DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Sve je to razlogom da svim dužnosnicima hrvatske Vlade i JP »Hrvatske šume« koji su se dosljedno zalagali za jedinstveno šumarsko poduzeće u Hrvatskoj Za Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dekan Šumarskoga fakulteta Prof. dr. se. Mladen Figurić želimo da ustraju na tome putu, jer popravnih ispita u ovoj generaciji neće biti. Zagreb, 15. travnja 1994. Za Hrvatsko šumarsko društvo Za Šumarski institut, Jastrebarsko Zagreb Ravnatelj Predsjednik Upravnog odbora Dr. se. Joso Gračan Prof. dr. se. Slavko Matić NEKOLIKO NATUKNICA O POTPISNICIMA PRIOPĆENJA (1) Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet u Zagrebu neprekinuto izvodi visokoškolsku nastavu 134 godine (u tijeku je 268. nastavni semestar). Od toga vremena 95 godina radi u okrilju Zagrebačkoga sveučilišta kao njezin po starosti četvrti član. Za to je vrijeme Fakultet završilo 5.505 inženjera šumarstva i drvne industrije, 226 stručnjaka steklo je zvanje magistra šumarstva odnosno drvnotehnoloških znanosti, dok je istovremeno obranjeno 117 doktorata na području biotehničkih znanosti. Mnogi od navedenih stručnjaka koji su visokoškolsku naobrazbu stekli na Šumarskome fakultetu nisu samo priznati stručnjaci u domovini, nego svoje stečeno znanje prenose u najrazvijenijim šumarskim školama svijeta (Njemačka, Švicarska, Kanada...), gradeći trajne mostove sa svojom domovinom. Neki od njih su uz časna priznanja dužnosnika poznatih najstarijih svjetskih nevladinih udruga (npr. IUFRO) postali i akademici u svojoj, ali i u drugim zemljama. Za to su, uz druga odličja, primali i počasne doktorate znanih europskih sveučilišta. (2) Šumarski institut u Jastrebarskom Ovaj danas državni institut Republike Hrvatske, uz Fakultet, jedina je znanstvena ustanova u Hrvatskoj koja nastavlja tradiciju znanstvenoistraživačkog rada dugu 70 godina, sudjelujući u ostvarenju mnogih šumarskih ciljeva. Institut i Fakultet preko četvrt stoljeća zajednički rade na programu znanstvenoistraživačkoga rada u šumarstvu. Tijekom svoga djelovanja dao je značajan doprinos na stvaranju novih spoznaja, odgoju mladih znanstvenika, prenošenju znanstvenih dosega u šumarsku praksu. Prožimanje teorije i prakse prati svaku djelatnost ove u svijetu afirmirane ustanove. (3) Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) Udruga šumarskih inženjera osnovana je 1841. godine. Jedna je od najstarijih strukovnih organizacija u Hrvatskoj, a najstarija je inženjerska udruga. Osim što okuplja šumarske stručnjake na društvenim i stručnim problemima, HŠD tijekom gotovo 150 godina svoga postojanja prati svekoliku djelatnost struke, njezinih organizacija, svojih članova, a sve s ciljem postizanja mnoge koristi, često i nauštrb trenutnih probitaka. Zajedničko djelovanje članova ustanova i udruge, potpisnica priopćenja, posebno se vidi na suradnji na dugoročnom planiranju u šumarstvu; greške i nestručnosti u toj ljudskoj djelatnosti teško se ispravljaju. Današnja generacija šumara naslijedila je tradiciju dobrih gospodara šuma te ustrajava na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka, nego da su posuđene od naših nasljednika. Držeći se znanih načela, planski gospodareći šumama u Hrvatskoj na stručnim i znanstvenim osnovama već preko 225 godina (Zakonska uredba o šumama iz 1769. godine objavljena je na hrvatskome jeziku), šumarski stručnjaci sačuvali su prirodne šume u Hrvatskoj i u lako dostupnim dijelovima — okolici velikih gradova (Medvednica, Kotar-šuma, Pokupski bazen), uz prometnice (Spačva, Gorski kotar), uz vodene tokove (Posavina, Repaš) i dr. Danas su one i uzor šumarima svijeta i spomenik stručnoga stoljetnoga gospodarenja šumama. Sačuvane su i posljednje prašumske oaze u Europi (Čorkova uvala, Bijele i Samarske stijene, Senjsko bilo). Drvna zaliha je u hrvatskim šumama za posljednje 33 godine porasla za 35%, oko 1% godišnje (od 195 milijuna kubnih metara na 298 milijuna m3), iako se prosječno užilo oko 4,5 milijuna m3 bruto drvne zalihe. Time je samo drvo sudjelovalo u bruto prihodu Hrvatske s 1,2%, dok se prema svjetskim spoznajama općekorisne funkcije šuma cijene na 10 do 30 puta veći iznos od vrijednosti drva. Iz navedenoga, a još više iz urađenoga a nespomenutoga, ustanove i udruga, potpisnice priopćenja, predlagale su i mnogo prije 1991. godine hrvatske šume kao jedno gospodarsko područje, što je sadašnja generacija i dočekala. Sve ostalo znalcima i dobronamjernicima govore brojke. |