DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 55     <-- 55 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


REWIEW of FORESTRY and FOREST
INDUSTRIES SECTOR in REPUBLIC
of CROATIA, Zagreb 1994,
str. 1 — 120, 16 fotografija, veći broj tablica
i grafičkih prikaza. Na kraju
knjige nalazi se vegetacijska karta biljnih
zajednica Hrvatske. Izdanje: Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva republike
Hrvatske i Javno poduzeće »Hrvatske
šume« u Zagrebu. Glavni urednik:
prof. dr. Rudolf Sabadi. Tehnički
urednik: Mr Branko Meštrić. Jezični
savjetnik: prof. Maja Šenoa. Recenzenti:
Akademici Dušan Klepac i Mirko
Vidaković. Predgovore knjizi napisali
su: Ministar poljoprivrede i šumarstva
ing. Ivan Tarnaj i doministar dr. se.
Joso Vukelić.


Akademici su napisali svoja viđenja,
među njima i Dušan Klepac »Glavne
smjernice u šumarstvu republike Hrvatske
«, a Mirko Vidaković »Šumarska istraživanja
i njihova uloga u šumarstvu«.


Knjiga sadrži ove dijelove: 1. Uvod


(R. Sabadi), 2. Šumarstvo u Hrvatskoj
(R. Sabadi), 3. Šumarski resursi, vlasništvo,
uporaba šuma i njihovo ured
ivanje (G. Fabijanić i suradnici), 4.
Šuma i okoliš (D. Rauš i suradnici), 5.
Šuma u ekonomici (R. Sabadi), 6. Zakonodavstvo
i organizacija (R. Sabadi),
8. Strategija razvoja i potreba investicija
(R. Sabadi). Izvori podataka i upotrebljena
literatura.
Na kraju knjige nalazi se vegetacijska
karta biljnih zajednica Hrvatske dr. se.
Jose Vukelića, koja s vrlo kvalitetnim
fotografijama hrvatskih šuma daje posebnu
vrijednost ovoj knjizi.


Knjiga »Review of forestry in Croatia
« prikazuje šumarstvo i drvnu industriju
u Hrvatskoj od najstarijih vremena
do danas. U knjizi se nalaze suvremeni
podaci o hrvatskim šumarskim
resursima sa svim pratećim potencijalima
koji sudjeluju u šumskoj proizvodnji
uzimajući u obzir političke, socijalne,
gospodarske, demografske i ekološke
prilike. Ti šumarski resursi nalaze
se na površini od 2,458.100 ha šuma i
šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj
s drvnom zalihom od 300 milijuna
m3 i 8,8 milijuna m3 tečajnog godišnjeg
prirasta i to u 84% listopadnih i 16%
crnogoričnih šuma. Godišnji etat za sve
šume u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5


milijuna m3 u bruto iznosu. Najveći njegov
dio otpada na državne šume za
koje bruto godišnji etat iznosi 4,8 milijuna
m3 s 48% tehničkog drva, 37%
prostornog drva i 15% otpada.


Šumarski resursi u knjizi su obrad
eni vrlo iscrpno prema vrsti vlasništva,
prema vrstama drveća, prema uzgojnim
oblicima i prema funkciji šuma. Obrad
ene su trideset i dvije vrste drveća, s
time da je za svaku vrstu drveća navedeno
ime na engleskom, latinskom,
francuskom i njemačkom jeziku. Detaljni
tabelarni podaci o površinama,
drvnim zalihama i prirastima prikazani
su vrlo iscrpno i ilustrativno.


Navedeni potencijali o šumskim resursima
podudaraju se s podacima u
Šumskogospodarskoj osnovi Hrvatske
koju je izradila služba uređivanja šuma
Javnog poduzeća »Hrvatske šume«.
Osnovu je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva Vlade Republike
Hrvatske, kolovoza 1993.


