DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1994 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Čemu imamo zahvaliti ovakav uspjeh ili neuspjeh
preživljavanja posađenih biljaka? Po našem mišljenju
najveću ulogu u preživljavanju sadnica ima način pripreme
tla za sadnju biljaka. Pri metodi sadnje u izvrtane
jame bušilicom tlo uopće nije obrađeno, a stijenke
jamica su zaglađene zbog rotacije svrdla i sigurno
je da mladi i nježni žilni sistem biljke u takvim uvjetima
nema ni izdaleka zadovoljavajuće uvjete za razvoj.


Pri sadnji pod kramp (zasjek) tlo je također neobrađeno
te je i ugibanje sadnica još uvijek veliko,
mada je uspjeh nešto bolji od prethodne metode. Kod
obje navedene metode pripreme tla za pošumljavanje
treba očekivati da će i narednih godina sadnice ugibati,
što će naposljetku donijeti još slabiji uspjeh.


Metoda pošumljavanja na podrivanom tlu riperom
dala je na svim lokalitetima mnogo bolje rezultate od


ZAKLJUČAK


1. Podrivanje tla kao metoda može se uspješno
primijeniti za pripremu staništa za pošumljavanje na
vrlo teškim terenima krša i u nepovoljnim klimatskim
uvjetima.
2. Na kraškim terenima I, II. i III. i djelomično
IV. kategorije terena uspješno se može primijeniti metoda
podrivanja kraških terena.
3. Podrivi u tlu, »brazde«, izvode se od 50 cm do
100 cm dubine, što ovisi o terenu i snazi stroja kojim
obavljamo podrivanje.
4. Primjena mehanizacije za pošumljavanje krša danas
je neizbježna zbog većeg učinka u radu i humanizacije
teškoga fizičkog rada.
5. Pretpostavljamo da su troškovi podrivanja ripe-
rima u odnosu na klasičan način rada pri pošumljavanju
krša manji po jedinici površine. Ljudski rad je
najskuplji rad. Podrivanje riperima kao prva faza pripreme
staništa za pošumljavanje u cijeni koštanja sadprethodnih
dviju metoda. Pri ovakvu načinu pripremanja
kraškog tla za pošumljavanje mortalitet biljaka najveći
je u prvom vegetacijskom periodu, dok je dalje
ugibanje biljaka neznatno, što potvrđuje i naša istraživanja
na području Šumarije »Zadar«, Šumarija »Šibenik
« i Šumarije »Split«. Tajna uspjeha na podrivanim
staništima, po našem mišljenju, leži u tome što je tlo
razrahljeno na veću dubinu, u našem slučaju na 80
cm, te se na taj način povećava kapacitet tla za vodu,
što u ljetnom, sušnom periodu ima presudnu ulogu za
preživljavanje biljaka. Nadalje, podrivano tlo olakšava
korijenskom sistemu biljke lakši i brži prodor u dublje
horizonte, gdje uvijek ima više vlage nego u plićim
horizontima, pa biljka tako može izdržati najjače suše.
Šumarima je dobro poznato da je priprema staništa
za pošumljavanje krša, uz sve druge dobro obavljene
radove, ključ uspjeha preživljavanja mladih šumskih
kultura.


CONCLUSION


rži između 60 do 80% ukupnih troškova i po našem
mišljenju tu leže velike uštede i u novčanim pokazateljima
i u vremenu izvođenja radova (skraćuje se vrijeme
po jedinici površine).


6. Podrivane površine služe za akumulaciju vlage
koja se kumulira za vrijeme kiša i u podrivanim dijelovima
se zadržava za sušni ljetni period, što biljkama
omogućava život i razvoj.
7. Na podrivanom terenu korijenski sistem biljke
brzo prodire u dublje horizonte tla, što izaziva i brži
visinski prirast, a što je jako važno za prilike krša.
Biljka prodorom u dubinu dolazi do više vlage i lakše
prevladava ljetne suše.
Na podrivanim površinama preživljavanje u prvoj
vegetaciji uspješnije ne nego pri sadnji metodom pod
kramp i u izbušene jame bušilicom »Stihl« 08, a sve
naredne godine mortaliteta nema ili je neznatan u
odnosu na druge metode pošumljavanja.


LITERATURA


Dereta, B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu u pošumljavanju.
Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu,
Radovi 11: str. 1-17 Zagreb 1953.


Meštović, Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla pri
podizanju šuma u području Mediterana, Šumarski list
(3-4): str. 124-133 Zagreb.


Piškorić, O., 1960: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina
na degradiranom dijelu krša. Šumarski list
(11-12) str. 383-392 Zagreb.


Tomašević, A., 1986: Rekultivacija kraških goleti pošumljavanjem
u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse,
posebno izdanje, 2, Zagreb.


Adresa autora:
Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Katedra za uzgajanje šuma
41001 Zagreb, pp. 178.