DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
noga prihoda ulažu se u šumske prometnice, obnovu porušenih objekata te nabavu proizvodne opreme, (26) u pomoćnim šumarskim djelatnostima radi 14% od ukupnoga broja zaposlenih u »Hrvatskim šumama«, (27) poduzetnici su na sječi i izradi obavili 28,3% poslova, (28) na privlačenju drva poduzetnici su sudjelovali s 41,4%, (29) na prijevozu drva poduzetnici su sudjelovali s 30,5%, (30) na uzgoju i zaštiti šuma poduzetnici su obavili 45% poslova, (31) udio poduzetnika u gradnji šumskih prometnica iznosi 52%, (32) odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. listopada 1991. i njezinom potvrdom 28. siječnja 1993. godine, Javno poduzeće »Hrvatske šume « proglašeno je poduzećem od posebnoga značenja za obranu Hrvatske, što su »Hrvatske šume« umnogome i opravdale, (33) u ratu je uništeno ili otuđeno oko 3.000 motornih lančanih pila, oko 300 osobnih vozila i kombibusa, 250 traktora, 200 kamiona, 200 dizalica, 500 priključnih strojeva i uređaja, 200 UKV radijskih stanica i dr. opreme; dio opreme stavljen je na raspolaganje Hrvatskoj vojsci, (34) privremeno je 29,3% šumske površine okupirano, drvna zaliha na okupiranom području iznosi 24%, okupirana je površina rasadnika 12,1%, okupirano je oko 39% površine lovišta itd. Poslovanje Javnog poduzeća »Hrvatske šume« Već´ 1988. godine šumari Hrvatske predlagali su jedinstvenu organiziranost šumarstva. Zakonom o šumama 1990. godine to je i prihvaćeno. Mnogi objektivni problemi, ponajprije prostorni, kadrovski, stambeni i dr., usporili su početni zamah. Pa i mnoga starija javna poduzeća s višegodišnjom tradicijom muče slični problemi! I uza sve navedeno dosada je uz redovne poslovne zadatke urađeno štošta što nadilazi svakodnevnu rutinu, npr.: - sjedinjeno je uređivanje šuma u Direkciji za 14 uprava šuma, - nastavlja se provođenje revirnoga sustava, - stručnjaci »Hrvatskih šuma« rade na uređivanju, uzgajanju i zaštiti te na pošumljavanju i doznaci stabala u privatnim šumama, - udio poduzetničkoga rada u 1993. godini iznosio je na pojedinim poslovima od 28,3 do 52%, - godišnje se proizvodi oko 29 milijuna sadnica (38% četinjača, 62% listača), - godišnje se šumski štetnici suzbijaju na približno 13.500 ha, — uspostavljen je kvalitetan sustav veza za cijelo područje »Hrvatskih šuma«, — godišnje se izgrađuju protupožarne prosjeke u duljini od 300 do 400 km, a protupožarni putovi i staze u duljini oko 1.000 km, — pravo se na lov ostvaruje na gotovo pola milijuna hektara lovnih površina (oko 82% su neograđena lovišta, oko 12% ograđena i oko 1% uzgajališta), — oko 85% drvnih sortimenata privlači se do stovarišta, dok se ostali prodaju kod panja, — poslovi privlačenja obavljaju se s oko 40% manje velikoserijskih traktora s vitlima te s oko 30% manje skidera negoli 1990. godine, — prijevoz drva obavljen je s oko 40% manje vučnih i priključnih vozila, — povremeni veći obujam radova koje treba završiti u kratkome roku obavlja se s lokalnim pučanstvom, učenicima, vojnicima, — krajem 1993. godine invalidi rada činili su 6,1% zaposlenih u »Hrvatskim šumama«, o čemu se vodi posebna briga, — tokovi informacija potpomažu se i izdavačkom djelatnošću (mjesečnik »Hrvatske šume«, suizdavanje časopisa Mehanizacija šumarstva, pripomoć časopisima Šumarski list, Glasnik za šumske pokuse i Radovi), — trenutno u »Hrvatskim šumama« radi 66 informatičara, oko 800 zaposlenih za svakodnevne poslove rabi računala, ustrojen je sustav obuhvata i obradbe podataka itd. Strategija razvoja Javnog poduzeća »Hrvatske šume« Sa stajališta potpisnika ovoga priopćenja način postizanja programskih ciljeva odvijat će se u uskoj svezi s europskim šumarstvom i vlastitim znanstvenim spoznajama i praksom. Zbog toga svaka strategija razvoja mora sadržavati i sljedeća načela: — osiguranje jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj kao cjelovitim šumskogospodarskim područjem, — dugoročno gospodarenje šumama po prostoru i vremenu uređuje se osnovom koja određuje ciljeve gospodarenja, vrste i opseg radova, kao i mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, — svim raspoloživim mjerama radi se na smanjenju sušenja i propadanja hrastovih i jelovih šuma, — treba povećati ulaganje u ozelenjavanje mediteranskoga područja, — poslije drugoga svjetskog rata znatnim je prethvatima narušena struktura debljinskih razreda u prebornim šumama; treba uz postupan rast drvne zalihe stvoriti povoljne preborne strukture te ozdravljenje drveća, — budući da je gotovo polovica regularnih šuma niskoga uzgojnog oblika ili panjače, trebat će ih pretvoriti u visoke šume, |