DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Celtis australis L. Cercis siliquastrum L. Cupressus sp. Cycas revoluta Thunb. Eriobotrya japonica Lind. Ficus carica L. Magnolia grandiflora L. Melia azerdarach L. Myrtus communis L. Nerium oleander L. Olea silvestris L. Paulownia tomentosa Stend Pittosporum tobira Ait. Poinciana gilliesii Hook Viburnum tinus L. i dr. U obzir dolaze i agrumi Citrus L., limun, naranča, mandarina, ali cijepljene na podlogu otpornijeg poncirusa. U obzir dolaze druge vrste, ovisno o mjestu koje se želi urediti, njegovim biološkim, pejzažnim, funkcionalnim, estetskim potrebama i mogućnostima. Veliki broj navedenih vrsta nazočan je u parku, ali njihova dekorativnost, funkcionalnost kao osnova parkovnog izražavanja i oblikovanja nije zadovoljena. Prvi zahvati odnosili bi se na sanaciju devastirane, zapadne i jugozapadne strane parka (I zona — zaštitna zona), uspostavljanjem ravnoteže između tla i biljnog pokrova uklanjanjem jako razvijenog i prekobrojnog ponika i podmlatka bora, nanošenjem plodne zemlje i sadnjom raznog niskog rašća, ukrasnog grmlja i drveća niskog rasta. U obzir bi došle vrste otporne na posolicu jako razvijenog korijena. To su: Agave americana L. agava Lavandula špica L. lavanda Osyris alba L. metlica Spartium junceum L. brnistra Tamarix da/raaficaTrinajstić tamariks Yucca sp. juka i dr. kao i sve autohtone vrste drveća i grmlja iz šume hrasta crnike i crnog jasena {Orno Quercetum ilicis). Odrasla stabla bora koja se ogledaju u moru samo djelomično ukloniti, (ona koja prijete odronom i izvalom), jer predstavljaju jedinstvenu sliku obalnog dijela parka. Kao posebno pitanje javlja se problem samog rasporeda biljnog materijala na tim kosinama. Potreno je postići sklad boja i oblika i na taj način podići estetsku vrijednost parka. Na ovom području je prvotna, borova kultura u potpunosti obavila svoju meliorativnu ulogu. Crnika i njezine pratilice stvorile su pravu šumu, negdje čak potpunog sklopa. Pojedinačna ili stara stabla alepskog bora čine uglavnom dekorativnu sliku. Na onim mjestima gdje se crnika nije potpuno sklopila alepski bor se i dalje pomlađuje onoliko koliko mu na pojedinim mjestima crnikova šuma dozvoljava. Iako nam je cilj podići ekološki najstabilniju autoktonu šumu hrasta crnike, ne možemo s obzirom na namjenu i funkciju park-šume (ekološka, koščela, koprivić judino drvce čempres smotani cikas japanska mušmula smokva velelisna magnolija očenašica mirta, murta, mrča oleander divlja maslina paulonija, Avramovo drvo pitosporum poincijana lemprika SI. 6: Nagnuti borovi nad šetalištem u zaštitnoj zoni (I) Fig. 6: Pines leaning over the promenade in the protection zone (I) estetska, rekreativna), u potpunosti isključiti borove. Negdje nam to neće biti ni moguće s obzirom na njihovu nedovršenu meliorativnu funkciju. U ovoj zoni dakle trebaju prevladati zahvati čišćenja, uklanjanja prekobrojnog pomladka i mladika (bor) i podrasta (bor i autoktono drveće i grmlje). U potpunoj zoni parkšume (II) nećemo unašati aloktono (posebno egzote) drveće i grmlje osim na onim mjestima gdje su predviđeni pojedini vrtno-arhitektonski elementi (fontana, bista, skulptura, pano i dr.) gdje bi njihov dekorativni izgled, boja, miris došao u funkciju u pejzažnom oblikovanju datog prostora. Postojeća situacija ukazuje na dobar raspored staza u prostoru, na način kojim je omogućen pristup u sve dijelove parka. Problem je održavanje tih staza te nedostatak ostalih sadržaja koji bi uz onaj temeljni, tj. vegetaciju parka, privlačili posjetitelje da se razmile po cijeloj površini parka. Sam sklop ne smije zatvrati staze, jer na taj način otežava protupožarnu zaštitu, a i postojeće hidrante u parku treba osposobiti i održavati iz istih razloga. Zona parka (III zona koja sadrži nekoliko tematskih definiranih detalja (tržnica, đardin, prostor neka |