DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA


Hrvatsko šumsko bogatstvo povjereno je šumarskoj struci
ustrojenoj u Javnome poduzeću »Hrvatske šume«. Struka se
brine o obnovi šuma, njihovoj zaštiti, uporabi i održanju ekoloških
funkcija, koristeći pritom načela potrajnosti koja su danas
prihvaćena u održivome razvoju Zemlje (Agenda, 21, Rio de
Janeiro 92).


Sudbina šumskoga pokrova Hrvatske´ne zavisi samo o šumarskoj
struci. Opstanak šuma u budućnosti zavisi o šumarskim
planovima i njihovoj dosljednoj provedbi te o prostornim planovima
razvoja Republike Hrvatske i pridržavanja općih postavki
zaštite okoliša. Prilikom donošenja značajnijih odluka o gospodarenju
prostorom šumovitim krajolicima, šumarska struka kao
donositelj i provoditelj šumarskih planova je u najviše slučajeva
zaobiđena.


Ovo moje razmišljanje potvrđeno je na nedavnome ministarskom
sastanku u Oslu 13. i 14. lipnja o. g., gdje hrvatska
delegacija u ime Vlade Republike Hrvatske potpisuje Protokol


o daljnjem smanjenju emisije sumpora putem Ekonomske europske
komisije za pitanje zaštite okoliša pri ujedinjenim narodima
(UNECE). Protokol je potpisan u okviru Konvencije o dalekosežnome
prekograničnom onečišćenju zraka. Hrvatska delegacija
potpisala je smanjenje od 11% u odnosu na procjenu emisije u
1980, a 2000. godine predviđena je vršna vrijednost emisije
sumpora od 133 kt.
Prilikom potpisivanja protokola nije se vodilo računa o današnjem
stanju propadanja šuma u Hrvatskoj koje se zbiva u
katastrofalnom obimu upravo uz energetska i industrijska postrojenja.
Godine 1980., jela u Gorskome kotaru već je propadala,
a slično se zbivalo i u šumama Medvednice. Ne tvrdimo kako
pri tome daljinski transport štetnih tvari nije bio značajan za
propadanje šuma u Hrvatskoj, ali je očigledan utjecaj vlastitih
onečišćenja što svake godine ponovo dokazujemo novom procjenom
oštećenosti šuma.


Ova se tvrdnja posebno odnosi na riječko industrijsko područje,
gdje energetska postrojenja u odnosu na sva takva postrojenja
u Hrvatskoj emitiraju 80% sumpora. Glede današnjeg
stanja šuma u Gorskom kotaru, emisije sumpornog dioksida iz
domaćih izvora potrebno je zaustaviti ako želimo očuvati potencijalne
mogućnosti šumskih staništa. S obzirom na raspored S02
emitenata u prostoru kao i s obzirom na sinergetsko djelovanje
drugih otrova (NOx, fotooksidanti i dr.) njegovo smanjenje od
11% prenisko je i sa šumarskog stajališta neprihvatljivo.


Naslovna strana - Front page: Šume hrasta crnike na otoku Rabu (Foto: J. Vukelić)
Oak (Qu. ilex) Evergreen Forest on the Island of Rab.


Šumarski dom u Zagrebu, izgrađen 1898. g. - Forestry home in Zagreb,
built 1898.