DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
socijalna funkcija šuma očituje se omogućavanjem turističkoga i rekreacijskoga čovjekova djelovanja te povećanja estetske vrijednosti krajolika, netržišna dobra hrvatskih šuma o kojima brinu »Hrvatske šume« očituju se: u trošnji preko 15,5 milijuna tona ugljičnoga dioksida iz zraka te time u ublažavanju nepovoljnih posljedica tzv. efekta staklenika, u novostvorenome kisiku oko 31 milijuna tona godišnje, u zadržavanju preko 100 milijuna tona prašine svake godine, u vezivanju u drvu oko 20 PWh (petavatsat, P=1015) energije godišnje, što uz godišnji prirast od 7,5 milijuna kubnih metara drvne tvari, prosječnu gustoću drva od 600 kg/m3 i uz toplinsku vrijednost od 3,5 kWh/kg omogućuje godišnje akumuliranu energiju u novopriraslom drvu u Hrvatskoj u iznosu oko 16 GWh (gigavatsat, G=109). POGOVOR Sagledavajući prošlost i sadašnjost hrvatskih šuma u surječju s europskim šumarstvom s kojim su stasale, a u nadi da će nam budućnost biti sklonija, te imajući na umu realna trenutna događanja s hrvatskim šumama glede javnoga mišljenja, željeli bismo da u svjetlu činjenica javnost dobije bar približno realnu sliku o hrvatskome šumarstvu. Pritom treba ponoviti: u posljednjih 100 godina šumske površine nisu u Hrvatskoj smanjene, čak su i nešto povećane. Zasluga za njihovu zaštitu pripada generacijama zanesenjaka. Baš zato i treba u pogovoru naglasiti: (1) Svi radnici i djelatnici ustanova i udruge, potpisnica ovoga priopćenja, imaju uz 10.000 uposlenih u »Hrvatskim šumama« dovoljno znanja, snage i volje da šume kojima gospodare dovedu, kao i ostale hrvatske šume, u stanje prirodne ravnoteže uz postojanost šumskih ekosustava. (2) Unatoč opravdanoj osjetljivosti javnosti na zbivanja u šumarstvu kao nacionalnoj privrednoj grani, sav taj rad na velikome prostoru, u svako godišnje doba, sa znatnim ograničenjima u nabavci sredstava rada, često se nepotrebno remeti voluntarističkim upletanjem u svakodnevne poslove, mnogim ograničenjima, aferaškim pristupom strukovnim problemima. (3) Uzimanje (ne)dokazanih pojedinačnih ekscesnih stanja za ocjenu JP »Hrvatske šume« koja, ukoliko i postoje, mogu biti tek djelić svekolikoga radnog obujma, upućuje barem na objektivnost iznositelja, ako ne i na njihovu prikrivenu tražnju vraćanja na nekadašnje stanje organiziranosti, poslovanja i odnosa u šumskome kompleksu Hrvatske. (4) Prijedlozi Vlade Hrvatske koje je usvojio Zastupnički dom Sabora ne idu za stvaranjem »slučaja koji pada u zaborav«. Naprotiv, ono što će se utemeljeno izdvojiti kao nepravilnosti i nezakonitosti iz cjelokupnoga poslovanja »Hrvatskih šuma«, samo će pomoći da ostali dio, rasterećen vlastitih i okolišnih »dobronamjernika «, korača dalje znanim i već zacrtanim europskim stazama u gospodarenju šumama. (5) Zastupničko pozivanje na uspostavu »novoga ustrojstva Javnog poduzeća koje će se više brinuti o šumi kao nacionalnom bogatstvu« ocjenjujemo kao dio pokušaja prikrivenoga vraćanja na uvodno ispisana načela po kojima su šume i šumarstvo preživjeli 45 godina. (6) Današnje ustrojstvo »Hrvatskih šuma« osnova je na koju treba u okviru jedinstvenoga poduzeća graditi sustav provjeren u sličnim ili podjednakim europskim uvjetima. (7) Stručni rad svih struka u okviru svekolikoga rada »Hrvatskih šuma« nije poznat samo u Hrvatskoj (rad u HAZU; dobivanje državnih nagrada Republike Hrvatske pojedinaca iz »Hrvatskih šuma« i si.) nego i u svijetu: ili je to katkada doprinos svjetskomu znanju, ili vođenju znanih istraživačkih projekata (dužnosnici organizacije IUFRO, eksperti FAO, Fulbrightovi i Humboldtovi stipendisti...), ili poticaj i stvaranje vlastitih novih sredstava rada (srednji skider ECOTRAC) itd. Sve izneseno tek je želja da se pomogne svima koji žele znati i spoznati kako se jedna struka i gospodarska grana na početku svojega uskrsnuća bori sa silama koje ne interesiraju činjenice, s onim havelovskim mjestom koje je postalo moralno poremećeno, a to se pokazalo mnogo ozbiljnijim nego što je itko mogao predvidjeti... unatoč povratka slobode! Javno poduzeće »Hrvatske šume« gospodari na zakonskim osnovama gospodarenja koje su u svim svojim dijelovima pomno kontrolirane i pri donošenju i u realizaciji. Tijekom povijesti svaka je pravna država osiguravala svoje šume zakonskim propisima od nedopuštenih radnji, a šumarska je praksa u takve zakonske odrednice ugradila i svoj odnos prema šumi. To se posebno odnosi na Hrvatsku, koja spada u vodeće zemlje u Europi glede kvalitete i prirodnosti svojih šuma, ali i šumarske prakse i znanosti. Proces rada u šumarstvu je javan, temelji se na planskim osnovama već dugi niz godina i ne omogućuje utaje i pronevjere u obliku i opsegu kako se to želi prikazati u javnosti. 119 |