No, cjelokupni potencijal hrvatskih
šumarskih resursa se ne može za sada
koristiti u cijelosti, jer je oko 1/3 teritorija
Republike Hrvatske pod okupacijom
agresora, pa je realizacija etata
smanjena čak za 40% u usporedbi sa
stanjem prije agresije. To potvrđuju
službeni statistički podaci o izvršenim
sječama u pojedinim godinama kako
slijedi:


Godina Sječa u m3


1987 4,426.000
1988 4,422.000
1989 4,315.000
1990 3,868.000
1991 2,672.000
1992 2,625.000


Uloga šume obrađena je vrlo iscrpno
tretirajući njezinu višestruku funkciju
koja je istovremeno gospodarska,
ekološka, socijalna i još mnoga druga.


Gospodarska uloga šume se očituje
u njezinom učešću u sveukupnom nacionalnom
dohotku Republike Hrvatske.
To učešće iznosi 1,2%, ali drvna
industrija - prerađujući sirovinu koju
dobiva od šumarstva — daje svoj doprinos
od 2,5%. Premda obje gospodarske
grane sudjeluju u sveukupnom dohotku
samo s 3,7%, one ipak zapošljavaju


oko 45.000 radnika, a prema istraživanju
R. Sabadija ta je brojka daleko
veća ako se uzmu u obzir sve djelatnosti
(izravne i neizravne) u proizvodnji
šumarstva i drvne industrije.


Istaknute su ekološke vrijednosti
šume s naročitim osvrtom na njezinu
antierozijsku ulogu u zaštitnim šumama
kojih u Hrvatskoj ima 54.760 ha. Navedena
je također socijalna uloga šume
sa zdravstvenom, rekreacijskom, duhovnom
i ostalom funkcijom šume, što
je posebno došlo do izražaja u šumama
s posebnom namjenom.


Šuma je prikazana kao najveća tvornica
Hrvatske koja iz H2 0 i CO2 —
zahvaljujući fotosintezi — proizvodi
svake godine oko 9 milijuna m3 drva
debljeg od 7 cm, što s gledišta toplinske
energije odgovara ekvivalentu od 3 milijuna
tona nafte (R. Sabadi).


Imajući pred očima šumu kao naše
najveće nacionalno blago u knjizi je posebna
pažnja posvećena zaštiti šuma
kao i njezinoj njezi i suvremenom gospodaenju
s obnovom.


U knjizi s dokumentacijskim materijalom
je predočeno sadašnje stanje hrvatskih
šumarskih resursa kao osnovica
za unapređenje šumarstva i drvne industrije
uz dodatnu analizu toga stanja.
Na temelju toga, u knjizi se predlaže
poboljšanje šumarstva i drvne industrije
Republike Hrvatske i navode se za to
velike mogućnosti koje se sastoje u dobrim
ekološkim prilikama, u brojnom
stručnom kadru, u dobroj mehanizaciji,
u jakoj rasadničarskoj proizvodnji, u
dobroj uređivačkoj službi, itd. Dobre
ekološke prilike na površini od 900.000
ha sada degradiranih šuma omogućuju
da se intenzivnim uzgojnim radovima
postojeća drvna zaliha od oko 40 milijuna
m3 u tim šumama poveća na iznos
od oko 200 milijuna m3, pa bi tako
obogaćena ukupna drvna zaliha u Republici
Hrvatskoj iznosila 500 milijuna
m3. Time bi se tečajni godišnji volumni
prirast mogao povećati od sadašnjih 8,8
milijuna m3 na iznos od 10 do 11 milijuna
m3 drva.


