DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 22     <-- 22 -->        PDF

vača P. Belie i samo još bolje i brže učvrstio zacrtani
pravac biološkog rješenja park-šume. To je postepeno
potpuno privođenje objekta sastavu autoktone šume
crnike s aloktonim primjesama (borovi, čempresi, cedrovi
i dr.). Takav biološki sastav daje parku garanciju
da neće i dalje biti pustošen olujnom burom i jugom
i da mu neće prijetiti opasnost nakon obilnih kiša od
mogućeg klizanja borova s velikim količinama zemlje
na strmijim terenima.


DANAŠNJE STANJE


Općina Rab podigla je zaslužnom općinskom nadšumaru
dva spomenika u park-šumi »Komrčar«. Prvi
1924. godine na ulazu u park iz Varoša današnjeg
Trga Sv. Kristofora, koji je dugo bio zapušten i oštećen
te je prilikom obnove i popločenja trga Varoš (Trg
Sv. Kristofora) uklonjen. U zahvalu za njegovu veliku
ulogu u ozelenjevanju otoka Rabljani su 16. studenog
1974. godine na središnjem dijelu »Komrčara« postavili
poprsje Pravdoji Beliji (Šimičić & Rauš 1975).


- Today´s status
Današnje stanje »Komrčara« ne zadovoljava. Iako
je on turistu, šetaču, prekrasan i neponovljiv, svaki
poznavalac šumarske i pejzažno-arhitektonske problematike
primijetit će mnoge nedostatke i propuse. Kao
prvo oni osnovni zacrtani razvojni pravci parka nisu
se kroz razdoblje od gotovo jednog stoljeća uvijek i
pravilno provodili. U novije vrijeme moguće razloge
takvu stanju možemo tražiti i u tome što je park-šuma
često mijenjala gospodara pa se u njoj više zadržavalo
postojeće stanje nego ozbiljnije radilo. Tu u prvom
redu mislimo na uzgojne i hortikulturne radove. Ono
što čovjek nije postepeno radio najčešće bi priroda
učinila odjednom sama, i normalno pritom nanijela i
ostalu nepotrebnu štetu. »Komrčar« poslije svakog nevremena
ostane bez pokojeg stabla ili kišom izazvane
bujice učine neku štetu, a kako je prije spomenuto
velik dio tih šteta mogao se izbjeći ili ublažiti da se
parkom kontinuirano gospodarilo i da je pravilno uređivan.
I danas u parku postoje izuzetni primjerci alepskih
borova promjera od 79 do 90 cm, a visine 22 do
30 m. Stanje je zelenila svake godine sve lošije. Ne
obavljaju se kontinuirano uzgojni radovi čićenja, prorjeđivanja,
primjećuje se mnogo bolesnih stabala crnike
(lisnih uši, glivična oboljenja, prstenar i dr.), a posebno
bora (borov četnjak, potkornjaci, gljivične bolesti i
dr.).


Također ne zadovoljava stanje vrtno-arhitektonskih
sadržaja. Nema dovoljno klupa, košarica za otpatke,
a ono što postoji ne održava se adekvatno. To se
posebno odnosi na staze, odvodne kanale, rubne kamenove.
Štete koje se pojave površno se i saniraju i
ne vodi se briga o estetskoj i stilskoj komponenti i
prijašnjem stanju.


Ipak sadašnje stanje park-šume odnosno postojeća
situacija unatoč zapuštenosti vegetacije u pojedinim


SI. 3: »Zeleni tunel« u središnjem dijelu park-šume
SI. 2: Labirint staza u park-šumi »Komrčar« Fig. 3: »The green tunnel« in the central park of the forest
Fig. 2: The labirinth in the forest park of Komrčar park