DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Neki strukturni podaci u mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba


Some structural data in young natural stands of the peduncled oak and common hornbeam Tablica 1
SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA - STAND OF PEDUNCLED OAK AND COMMON HORNBEAM


Ploha Dob Površina H. lužnjak O. grab i ost. Ukupno Po lh a
Plot Age Area Peduncled oak Common hornbeam Total Per 1 ha
god m2 kom % kom % kom H. lužnjak O. grab
1/1 3 400 233 14.9 1329 85.1 162 5825 33225
1/2 3 400 819 55.7 651 44.3 1470 20475 16275
1/3 3 400 505 31.7 1088 68.3 1593 12625 27200
II/l 10 400 126 7 1683 93 1809 3150 42075
II/2 10 400 139 10 1272 90 1411 3475 31800
II/3 10 400 197 13 1449 88 1646 4925 36225


Ukupno


Total


39050
36750
39825


45225
35275
41150


Površina za pomlađivanje može i mora u određenoj
dobi i razvojnom stadiju biti popunjena glavnim i sporednim
vrstama, s tim da je njihov zbroj u određenom
stadiju i vremenu maksimalan i optimalan.


Priroda nastoji popuniti sav prostor koji je određen
za sastojinu, a ukoliko izostane pojava glavnih i sporednih
vrsta u optimalnom broju, naletom sjemena
javljaju se pionirske vrste drveća (breza, iva, joha i
dr.), grmlje i korovska vegetacija.


U tablici broj 1 donosimo strukturne podatke o
mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog
graba glede broja stabala hrasta lužnjaka i običnog
graba na tri pokusne plohe u dobi od 3 godine (mladi
pomladak) i 3 plohe u dobi od 10 godina (mladik).


Analizirajući rezultate dobivene na plohama I/l.,
1/2 i 1/3 uočavamo zakonitost ukupnog broja biljaka
koji iznosi u prosjeku za sve tri plohe 38542 kom/ha
u rasponu od 36750 do 39825 kom/ha, a prosječni
stajališni prostor po biljci iznosi 0,259 m2.


Iako je ukupan broj biljaka na sve tri plohe vrlo
izjednačen, stvarno stanje glede kvalitete tih sastojina
s obzirom na odnos lužnjaka i graba vrlo je različito.


Na plohi I/l imamo lužnjaka 5825 kom/ha ili 14,9%
a 33225 kom/ha graba ili 85,1%, s tim da stajališni
prostor po jednoj biljci iznosi 0,256 m2.


Na plohi 1/3 situacija je nešto povoljnija za lužnjak
s brojem od 12625 kom/ha ili 31,7% u odnosu na grab
kojeg ima 27200 kom/ha ili 68,3%, a stajališni prostor
po jednoj biljci iznosi 0,272 m2.


Na plohi 1/2 imamo daleko najbolje stanje zbog
učešća lužnjaka u broju od 20475 kom/ha ili 55,7% u
odnosu na 16275 kom/ha graba ili 44,3%, a stajališni
prostor po jednoj biljci iznosi 0,251 m".


Na plohama lili., 1112., II/3 koje su u dobi od 10
godina a nalaze se u razvojnom stadiju mladika imamo


glede broja biljaka i stajališnog prostora vrlo slično
stanje.


Prosječni broj lužnjaka i graba za sve tri plohe
iznosi 40550 kom/ha, a prosječni stajališni prostor po
jednoj biljci je 0,247 m2.


Učešće lužnjaka po plohama iznosi 7., 10 i 12%,
odnosno 3150 kom/ha, 3475 kom/ha i 4925 kom/ha, a
običnog graba 93., 90 i 88%, što iznosi 42075 kom/ha.,
31800 kom/ha i 36225 kom/ha.


Stajališni prostor iznosi na plohama II/l 0,221 m2,
U/2 0,283 m2 i na U/3 0,243 m2.


Iz navedenih podataka za dvije grupe pokusnih
ploha u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog
graba zaključujemo da je ta stojbina prilikom prirodnog
pomlađivanja bila spremna prihvatiti 40000 biljaka
po hektaru glavne i sporedne vrste, gdje stajališni prostor
po biljci iznosi prosječnih 0,25 m2.


Ako taj prostor zauzme pretežno lužnjak, na račun
agresivnog i gospodarski manje vrijednog graba, onda
sudimo da je prirodno pomlađivanje uspjelo te da je
budućnost te sastojine osigurana.


Za ovu šumsku zajednicu ocjenjujemo da je optimalan
odnos lužnjaka i graba u strukturi sastojine po
drvnoj masi ili po temeljnici 80% : 20% u korist lužnjaka.
To znači da bi u ovom slučaju u sastojini trebalo
biti najmanje oko 32000 lužnjaka i oko 18000 kom/ha
graba, te da bi taj odnos uzgojnim zahvatima trebalo
održati do kraja ophodnje.


Glede stajališnog prostora 80% površine ili 8000
m2 po hektaru trebao bi zauzimati lužnjak, a 20% ili
2000 m2 obični grab. To vrijedi za mlade sastojine
starosne dobi oko 20 godina, kad dolazi do intenzivne
diferencijacije i formiranja vertikalne strukture u kojoj
se grab postupno povlači u donje etaže. Na taj način
u starijim i starim sastojinama lužnjak zauzima cijeli