DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 8 <-- 8 --> PDF |
prostor dominantne i nuzgredne etaže, a grab cijelu podstojnu etažu. I pored toga i dalje odnos hrasta i graba po drvnoj masi treba ostati u omjeru 80 : 20%. Rezultati s pokusnih ploha ukazuju nam da možemo samo donekle biti zadovoljni s brojnim stanjem lužnjaka na pokusnoj plohi 1/2 (20475 kom/ha ili 55,70%), dok ostale plohe ukazuju na njegov manjak. Posebno je loše stanje na plohama u mladiku, koje s prosječnim brojem stabala od 3850 kom/ha u dobi od 10 godina imaju problematičnu budućnost glede produktivnosti i kvalitete. Koristeći saznanja i rezultate do kojih smo došli na ovim pokusnim plohama, napravili smo analizu potrebne količine žira hrasta lužnjaka koji se mora naći na pomladnoj površini tijekom pomladnog razdoblja, Vrste za umjetnu obnovu (pomlađivanje) Tree species for artificial regeneration Vrsta drveća Tree species Hrast lužnjak (Quercus robur L.) Hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.) Hrast medunac (Quercus pubescens Willd.) Hrast crnika (Quercus ilex L.) Jaseni (Fraxinus sp.) Obična bukva (Fagus sylvatica L.) Obična jela (Abies alba Mill.) Način sjetve ili sadnje Method of seeding and planting Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku - Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku - Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits bilo da sastojinu pomlađujemo prirodnim ili umjetnim putem. Naša je preporuka da je nužna količina od 800 kg/ha što iznosi količinu od oko 160000 komada žira. Znajući da u prirodnim uvjetima od ukupne količine žira možemo računati na 20 - 30% ponika i najmanjeg pomlatka, onda to u prosjeku iznosi 40000 biljaka po hektaru, što ide u prilog i potkrepljuje rezultate istraživanja na pokusnim plohama. U tablici 2 donosimo podatke i preporuke o potrebnoj količini sjemena kod sjetve omaške i sadnju pod motiku, kao i broju sadnica kod umjetne obnove sadnjom biljaka. Podaci se odnose na hrastove (lužnjak, kitnjak, medunac i crniku), poljski jasen, običnu bukvu i običnu jelu. Tablica 2 Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha Seed Plants 700-1000 10000-15000 400600 600800 10000-15000 300500 500700 10000-15000 250450 400600 10000-15000 250450 7-10 5000-10000 80- 100 10000-15000 40-60 60-80 8000-12000 8-12 2.2. POŠUMLJAVANJE - Afforestation Na području šumarije Vrbovec u gospodarskoj jedinici »Novak u Šikava« odjel le objavljena je pretvorba panjače običnog graba u sastojinu hrasta lužnjaka sadnjom sadnica. To znači da je obavljena pretvorba sastojinskog oblika (šumu graba u šumu lužnjaka) i uzgojnog oblika (niski u visoki uzgojni oblik). Tom prilikom istraživali smo utjecaj razmaka sadnje (broja biljaka) na uspješnost novoosnovane sastojine. Pokus je postavljen s različitim brojem biljaka po hektaru i to: 3000., 5000., 7000., 10000., 15000 i 20000 u pravilnom kvadratičnom prostornom rasporedu od 1,8 m x 1,8 m (kod 3000 biljaka po ha) do 0,7 m x 0,7 m (kod 20000 biljaka po ha). Ukupno je postavljeno 18 pokusnih ploha svaka površine 400 m2. Svaka varijanta (razmak sadnje) imala je tri repeticije. Detaljni rezultati su izneseni u radu (Matić 1993). U grafikonu 1 donosimo rezultate izmjera visina biljaka za svaku varijantu i to prilikom osnivanja pokusa (rujan 1987), nakon 5 godina (kolovoz 1992) te rezultate visinskog prirasta. Iz grafikona je uočljivo da su visine biljaka prilikom osnivanja za sve varijante bile podjednake, a kretale su se od 33,9 cm do 36,1 cm. Stanje nakon 5 godina ukazuje na razlike između varijanti, s tim da je opći trend u tome da se povećanjem broja biljaka po hektaru, odnosno sadnjom na manje razmake, prosječne visine povećavaju. Srednja visina kod sadnje 3000 biljaka ha je 155,3 cm, a kod sadnje biljaka ha iznosi 175,3 cm. Prosječni visinski prirast pratio je tijek prosječnih visina što je vidljivo iz priloženog grafikona. Uočljiva je opća sklonost povećanja visinskog prirasta od 24,0 cm do 28,2 cm godišnje. Uzimanjem uzoraka prilikom zadnje izmjere svih vrsta korova koji su nazočni na 1 m2 u svakoj varijanti odnosno 3 m2 za tri repeticije, te sušenjem na 105°C i izmjerom suhe tvari, dobili smo rezultate prikazane na grafikonu broj 2. Iz grafikona je vidljivo da se s povećanjem broja biljaka po jedinici površine smanjuje količina korova. |