DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 30 <-- 30 --> PDF |
dašnjeg dj. igrališta, današnje dj. igralište) i koja je ulneposrednoj vezi sa samom jezgrom grada pruža najveću mogućnost pejzažno parkovnog oblikovanja (Trg I Sv. Kristofora). Đardin predstavlja jednu zasebnu cjelinu ukomponiranu u park. Od njega se sadnjom niskog drveća i iigrmnja ukrasnih cvijetova može stvoriti mali »rajski iivrt«, mjesto predaha umornih turista. Cijelu sliku upotpuniti skulpturama, klupama, stolovima, kamenim klupama i cvijećem. Mišljenja smo da bi se u tom prostoruimogao urediti park gdje bi se postavile biste znamenitih Rabljana. Športsko-rekracijski sadržaji predstavljaju specifičnu kategoriju objekata u parku. Prije svega treba ukazati na nužnost tih sadržaja u sustavu korištenja parkovnih prostora za zabavu i boravak turista. Kriterij koji uvjetuje izbor igrališta i način njihova korištenjaLvezani su prvenstveno uz sagledavanje ukupne kompozicije parka. Postojeće staze u »Komrčaru« služe za šetnju, brzo hodanje, jogging, a od nekadašnjeg igrališta moglo bi se napraviti boćalište, mini golf, parkovni šah ili parkovni mlin, ili pak tereni za male športove (nogomet, košarka, i si.) postaviti stolove za stolni tenis. Sve to upotpuniti vrtno-arhitektonskim elementima (staze, klupe, košarice za otpatke i dr.) te biološkim elementima drveća, grmlja, cvijeća koji će u potpunosti definirati prostor u svojoj funkciji. Glede dječijeg igrališta treba se orijentirati na takva1riješenja kojima se osiguravaju punoća, raznolikost, i1maštovitost dječije igre te se potpomaže prirodni izgled1cijelog prostora (veća primjena prirodnih materijala, za izradu sprava i uređaja za dječiju igru, od kojih je izgrađen i sam park — drveta). Kao jedno od mogućih rješenja vezano uz dječje igralište treba spomenuti i način obrade hodnih površina oko igrališta i način njihove obrade oko igrališta1(sprava) — posipanjem drvenom sitneži ili sječkom od ´ kore i drveta. Ovim oblikovno vrlo prihvatljivim materijalom, »drvenom sipinom«, dobiva se mekani pod ispod i oko sprava i uređaja za dječiju igru. Cijeli1prostor zaokružiti živom ogradom. I u ostalim dijelovima parka potrebno je obnoviti postojeće i unijeti nove klupe i stolove, osobito na mjestima s kojih se pruža interesantan pogled (uvala Sv. Eufemija) i postaviti veći broj košarica za otpatke. Postavljanjem preglednog plana parka na svim prilazima tj. ulazima u park, te sustava vizualnih komu 4. ZAKLJUČAK U prostornom smislu park-šuma »Komrčar« predstavlja naprosto zeleni dragulj na kamenom prstenu starog Raba. Kao takva i zaslužuje da se s njom postupa brižno i stručno. Sva navedena značenja »Komrčara « imaju podjednaku važnost i međusobno se potpuno nadopunjuju. Koliko je park estetski važan, to nikacija (putokaza, oznaka i si.) omogućila bi se veća informiranost turista o samom sadržaju parka. Sastavni dio »Komrčara« je i dio uz šetalište fra Odorike Badunire (B). Budući da taj dio dijelom obuhvaća vegetacijsko, geološki i pedološki istu problematiku kao zaštitna zona užeg područja »Komrčara«, i za taj dio vrijede iste smjernice gospodarenja. Onaj dio neposredno ispod gradskih zidina i kuća je prostor koji se samostalno razvija na kamenim liticama. Biološki bi se tu moglo potpomoći saniranjem onih mjesta koja se oštećuju erozijom i odronima (padom odumrlih agava) i druge vegetacije sadnjom vrsta kao što su Agava americana, Capparis rupestris, Cheiranthus cheiri, Opuntia ficus-indica, Senecio cineraria, i dr. Ovaj dio je izuzetno atraktivan kada je mnogobrojna flora na tim liticama u cvatu. Prostor ispod gradskog groblja (C) koji je terasasto položen prema sjeveru i sjeverozapadu, već je jednim dijelom (najniža terasa) definiran kao park sadnjom borova i čempresa koji su danas visine do 5 m. Taj prostor naprosto traži da se tu uredi mali park, odmaralište, mjesto za počinak i užitak, posebice za vrijeme ljetnih vrućina. Blizu je i glavno gradsko kupalište u neposrednom dodiru s naseljem Palit te većeg broja ugostiteljskih objekata. Prostor treba osmisliti vrtno-arhitektonskim elementima (staze, klupe, stolovi, košarice za otpatke i dr.) te onda obogatiti s dekorativnim vrstama drveća i grmlja. Ostale terase obrasle gustom vegetacijom osim redovnih sanitarnih intervencija ne treba posebno pejzažno oblikovati. Neka one ostanu prirodna barijera između parkovnog dijela i groblja kao estetsko-pejzažna i duhovno-moralna razdijeljenost tog prostora. Gradsko groblje (D) osim stalnog održavanja i uređenja može se urediti i pojedinim manjim zahvatima na unošenju određenog biljnog materijala. To se prvenstveno odnosi na razno grmlje, penjačice i cvijeće. Postojeći čempresi uskih krošanja, visoko se uzdižući prema nebu, impresivan su element njihove simbolike. Nažalost zbog skučenosti prostora, napose na novom groblju, mogućnost sadnje visokog drveća nije preporučljiva. Oko zidina groblja prema šetalištima uz park preporuča se posaditi drvored čempresa i cedrova koji biološki-ekološki, estetski i duhovno rješavaju potpuno problem potrebe odvajanja (ali nikada potpunog) te dvije prostorne jedinice u jednoj biološko-ekološkoj i prostorno-pejzažnoj cjelini i njenoj sveukupnosti kakav je park šuma »Komrčar«. -Conclusion liko je važan i biološko-ekološki i rekreacijski. Budući je park-šuma »Komrčar« rekreativno mala po površini, ali heterogena po prostornim, reljefnim, biološko-ekološkim i vegetacijskim čimbenicima, glavna okosnica rada s »Komrčarom« mora biti usmjerena na njegovo zoniranje. Upravo iz tog zoniranja proizaći će rješenja |