DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI REWIEW of FORESTRY and FOREST INDUSTRIES SECTOR in REPUBLIC of CROATIA, Zagreb 1994, str. 1 — 120, 16 fotografija, veći broj tablica i grafičkih prikaza. Na kraju knjige nalazi se vegetacijska karta biljnih zajednica Hrvatske. Izdanje: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva republike Hrvatske i Javno poduzeće »Hrvatske šume« u Zagrebu. Glavni urednik: prof. dr. Rudolf Sabadi. Tehnički urednik: Mr Branko Meštrić. Jezični savjetnik: prof. Maja Šenoa. Recenzenti: Akademici Dušan Klepac i Mirko Vidaković. Predgovore knjizi napisali su: Ministar poljoprivrede i šumarstva ing. Ivan Tarnaj i doministar dr. se. Joso Vukelić. Akademici su napisali svoja viđenja, među njima i Dušan Klepac »Glavne smjernice u šumarstvu republike Hrvatske «, a Mirko Vidaković »Šumarska istraživanja i njihova uloga u šumarstvu«. Knjiga sadrži ove dijelove: 1. Uvod (R. Sabadi), 2. Šumarstvo u Hrvatskoj (R. Sabadi), 3. Šumarski resursi, vlasništvo, uporaba šuma i njihovo ured ivanje (G. Fabijanić i suradnici), 4. Šuma i okoliš (D. Rauš i suradnici), 5. Šuma u ekonomici (R. Sabadi), 6. Zakonodavstvo i organizacija (R. Sabadi), 8. Strategija razvoja i potreba investicija (R. Sabadi). Izvori podataka i upotrebljena literatura. Na kraju knjige nalazi se vegetacijska karta biljnih zajednica Hrvatske dr. se. Jose Vukelića, koja s vrlo kvalitetnim fotografijama hrvatskih šuma daje posebnu vrijednost ovoj knjizi. Knjiga »Review of forestry in Croatia « prikazuje šumarstvo i drvnu industriju u Hrvatskoj od najstarijih vremena do danas. U knjizi se nalaze suvremeni podaci o hrvatskim šumarskim resursima sa svim pratećim potencijalima koji sudjeluju u šumskoj proizvodnji uzimajući u obzir političke, socijalne, gospodarske, demografske i ekološke prilike. Ti šumarski resursi nalaze se na površini od 2,458.100 ha šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj s drvnom zalihom od 300 milijuna m3 i 8,8 milijuna m3 tečajnog godišnjeg prirasta i to u 84% listopadnih i 16% crnogoričnih šuma. Godišnji etat za sve šume u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5 milijuna m3 u bruto iznosu. Najveći njegov dio otpada na državne šume za koje bruto godišnji etat iznosi 4,8 milijuna m3 s 48% tehničkog drva, 37% prostornog drva i 15% otpada. Šumarski resursi u knjizi su obrad eni vrlo iscrpno prema vrsti vlasništva, prema vrstama drveća, prema uzgojnim oblicima i prema funkciji šuma. Obrad ene su trideset i dvije vrste drveća, s time da je za svaku vrstu drveća navedeno ime na engleskom, latinskom, francuskom i njemačkom jeziku. Detaljni tabelarni podaci o površinama, drvnim zalihama i prirastima prikazani su vrlo iscrpno i ilustrativno. Navedeni potencijali o šumskim resursima podudaraju se s podacima u Šumskogospodarskoj osnovi Hrvatske koju je izradila služba uređivanja šuma Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Osnovu je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Vlade Republike Hrvatske, kolovoza 1993. No, cjelokupni potencijal hrvatskih šumarskih resursa se ne može za sada koristiti u cijelosti, jer je oko 1/3 teritorija Republike Hrvatske pod okupacijom agresora, pa je realizacija etata smanjena čak za 40% u usporedbi sa stanjem prije agresije. To potvrđuju službeni statistički podaci o izvršenim sječama u pojedinim godinama kako slijedi: Godina Sječa u m3 1987 4,426.000 1988 4,422.000 1989 4,315.000 1990 3,868.000 1991 2,672.000 1992 2,625.000 Uloga šume obrađena je vrlo iscrpno tretirajući njezinu višestruku funkciju koja je istovremeno gospodarska, ekološka, socijalna i još mnoga druga. Gospodarska uloga šume se očituje u njezinom učešću u sveukupnom nacionalnom dohotku Republike Hrvatske. To učešće iznosi 1,2%, ali drvna industrija - prerađujući sirovinu koju dobiva od šumarstva — daje svoj doprinos od 2,5%. Premda obje gospodarske grane sudjeluju u sveukupnom dohotku samo s 3,7%, one ipak zapošljavaju oko 45.000 radnika, a prema istraživanju R. Sabadija ta je brojka daleko veća ako se uzmu u obzir sve djelatnosti (izravne i neizravne) u proizvodnji šumarstva i drvne industrije. Istaknute su ekološke vrijednosti šume s naročitim osvrtom na njezinu antierozijsku ulogu u zaštitnim šumama kojih u Hrvatskoj ima 54.760 ha. Navedena je također socijalna uloga šume sa zdravstvenom, rekreacijskom, duhovnom i ostalom funkcijom šume, što je posebno došlo do izražaja u šumama s posebnom namjenom. Šuma je prikazana kao najveća tvornica Hrvatske koja iz H2 0 i CO2 — zahvaljujući fotosintezi — proizvodi svake godine oko 9 milijuna m3 drva debljeg od 7 cm, što s gledišta toplinske energije odgovara ekvivalentu od 3 milijuna tona nafte (R. Sabadi). Imajući pred očima šumu kao naše najveće nacionalno blago u knjizi je posebna pažnja posvećena zaštiti šuma kao i njezinoj njezi i suvremenom gospodaenju s obnovom. U knjizi s dokumentacijskim materijalom je predočeno sadašnje stanje hrvatskih šumarskih resursa kao osnovica za unapređenje šumarstva i drvne industrije uz dodatnu analizu toga stanja. Na temelju toga, u knjizi se predlaže poboljšanje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske i navode se za to velike mogućnosti koje se sastoje u dobrim ekološkim prilikama, u brojnom stručnom kadru, u dobroj mehanizaciji, u jakoj rasadničarskoj proizvodnji, u dobroj uređivačkoj službi, itd. Dobre ekološke prilike na površini od 900.000 ha sada degradiranih šuma omogućuju da se intenzivnim uzgojnim radovima postojeća drvna zaliha od oko 40 milijuna m3 u tim šumama poveća na iznos od oko 200 milijuna m3, pa bi tako obogaćena ukupna drvna zaliha u Republici Hrvatskoj iznosila 500 milijuna m3. Time bi se tečajni godišnji volumni prirast mogao povećati od sadašnjih 8,8 milijuna m3 na iznos od 10 do 11 milijuna m3 drva. Spomenuti perspektivni razvoj može se ostvariti, dakako, samo uz određena ulaganja i određene aktivnosti oko pretvorbe i privatizacije, kako u šumarstvu, tako i u drvnoj industriji. U tom 121 |