DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sastojina koje su podignute prirodnim pomlađivanjem, jer smo radovima na pomlađivanju štitili tlo i mladi naraštaj od štetnih biotskih i abiotskih utjecaja. Na obešumljenim terenima i svim stojbinama gdje su tla u toj mjeri degradirana da su izgubila svojstva šumskog tla, nužno je obavljati radove na pošumljavanju sadnicama ili sjemenom. Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja trajno je nazočan problem broja biljaka i količine sjemena kako bi osigurali kvalitetnu, stabilnu i produktivnu sastojinu. Kod praktičnih rješenja tih problema toliko je raznolikosti da često vode do apsurdnih rješenja. Imali smo razdoblja kad je rabljen izuzetno visok broj biljaka (sadnja 20000 sadnica četinjača po hektaru pod neposrednim utjecajem starih njemačkih škola), da bi nakon toga broj biljaka u našoj šumarskoj praksi bio izuzetno nizak (preporuke o dostatnosti 5000 biljaka lužnjaka po hektaru prilikom osnivanja sastojina ili 200 do 300 kg. žira omaške). Kod svega toga nazočna je pogreška u načinu gledanja na šumu kao životnu zajednicu, gdje su dominirali najčešće slabo utemeljeni i argumentirani ekonomski pokazatelji nad biološko-ekološkim. Cilj svakog pomlađivanja, a i pošumljavanja, je u tome da se u što kraćem roku formira mlada sastojina koja će svojim strukturnim ustrojstvom zaustaviti procese degradacije stojbine, a nazočne procese regresije okrenuti u progresiju. U tom procesu broj biljaka glavne vrste drveća ima dominirajuću ulogu. On ne mora biti ni prevelik ni prenizak nego optimalan. Kod istraživanja i ocjene optimalnog broja biljaka moramo sveukupno sagledati ulogu i zadaću šume koju formiramo tijekom cijele ophodnje, a posebno: - Stanje u kojem se nalazi šumsko tlo (kod prirodne i umjetne obnove) i stupanj degradacije nešumskog tla (kod pošumljavanja). — Potrebno vrijeme i dinamika formiranja kvalitetnoga šumskog tla. — Mogućnost pojave zakorovljenja i zamočvarenja. — Dinamiku visinskog, debljinskog i volumnog rasta i prirasta sastojine. — Formiranje horizontalne (prostorni raspored) i vertikalne (etaže) strukture. — Međusobnu konkurenciju i prirodno izlučivanje i odumiranje stabala. Radove na njezi i zaštiti pomlatka, popunjavanje, čišćenje i prorjeđivanje. — Dužinu ophodnje. — Općekorisne funkcije šuma. — Količinu i kvalitetu drvne mase prethodnog i glavnog prihoda. — Mogućnost prirodnog pomlađivanja u budućnosti. Sve navedeno mora biti u funkciji stvaranja složenog šumskog ekosustava sa svim počelima šume koja su sadržana u izričaju šume koja prema našem mišljenju glasi: »ŠUMU PREDSTAVLJA ŠUMSKO TLO SUVISLO OBRASLO DRVEĆEM, GRMLJEM I PRIZEMNIM RAŠĆEM, GDJE SE TRAJNO PROIZVODI DRVNA TVAR I OPĆEKORISNA DOBRA IZRAŽENA U EKOLOŠKIM (ZAŠTITNIM) I DRUŠTVENIM (SOCIJALNIM) FUNKCIJAMA ŠUME.« Prema tome u našim bi istraživanjima trebali dati prilog odgovoru na pitanje koji bi broj biljaka prilikom obnove šume i pošumljavanja bio dostatan da podignuta šuma ispuni one uvjete koju pred nju postavljaju priroda i čovjek tijekom ophodnje, s posebnim naglaskom na obilježja stabilnosti, produktivnosti i mogućnost prirodnog pomlađivanja. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA The research results and discussion 2.1. Pomlađivanje — Regeneration U našim istraživanjima strukturnih osobina mladih sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba u razvojnim stadijima mlađeg i starijeg pomlatka i mladika često se susrećemo s kvalitetno, a isto tako i loše obnovljenim sastojinama. To se prije svega odnosi na broj glavne vrste drveća, u ovom slučaju hrasta lužnjaka, koji se često javlja u izuzetno malom broju, a isto tako i u onim vrijednostima za koje pretpostavljamo da su optimalne. Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba je klimatogena zajednica u kojoj pored glavne vrste drveća pridolazi prije svega obični grab i još jedan broj pratitelja (lipa, klen, poljski jasen, voćkarice i dr). Broj ostalih vrsta ovisi o broju i uspješnosti pomlađivanja glavne vrste. Ukoliko je obnova sastojine bila kvali tetna i na stručnoj razini, te ako smo prije sporednih vrsta na pomladnu površinu naselili glavnu vrstu u većem broju, broj sporednih manje vrijednih i agresivnih vrsta je manji. Isto vrijedi i obratno, što je nažalost čest slučaj, pa umjesto glavne vrste dobar dio pomladne površine zauzmu agresivne, uzgojno jače pratiteljice. Kod toga je značajno istaknuti da stajališni prostor koji zauzima jedna biljka odnosno jedno stablo prilikom radova na obnovi i pošumljavanju jednako je na raspolaganju glavnim i sporednim vrstama. Tko prije zauzme stajališni prostor ima uvjete i za trajniji, a možda i konačni opstanak na njemu. Na osnovi toga ocjenjujemo je li sastojina kvalitetno pomlađena ili je degradirana glede vrste drveća u omjeru smjese. |