalo je oko 2.500 uposlenih radnika »Hrvatskih šuma «; njih 45 je poginulo, 15 je nestalo ili zarobljeno, 75 je teško ranjeno, (23) osim zakonom propisanoga izdvajanja za jednostavnu biološku reprodukciju šuma iz ukupnoga prihoda, gdje osnovu za izdvajanja čini prihod od prodaje drva, i to najmanje: (1) za jednodobne šume 20%, (2) za preborne šume na kršu 15% te (3) za proširenu biološku reprodukciju 3% , u 1992. i 1993. godini dodatno se još izdvaja za stavku (1) 10%, stavku (2) 10% i stavku (3) dodatnih 3%, pa i više, (24) plaće su, među ostalim zbog razloga navedenih pod (23), pale u strukturi rashoda s 32% u 1991. godini na 15,6% u 1993. godini, (25) dio dobiti i amortizacije osnovnih sredstava »Hrvatskih šuma« u iznosu od 12% od ukup |