DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ijene bare i da se na njima nije moglo ništa saditi jer je do 16. VI. a sve bare posadili jasenovim sadnicama. Stavili smo u zabranu dva voda još uvijek plavila. Konačno nam je molba odbijena, što je i odjela u Tikaru najstarije sastojine (mjesto kamo je Strineka vodio Ministarski savjet objavio a nama nije ništa drugo preostalo nego ekskurziju kojoj sam i ja bio nazočan). Sada je ono zakorovljeno da plaćamo vodoplavni doprinos 2.500.000 din. godišnje. jasenom. Ne znamo kako se razvijala ta jasenova sastojina, no moguće da je to tlo opet prepušteno kukuruzu? Danas ja cijelu stvar gledam drukčije. Pomislite velika je vrijednost izvezena iz Spačvanskog bazena za vrijeme Investicione zaklade U Šumarskoj upravi Lipovljani podsađivan je američki jasen i kad su sječene stare šume, a da se tamošnjim selima nije popravio kanadska topola na površinama sušenja, topole su bile rijetke, a ja niti put ni bilo što izgradilo, a šume su faktički bile njihove. Pa sam ih još po uzoru na Nijemce proredio u razmake od 8 m. Kao neka sada direkcija barem nešto plati na račun izvezenih šuma i podstojna sastojina sađena je joha, hrast, jasen i to sve gusto pošumtime odtereti seljaka koji ima od Vodne zadruge veliku korist, ali ljeno. U moje vrijeme isticale su se topole i bile su već onda visoke je to platio svojim starim hrasticima. 6—8 m. Na njima nisam primijetio saperdu. Te površine ležale su uz prugu u Cardačinskoj gredi uz iskopani kanal Srnava. Ključice Sad još nešto o uzgoju kanadske topole i stečenom iskustvu. su jednostavno ubadane u zemlju. Nijemci sade kanadsku topolu odmah u početku na razmak od Trstika, Šumarija Jasenovac, danas možda Šumarija Novska, po 8 metara. Naravno radi većeg visinskog prirasta potkresuju se kod sađena je isto tako ključicama iz Lipovljana, površina sušenja oko mladih stabala grane u donjoj trećini. Između topola sade se kao 50 jutara. Sađeno je na razmak od 2 m. Ključice su zabadane u podstojna sastojina sve moguće vrste drveća. zemlju onako kako je po sječi sušaca čistina ostala. Već u trećoj Tlo na kome se sade topole slično je našim barama, samo što godini izbojci su 3 do 3,5 m visoki, a debeli 3 do 5 cm. Vrativši se na mjestu gdje će se saditi topola najprije dinamitom šprenguje se iz Njemačke sasjekli smo svaki drugi red. Kako to danas izgleda podzol tj. nepropusni sloj za žilje, pa se onda na tom mjestu posadi ne znam, ali saperde u to doba na izbojcima nije bilo. Topole su topola. bile zdrave i bujnog rasta. Sve to vidio sam u Karlsruhe. Postoji jedno stablo kanadske Ja, da vam pravo kažem, nisam za uvađanje stranih vrsta drva topole dimenzije 80 cm 15-18 m, čisto od grana koje daje sliku kad imamo našu trepetljiku koja brzo raste i daje dobro drvo. Istina naših starih hrastika. Kao podstojana sastojina raste jasen koji se ona nema ravan habitus kao kanadska topola, ali ona je naša i ne u Njemačkoj pojavljuje kao kržljavo drvo. Ja sam fotografije o stradava od saperde i ostalih insekata. Zato predlažem da se osnuje uzgoju kanadske topole u Njemačkoj uramio, ali kako mi Strineka šumski vrt za uzgoj ključica naše obične topole i vrbe, jer i ova reče prigodom selidbe u Brodsku imovnu općinu te su slike nestale. druga na dobrom tlu daje dobro drvo i visinu. Ima u Velikom Dolu Prvo je bilo pitanje tamošnjeg revirfeštera. Kako mi stojimo sa Lipovljanske uprave po Mađarima posađena vrbova sastojina danas saperdom jer kod njega tog kalamiteta nema. visoka 20—25 m. U početku smo imali