Spomenuti perspektivni razvoj može
se ostvariti, dakako, samo uz određena
ulaganja i određene aktivnosti oko pretvorbe
i privatizacije, kako u šumarstvu,
tako i u drvnoj industriji. U tom


121




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 56     <-- 56 -->        PDF

smjeru predviđa se povećati sadašnja
otvorenost šuma (6,8 km/1000 ha) te
izgraditi u narednih 5 godina 2.000 km
cesta. Također se ukazuje na usitnjenost
privatnih šumskih parcela (prosječno
0,5 ha po vlasniku), što onemogućava
uspješno gospodarenje u privatnim
šumama kojih u Republici Hrvatskoj
ima 457.400 ha, dok je ostatak od
1,604.100 ha šuma u rukama države.


Privatne šume su najvećim dijelom
panjače (oko 70%) i imaju malenu
drvnu zalihu od 37,5 milijuna m3 drva,
što upućuje na potrebu njihova poboljšanja,
jer u tom sektoru hrvatskog šumarstva
leže velike mogućnosti koje su
dosada bile uslijed različitih zakona i
odredaba zapostavljene u svome razvoju.


Drvna industrija je u knjizi obrađ
ena detaljno, štoviše, R. Sabadiju je
uspjelo eksponencijalnim jednadžbama
izraziti funkcionalnu ovisnost proizvodnje
u drvnoj industriji od radne snage
i cijene koštanja.


WISSENSCHAFTLICHE
ZEITSCHRIFT


der Technischen Universitat Dresden
43 (1994) Heft 1


U sklopu Tehničkog univerziteta
(TU) u Dresdenu uz fakultete elektrotehnike,
strojarstva te fakulteta građevinarstva,
vodnog gospodarstva i šumarstva
, nalaze se i fakulteti za okoliš,
matematiku i prirodne znanosti,
pravo, filozofiju, jezike te, od 1993. godine,
i za studij medicine, koji se do
tada odvijao u Medicinskoj akademiji
»Carl Gustav Carus«. TU izdaje i u
naslovu imenovani znanstveni časopis.
U prvom svesku za 1994. godinu nalaze
se teme Fakulteta za okoliš, za graditeljstvo,
vodno gospodarstvo i šumar stvo,
te prava i medicine.


U svakom broju nalazi se prikaz bar
jednog laureata. U ovom to je Dipl.


— Ing. Hans Sauer, »predsjednik
Zaklade Hans Sauer«. To je Zaklada
koju je 1989. godine osnovao H. Sauer
iz sredstava jednog svog poduzeća, a
njezin je zadatak pomagati istraživanja
kibernetičke kreativnosti. Suosnivač je
organizacija DABEI (Deutsche Aktiongemeinschaftbildung
— Erfindung
— Inovation) te inicijator, urednik i
koautor publikacija RELAIS LEXIKON
i PRIRUČNIKA za izumitelje i
poduzetnike, kojeg je 115 autora pripremalo
tri godine. H. Sauer do sada
Ukratko, sadašnje stanje u drvnoj
industriji nije zadovoljavajuće. Uzroci
su vrlo različiti i kompleksni, a među
njima spominu se zaostali zastarjeli odnosi,
naslijeđeni iz prošlih režima, nedovoljna
uspješnost poslovanja zbog
nemogućnosti utjecaja svjetskog tržišta,
preveliki broj pilana, rasipavanje vrijedne
sirovine, jer se, primjerice, furnirski
trupci koriste za piljenu robu,
itd.


Organizacija šumarske službe, znanstveno-
istraživački rad i obrazovanje
podvrgnuti su vrlo oštroj kritici. Ta je
kritika uglavnom opravdana, samo
treba naglasiti da se u novi moderni
sustav šumarskih djelatnosti može prijeći
postepeno, a potpuno tek onda kad
rat u Hrvatskoj bude završen. Dakako,
da već sada treba obavljati pripreme,
kako u fizičkom, tako i u duhovnom
pogledu, kako bi se ipak što prije mogle
ukloniti kritičke opaske u knjizi,
ako baš ne sve, ali barem u glavnim
važnijim dijelovima šumarstva i drvne
industrije.