šumski vrt za uzgoj ključica kanadske U Sitinac bari u početku je sve bilo u redu, a danas je propala topole samo u Lipovljanima, odakle su ključice slane po cijeloj sastojina zbog saperde. Kraj tih napadnutih stabala na rubu stoji Direkciji. Mislili smo posaditi cijele Zibove i druge osušene bare. naša trepetljika, zdrava bez mane, samo što joj nije deblo ravno. Tako je osnovan vrt u Vrbanji. Ja mislim da je preblaga klima i prebujan uzrast razlogom da Po uzoru Sitinac bare podsađeno je u Zibovima nekih 10 jutara. se saperda širi. Već druge godine izrasle su ključice na 1,5 do 2 m visine, ali ih Pišite u Lipovljane u Novsku neka vam jave kako te kulture je iste te godine napala u tolikoj mjeri saperda da ih je jedno jače nevrijeme na čvorovima isprekidalo. Izbojci su bili toliko napadnuti tamo napreduju. Mene bi to također interesiralo. saperdom, da smo sve preorali i tlo prepustili kukuruzu, a jedan Jedino što zasigurno znamo da se kanadska topola kao i naša dio podsadili johom. U Zibovima su sađene ključice kao u Sitinac mora odmah od početka saditi na razmak od 8 m a između njih bari kukuruzom. Razmak redova 2 m. Poslije sam ja svaki drugi jasen, hrast i sve ostale vrste drva, jer topole koje sam vidio u red posjekao. Njemačkoj daju prekrasnu sliku. Prirast iznaša i do 2 godišnje. Taj isti razmak od 8 m mora imati naš hrast, kako bi napredovao, pa Drugi pokus. u tom cilju i vršimo naše prorede. Obavljena je temeljita kanalizacija bara u Goricama na rubu do Kad malo zahladi otići ću u lipovljanske šume, posebno u Jama- Virova, a potom su sve te bare podsađene kanadskom topolom. ričko brdo, da vidim tamošnje branjevine u kojima je sađen žir u Od nebrojeno mnogo posađenih ključica tek su se na nekima razvili bukovim oplodnim sječama. U moje vrijeme hrast je spašavan dok izbojci visoki maks. 60 cm. Sve ostale ključice izbile su oko 20-30 nije počeo sa svojim prirastom od 50—60 cm godišnje sam sebe cm, a mnoge od njih ni toliko, (10 cm). Čim se izbojak počeo spašavati od graba i bukve. razvijati, već je cijelom dužinom napadnut saperdom. Tako sam se evo malo pozabavio sa šumarstvom pa Vas pozdrav Moglo se vidjeti da na jednom izbojku ima 10 čvorova na dužini ljam. od 10 cm. Druge godine izbili su iz žile novi izbojci koji su također napadnuti tako jako da smo sadnju kanadske topole morali napustiti, Crnadak ZAPISNIK 2. sjednice UPRAVNO G ODBOR A inž., Josip Dundović, dipl. inž., Ivan Godišnjem obračunu za 1993. godiHrvatskoga šumarskog društva, održaMaričević, dipl. inž. i Vlatka Antonić. nu: ne 10. ožujka 1994. godine u Zagrebu. Nazočni: Mr. Darko Beuk, dr. Joso Gračan, Tomica Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl. inž., prof. dr. Slavko Matić, predsjednik, pozdravlja nazočne i predlaže Dnevni red, koji se prihvaća. a) Izvješću Inventurne komisije b) Obračunu prihoda i rashodamjestima troškova c) Izvješću Nadzornog odbora po Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl. DNEVN I RE D Razmatranje i donošenje odluke o inž., mr. Ivan Pentek, prof. dr. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. inž., Tomislav Starčević, dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., mr. Ivan Wolf, prof, dr. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. 1. Prihvaćanje ZAPISNIKA 1. sjednice Upravnog odbora Hrvatskoga Šumarskog društva. 2. Razmatranje i donošenje odluka o Financijskom planu za 1994. godinu. Razmatranje i prihvaćanje prijedloga o prioritetnim poslovima i zadacima: a) Održavanje zgrade Šumarskog doma, 126 |