ima 192 samostalna patenta, a sudionik
je u daljnih 117 patenata za inovacije
i poboljšanja procesa izrađenih u okviru
poduzeća. Posebno područje njegovog
rada su elektromagnetski releji. Njegovim
radom uspjelo nekadašnje »kolose«
elektromagneta za Morseov brzojav
1960. godine smanjiti na 100 cm3 a
osamdesetih godina na svega 1 cm3 i
visokog učinka. Što više, Sauerov relej
s tzv. C-prekidačem uključuje struju
samo za vrijeme rada (govorenja).
Kako za njegove zasluge na tom tehničkom
polju tako i za njegove stavove


o potrebi etike u poslovanju, Tehnički
univerzitet u Dresdenu 8. srpnja 1993.
godine promovirao ga je za doktora h.
c.
Od radova i članaka ograničavamo
se samo na područje okoliša i šumarstva.


S područja Fakulteta za okoliš objavljeni
su radovi:


J. Materna i H. J. Fiedler:
Waldschaden als Folge chemischer Veranderung
der Atmosphere - referat
održan prigodom 100-te godišnjice IUFRO
u Berlinu 1992. godine;
H. J. Fiedler: Umweltforschung im
Rahmen des Europaischen Integrationsstudiums
Umweltwissenschaften
an der TU Dresden;
J. Wotee : Ausbildung Umweltverfahrenstechnik
an der TU Dresden;
Posebnu vrijednost knjizi daju
kratki sadržaji iz Monografije »Hrvatske
šume«, Zagreb 1992 (poglavlje 4.)


U cjelini uzevši, knjiga »Review of
the forestry sector in Croatia« je
stručno napisana, a pojedini njezini dijelovi
imaju znanstveni karakter, pa je
primjeran prikaz hrvatskog šumarstva.


Na kraju ovog svoga prikaza rekao
bih još i ovo. Knjigom REWIEW of
forestry FORESTRY in Croatia« prof,
dr. Rudolf SAB ADI, kao glavni urednik
i glavni autor, uspio je dokazati na
temelju pouzdanog dokumentacijskog
materijala da u Hrvatskoj postoje golemi
prirodni i ljudski potencijali koji
mogu unaprijediti hrvatsko šumarstvo
s drvnom industrijom na suvremenu razinu
kako bi se ona mogla svrstati medu
najnaprednije europske zemlje. To
je ohrabrujuće. Zato ovom knjigom želimo
dobrobit šumarstvu Hrvatske i
njezine drvne indusrije.


Dušan Klepac


S. Paar i J. Wotte: Welchen Beitrag
konnen Abwfallwirtschaftskonzepte
zu einem sinnvollen Umgang mit
naturlichen Ressourcen leisten?
E. Novak i J. Wotte: Bewertung
von Parametern bei der Auswahl von
Dekontaminationsverfahren fur Altstandorte;
P. Loetzsch: Untersuchungen zur
Ziindung von Staub-Luft — Gemischen
durch Schleiffunken.
Šumarstvo je zastupljeno s člancima:


O. Bloszfeld: Forstliche Hochschulwoche
vom 5. bis 7. oktober 1993
in Tharandt, i
M. Heinze: Erste Amerika — Excursion
Tharandter Forststudenten.
Šumarski odjel u Tarandtu najstariji
je dio tog TU u Dresdenu, jer datira
od 1811. Te godine, Heinrich Cott a
osnovao je vlastitu privatnu Šumarsku
školu koju je 1816. preuzela država i
povisila na Kraljevsku sasku šumarsku
akademiju. Godine 1928. ta Akademija
uključena je u tadanju Tehničku visoku
školu u Dresdenu odnosno u današnji
Tehnički univerzitet. To je uvodni tekst
za prikaz rada »Šumarske visoke škole
«. Također i to, da je 1993. godine
započeo s radom studij od četiri semestra
Umweltschutz und Raumordun
g (Zaštita okoliša i prostorni
red) s usmjerenjima zaštita resursa, pla